62. Porečki Annale

‘Umjetnost se uvijek zanosila revoulcionarnim promjenama. Stvaramo novu platformu za NFT u Hrvatskoj‘

Frieder Nake
 

 Goran Sebelic/Cropix
Izlažu neki od pionira novih tehničkih medija iz Europe. Autor je izložbe Marinko Sudac, a kustosica Dorotea Fotivec Očić

Porečki Annale uvijek iznenadi nekom neobičnom i drugačijom izložbom suvremene umjetnosti. A ove godine za sve sladokusce priprema posebno iznenađenje. 62. Annale posvetilo se Novim tendencijama, ali i svime onime što je ovaj pokret nakon 60-tih i 70-tih godina izrodio do dana današnjeg kao što je fenomen NFT-ja (non-fungible token). Izložba pod nazivom New Fundamental Tendencies otvorena je u Istarskoj sabornici, a moći će se pogledati sve do 18. rujna. Svoje radove izlažu Autopsia, Jon Bress Thogmartin, Radomir Damnjanović Damnjan, Herbert W. Franke, Myron W. Krueger, Lucia di Luciano, Franco di Vito, Nato Frascà, Edwin Mieczkowski, Frieder Nake, Lev Nussberg, Giovanni Pizzo i Jorrit Tornquist. Prigodno predavanje održao je Frieder Nake, jedan od pionira kompjuterske umjetnosti, profesor na Sveučilištu u Bremenu, tome kakva nas umjetnost očekuje u budućnosti.

image

Marinko Sudac i Ješa Denegri

Goran Sebelic/Cropix
image

Postav izložbe

Goran Sebelic/Cropix

- To je prva kontekstualna izložba NFT-a u Hrvatskoj. Annale se predstavlja sa svojih 62 godine povijesti kao najstarija skupna izložba suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, a ovo je najaktualnija tema danas uopće. Živimo u vremenu kada nas određuje internet i sve ono što se na njemu događa, od društvenih mreža nadalje. U ovom trenutku se na internetu prodaju umjetnine koje su zapravo virtualne. NFT je suvremeni trend tokenizacije slike. To je na neki način mogućnost potpisivanja umjetnina. Izložba omogućuje da vidimo gdje smo sada i da otvori priču kuda idemo, najavljuje nam ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Poreč Snježana Radetić najnoviju izložbu čiji je autor kolekcionar i veliki ljubitelj suvremene umjetnosti Marinko Sudac.

image

Frieder Nake

Goran Sebelic/Cropix
image

62. izdanje Annale u Poreču

Goran Sebelic/Cropix

A on je pod jednim krovom okupio umjetnike koji su bili začetnici ovog smjera u umjetnosti još tamo negdje početkom 60-tih godina prošlog stoljeća, ali i najnovije radove suvremenih umjetnika kao što je Radomir Damnjanović Damnjan koji u Poreču izlaže po prvi put jedno svoje djelo nastalo ove godine. Autor izložbe ističe da je po prvi puta napravljena izložba koja kontekstualizira fenomen NFT-ja (non-fungible token).

- Istaknut je i fenomen grupa, koje su se pojavile u određenom društvenom okruženju sa idejom demokratičnog stvaranja umjetnosti i željom za upotrebom novih tehnologija. Prvi stvaratelji kompjuterske umjetnosti, poput Herberta W. Frankea ili Myrona W. Kruegera, "oca virtualne stvarnosti", ovdje su izložili svoje radove u formi NFT-ja. Umjetnici poput Radomira Damnjanovića Damnjana dosljedni u svojoj umjetničkoj praksi promišljeno su stvorili radove unutar konteksta novih tehnologija. Blockchain je fenomen neizmjernog potencijala i unutar njega nužno je postaviti usmjerenje koje će slijediti tu liniju fundamentalnih tendencija koje su postavili prvi stvaraoci takve umjetnosti. Radim na usmjerenju tog razgranatog i nekoherentnog svijeta NFT-ja, postavljam put kojim bi se trebao dalje razvijati. Zato staramo vlastiti marketplace – platformu za prezentaciju i upravljanje NFT-jima koja će biti vođena upravo idejom koja je predstavljena na ovoj izložbi. Mlađe generacije umjetnika u ovoj izložbi mogu vidjeti tu poveznicu i smjer, nadam se i u njoj pronaći vlastiti umjetnički put unutar tog nasljeđa. To je pitanje o tome što je nasljeđe onih fundamentalnih tendencija započetih 60-ih godina i što nam digitalna demokracija može donijeti, ističe Sudac.

