"Neobičnu fotografiju balerine, koreografkinje i pedagoginje Silvije Hercigonje (1923. -1999.), vjerojatno je snimio profesionalni fotograf tijekom jedne od predstava, a našem ju je fundusu priložio Zrinko Klabučar čija je baka Justina bila Silvijina prateta. Hercigonja je rođena 1923. u Tuhelju, živjela je na Trešnjevki, a veliki dio karijere provela je u Zagrebačkom kazalištu Trešnja. Godine 1954. počela je raditi kao baletna pedagoginja u novoosnovanom kazalištu koje su pokrenuli članovi i članice društva Naša djeca Kata Dumbović. Grupa je ubrzo prerasla u Pionirsko amatersko kazalište sa sjedištem u tadašnjem Domu kulture Maksim Gorki u Mošćeničkoj 1. Prvi cjelovečernji dječji balet Pinnochio izveden je 1959. u Hercigonjinoj koreografiji. Početkom sedamdesetih utemeljila je Osnovnu školu za balet u okviru Malog kazališta Trešnjevka, koja se izdvojila 1994. godine, a u prosincu 2017. promijenila je ime u Umjetnička plesna škola Silvije Hercigonje", poručuju iz Muzeja susjedstva Trešnjevka pokazujući dio materijala koji su posljednjih mjeseci prikupili u virtualnom fundusu.
"S pozornice Kazališta Trešnja spuštamo se na obližnju Zagrebačku aveniju kojom krećemo prema Savskoj cesti: tamo je krajem pedesetih snimljena ova fotografija", nastavljaju. "Mirko Ceković, bratić Marije Šaban Ceković, sjedi s prijateljima iz Karinske ulice na sredini tek izgrađene, puste Zagrebačke avenije. U pozadini možemo vidjeti nadvožnjak za vlakove kod Savske ceste. Marija, koja je djetinjstvo provela u obližnjoj Zadarskoj ulici, te se i sama s prijateljicama igrala graničara na Autoputu, sjeća se kako je cesta bila završena, ali "auta nije bilo nigdje". Zagrebačka avenija jedna je od prvih velikih suvremenih cesta izgrađenih u Jugoslaviji, a uglavnom je izgrađena radom radnih brigada između 1949. i 1953. godine u sklopu projekta gradnje Autoputa bratstva i jedinstva. Cesta je povezala Zagreb s Ljubljanom, ali i promijenila izgled Trešnjevke podijelivši je fizički i administrativno na dva dijela (Trešnjevka-sjever i Trešnjevka-jug). Prvotno se avenija zvala Ljubljanska cesta (na planu grada iz 1949. može se pronaći i naziv Autostrada), devedesetih godina preimenovana je u Ljubljansku aveniju, a 2009. u Zagrebačku aveniju.
Proći ćemo dalje ispod nadvožnjaka i skrenuti na Savsku cestu, zadržavajući se još kratko u kasnim pedesetim godinama. Nakon kraće šetnje ući ćemo u pogon OOUR Josip Kraš na kućnom broju 32, gdje su snimljene fotografije radnica i radnika, među kojima je i Štefanija Čretnik, baka Maje Sabol koja je fotografije priložila fundusu. Štefanija Čretnik radila je tamo do velike poplave 1964. godine kad je pogon preseljen na Ravnice, gdje je dočekala mirovinu. Trešnjevačka tvornica slatkiša u Savskoj se nalazila od 1928. godine kao Tvornica keksa Bizjak, a 1950. godine je ušla u sastav tvornice Kraš. Danas se na njezinom mjestu nalazi Hoto Business Tower".
I u nastavku ostajemo, dodaju, "među trešnjevačkim radnicima i radnicama, ali ovog puta među likovnim umjetnicima amaterima, članovima najstarijih trešnjevačkih tvorničkih likovnih sekcija: Nikole Tesle, Rade Končara i ZET-a. Njihovi su radovi obuhvaćeni u izložbi koja je 1982. godine održana u OOUR Elektrana-Toplana u Zagorskoj ulici prilikom proslave 75 godina rada Elektrane-Toplane. Elektrana-Toplana je djelovala u sastavu Elektroprivrede Zagreb i time nastavila tradiciju prve zagrebačke elektrane zvane "Munjara", a kasnije "GEC". Izložbu je organizirao Odbor za proslavu godišnjice u suradnji s Društvenim domom Trešnjevka, a uredio ju je Vido Horjan. Autor fotografije je Boris Štajduhar. Organizatori su istaknuli kako izložbeni prostor u OOUR-u Elektrana-Toplana nema kapaciteta za prikaz sveukupnog amaterskog likovnog stvaralaštva Trešnjevke, koje bi uključivalo i likovne sekcije iz SOUR-a Monting, Ine-Naftaplin, Jadrana te više od 60 umjetnika-amatera iz mjesnih zajednica općine Trešnjevka te izražavaju nadu da će ova izložba potaknuti osnivanje likovne sekcije unutar Elektrane-Toplane. Ovaj je katalog u arhivi Centra za kulturu Trešnjevka (kojem smo iznimno zahvalni na susretljivosti i suradnji) pronašla i digitalizirala naša suradnica Petra Matić".
Trešnjevačka Toplana i njena mikrolokacija fokus su i izložbe umjetnice Teute Gatolin koja je do 2. prosinca od utorka do petka (16 - 20 h) otvorena u našoj galeriji Nova BAZA na Novoj cesti 66. Uz pomoć kustosica Ane Kutleša i Tene Starčević, ali i polaznica i polaznika radionice arhiviranja kvarta održane ovog lipnja, Gatolin je tehnikom fotogrametrije i stop-animacije prostor oko Toplane preobrazila u složeni splet vizualnih informacija o prošlosti, sadašnjosti, a možda i budućnosti.