"Ma, nije on heroj rata", "Meni se čini tek običnim starcem", govore djeca osnovnoškolskog uzrasta, po dvoje ih je u klupi, dok pred njima stoji sijedi, bradati čovjek s naočalama, okrenut im je leđima, Primo Levi.
Riječ je o jednoj tabli iz stripa. Važna je vijest za ljubitelje stripa, književnosti, likovne umjetnosti da se u Talijanskom institutu ovaj tjedan, 27. siječnja, otvara izložba "Primo Levi - biografski strip", organizirana u suradnji s izdavačkom kućom Sandorf iz Zagreba, koja je izdala djelo na hrvatski, a preveo je Matija Markičić Didi. Imat ćemo prilike vidjeti uživo table iz stripa u kojemu je autor teksta Matteo Mastragostino, a za crtež je zadužen Alessandro Ranghiasci, mlad umjetnik u svojim srednjim dvadesetim godinama koji je pohađao Rimsku školu za strip, a studirao potom arheologiju (talijanski izdavač je Becco Giallo Editore).Usred Drugog svjetskog rata u Italiji, mladog su talijanskog kemičara židovskog porijekla Prima Levija uhitili talijanski fašisti i predali ga Nijemcima, koji su ga odveli u nacistički logor smrti Auschwitz.
On ga je nazivao lager, što je njemačka riječ za koncentracijski logor – ondje je preživio dijelom zahvaljujući pukoj sreći, a dijelom zbog toga što je kao kemičar bio poslan da radi u tvornici umjetne gume u robovskim uvjetima. Matteo Mastragostino, dakle, autor crteža, uz izložbu tumači kako se dobro sjeća kada je umro Primo Levi, iako mu nije bilo niti deset godina. On zamišlja "što je mogao reći Levi Matteu djetetu, trideset godina ranije", odnosno, da priča nije biografija Prima Levija, već je to priča o "mojem Primu Leviju". Strip se, dakle, bavi jedanaest mjeseci koliko je proveo u paklu Auschwitza. Inače, kad je godine 1938. fašistička Italija prvi put uvela rasne zakone, Primo Levi imao je 19 godina i bio student kemije. Kao Židov, Levi po novom zakonu ne bi mogao upisati fakultet. Ali, upisanim studentima zakon je dopuštao da studij završe, pa je Levi to i učinio.