image

Postav izložbe

Goran Sebelic/Cropix

Pojašnjava nam i kako su Nove tendencije jedan od najznačajnijih fenomena unutar poslijeratne europske umjetnosti, ali i kako su utjecale na generacije koje su kasnije dolazile.

- Upravo su one predstavile neke od najvažnijih grupa i umjetničkih smjerova, tada izrazito inovativnih – i to je jedan od razloga koji su doveli do umjetnosti koju imamo danas. U potpunosti demokratično stvaranje umjetnosti danas kakvu vidimo na blockchainu i unutar fenomena NFT-ja potječe iz promjene paradigme umjetnika-pojedinca i pojave grupa koje su zajedno, u određenoj vrsti duhovnog zajedništva, stvarale umjetnost za koju su željeli da bude dio novog, optimistčno-nastrojenog društva nakon Drugog svjetskog rata. Tu ćemo povezanost dodatno predstaviti i unutar kataloga koji radimo za ovo Annale i naših narednih projekata, ističe Sudac koji je aktualizirao ovom izložbom umjetnike koji su stvarali na samim počecima ovog smjera. Čak se na početku izložbe može pogledati i film s jednim talijanskim umjetničkim parom – Lucijom di Luciano i Giovannijem Pizzom koji su bili u Poreču nedavno i čija su djela iz 60-tih godina izložena u Istarskoj sabornici.

- Povijesno najstariji pokret ovdje izložen je arte programmata, predstavljen umjetnicima kao što su Lucia di Luciano i Giovanni Pizzo. Tu su i pionir kibernetike (Lev Nussberg) i algoritamske umjetnosti (Frieder Nake). Cilj mi, putem Instituta za istraživanje avangarde i Virtualnog muzeja avangarde, predstaviti umjetnike koji su bili pioniri unutar avangardne umjetnosti, umjetnike koji možda još nisu dobili svoje zasluženo mjesto u povijesti umjetnosti. Time se bavim već više od 20 godina, pa sam mogao i naći tu poveznicu između programirane umjetnosti, digitalne/algoritamske umjetnosti i njihova nasljeđa, ističe dalje Sudac koji je u Poreč doveo i suvremenike tog doba kao što su Frieder Nake i povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i teoretičar, kustos i sveučilišni profesor Ješa Denegri. On je bio na prvoj izložbi Novih tendencija u Zagrebu sada već daleke 1961. godine kada je to bila prava avangarda. Jedan je i od autora tekstova izložbe.

Sudac kaže da su umjetnici bili u toku sa svim pripremama tijekom izložbe i da su bili veoma zaintrigirani konceptom.

- Umjetnost koju su stvarali tijekom 60-ih i 70-ih godina sada se zaista pokazuje kao jedan temelj za današnje tehnološke-potpomognute oblike stvaranja i inovacije poput blockchaina, metaversa i NFT-ja. Vjerujem da su si i oni sada osvijestili kontekst vlastitog stvaranja i unutar današnjih tehnologija vide način za ostvarivanje nekih ideja koje su od tada, 60-ih i 70-ih, morale ostati konceptualne zbog tadašnjih tehnoloških mogućnosti, ističe dalje.

Oduševljen postavom je i povjesničar umjetnosti Ješa Denegri koji je zajedno s povjesničarem umjetnosti i profesorom povijesti i teorije dizajna na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Feđom Vukićem pripremao tekstove za izložbu. Osobno je jako vezan uz vrijeme nastanka Novih tendencija koje su potekle iz Zagreba što je bio fenomen tada u Europi. Ističe da se već na izložbi 1965. pod nazivom Tendencije govorilo o upotrebi kompjutera u umjetnosti.

- Umjetnost se uvijek zanosila novim revolucionarnim promjenama, novim tehnologijama i novim sredstvima. A 1961. godine u Zagrebu stjecajem raznih okolnosti održala jedna izložba koja je nazvana Nove tendencije. Bila je međunarodna i održala se u Galeriji suvremene umjetnosti. Autor koncepcije izložbe bio je brazilski umjetnik koji je bio u Njemačkoj na studiju u Ulmu- Almir Mavignier. Na njegovu inicijativu i velikim zauzimanjem ljudi koji su radili u Galeriji suvremene umjetnik kao što su tadašnji upravitelj Božo Bek, zatim Radoslav Putar, Matko Meštrović, Ivan Picelj, Julije Knifer ta je izložba okupila umjetnike iz cijele Europe koji se međusobno ne poznaju. Ona je dala ideju da se za dvije godine priredi druga koja se zvala Nove tendencije 2 i tu su se okupili još probraniji umjetnici iz cijele Europe. Ona je obilježila umjetničku scenu Europe u to vrijeme, prisjeća se Denegri. Ukupno je bilo postavljeno kroz nekoliko godina pet značajnih izložbi.

Jedna od karakterističnih pojava u to vrijeme je bila i jest postojanje te djelovanje umjetničkih grupa među kao što su Equipo 57 u Španjolskoj, Zero u Njemačkoj, Nul u Nizozemskoj, Groupe de recherche d‘art visuel (grupa za vizualna istraživanja) u Francuskoj, te naročito brojne u Italiji kao što su: Gruppo N u Padovi, Miriorama, Gruppo T i MID u Milanu, Gruppo Uno i Gruppo 63 u Rimu, kao i izvan zapadne Europe grupe Dviženije u Sovjetskom Savezu, Anonima group u SAD-u i Gutai u Japanu. Denegri pojašnjava da su grupe nastale u to specifično vrijeme zbog promjena društvenih i kulturnih prilika od prvoga poratnoga desetljeća, u kojemu umjetnik kao usamljeni pojedinac još uvijek trpi i snosi tragične posljedice psiholoških trauma izazvanih kobnim životnim iskustvima, ka razdoblju obnove ukupnih egzistencijalnih uvjeta, što pridonosi osjećaju međuljudske solidarnosti, suradnji u kolektivnim naporima i potrebama, s povjerenjem u presudni udio znanosti, tehničkog napretka, olakšanja životnih prilika, boljitka pojedinca i cijeloga društva.

- Umjetnici osjećaju tada potrebu da se povežu i da surađuju te da više u prvom planu nemanju svoj umjetnički egoizam, ističe ovaj likovni kritičar. Veli da su sada ti umjetnici ponovno revalorizirani.

A pionir algoritamske umjetnosti Frieder Nake smatra da je budućnost umjetnosti skroz digitalna. Kada gleda unazad, kaže da je tada svima ta umjetnost bila komična,a da je ona danas opće prihvaćena.

- To znači da je digitalna revolucija pobijedila. Sve slike su danas digitalne, a prije 50 godina to nije postojalo. Nitko to nije nitko shvaćao. A budućnost umjetnosti je ta da će sva biti digitalna. Sada nas okružuje na sve strane. Digitalno više nije bitno, nego je svugdje oko nas. I stoga je niti ne primjećujemo, a okružuje nas. A iz mog stajališta mora se kretati. Onda je interesantna. To je novo vrijeme. Mi smo sada u postmodernoj, zaključuje Nake.

Inače, kustosica ove izložbe je Dorotea Fotivec Očić, dok je za postav zadužen MOT – Valter Černeka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 04:02