KULTNI NEBODERI

Tko je, zapravo, autor zagrebačkih Raketa? Neki tvrde da je arhitekt koji se navodi tada radio Vilu Zagorje za Tita na Pantovčaku, drugi...

 /Jelena Janković
Sjajna zložba Jelene Janković, koja je čak osam godina snimala ove nebodere, ponovno je aktualizirala arhitektonsku dilemu

Izložba 8. kat, otvorena od 24. listopada do 20. studenog, povezuje arhitektonsko nasljeđe zagrebačkih nebodera u naselju Vrbik, poznatijih kao Rakete, te introspektivni uvid i vizualnu poetiku fotografkinje Jelene Janković. Kako piše MSU, stambeni tornjevi Vrbik, izgrađeni 1968. godine prema projektu biroa Centar 51, simbol su urbanističkog razvoja Zagreba i spoj brutalističke estetike i funkcionalne modernističke arhitekture. Iako je riječ o nasljeđu koje danas šira javnost prepoznaje kao utjecajno ostvarenje arhitekta Vjenceslava Richtera, odakle i „nadimak“ Richterovi neboderi, na projektu su, uz njega, surađivali i Berislav Šerbetić, Ljubo Iveta te Olga Koržinek.

Mnogi istraživači navode da je u to vrijeme Richter u većoj mjeri bio angažiran na drugim projektima, ponajprije Vili Zagorje na Pantovčaku, dovodeći tako u pitanje njegov stvaralački udio, dok drugi navode kako je upravo na Raketama vidljiva primjena njegove ideje zigurata – stambene jedinice u sinturbanističkom gradu. Unatoč tome što je većina ostavštine ovoga arhitekta okupljena u njegovu arhivu u Zbirci Richter, dokumentarna građa u ovom slučaju izostaje. Stoga je fokus ove izložbe upravo na „arhiviranju“ i tumačenju baštine stambene arhitekture iz perspektive njezinih korisnika – mnogostrukih intimnih pogleda kao svjedoka o utjecaju prostornih i vremenskih pomaka na vijek jedne gradnje oko koje se organizira i protječe život.

Nakon preseljenja iz Beograda u Zagreb, Jelena Janković u razdoblju od osam godina gotovo svakodnevno bilježi transformaciju naizgled iste arhitektonske vizure, prateći izmjene svjetla, vremenskih prilika i godišnjih doba. Svaka fotografija predstavlja prizor promatran s istoga mjesta – prozora osmoga kata zgrade iz susjedstva, umjetničina mjesta stanovanja. Snimajući kompleks triju nebodera iz dana u dan, umjetnica unosi dimenziju vremena u fiksni javni prostor, čime vizualno istražuje ne samo monumentalnost arhitektonskog zdanja, već i prožimanje prostorne i vremenske kategorije s doživljajem slobode promatranja i (auto)refleksije.

image
/Jelena Janković
image
/Jelena Janković

Fotografski ciklus popraćen je intimnim, poetskim zapisima proizašlim iz osobnog iskustva umjetnice, s naglaskom na osjećaj usamljenosti uzrokovan preseljenjem u novi grad. Osjećaj izolacije i odsutnosti, čak i u prostoru u kojem boravi mnogo ljudi, odražava Richterovu misao o otuđenosti u urbanim sredinama u kojima se blizina fizičkog prostora nužno ne podudara s društvenom bliskošću. Richterova promišljanja na izložbi predstavljena su audiozapisima nastalima na temelju odabranih (autorskih) bilješki pohranjenih u Arhivu Zbirke Richter.

Izložba 8. kat propituje ulogu arhitekture u kreiranju osobnih narativa i način na koji se jedna statička, brutalistička forma poput Raketa istovremeno može promatrati kao monumentalno djelo i simbol osobne introspekcije. Nastali dijalog između umjetnice Jelene Janković i arhivske ostavštine Vjenceslava Richtera istražuje povezanost arhitekture, individualnih povijesti i dinamike protoka vremena te dokumentira suptilne promjene svakodnevice, koje zbog brzine življenja često propustimo primijetiti.

Jelena Janković fotografkinja je rođena u Beogradu, trenutno živi u Zagrebu, a djeluje na širem području Balkana. Usmjerena je na istraživanje ljudske prirode i psiholoških aspekta odnosa, nijansi pokreta i emocija u vremenu što bilježi različitim fotografskim žanrovima. Fotografirala je više od 250 kazališnih produkcija diljem Europe. Jelena je jedna od vodećih umjetnica koja već 13 godina prepoznatljivim stilom prati i dokumentira kazališni život. Programska je direktorica Sarajevo Photography Festivala od 2023., manifestacije koja okuplja autore suvremene fotografije iz svih dijelova svijeta. Tako potiče otvaranje dijaloga i predstavljanje različitih perspektiva u svijetu fotografije, uz stvaranje prilika za povezivanje umjetnika, kustosa i publike. Njezini radovi objavljeni su u renomiranim publikacijama poput Rolling Stonea, National Geographica, Fisheye Magazina, Der Spiegela, Elle, Kosmosa, LensCulturea, GEO-a, Vicea, F-stop magazina. Svoje radove predstavila je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama kao na primjer: Pariz, Moskva, Ciudad de México, Istanbul, Berlin, Tokio, London, Kuala Lumpur, Tbilisi, Siena, Beograd i Zagreb. Za svoj rad osvojila je mnoge međunarodne nagrade.

image
/Jelena Janković

Izložba nastavlja tematsko predstavljanje građe koja se čuva u Arhivu Vjenceslava Richtera. Nada Kareš Richter poklonila je 2007. godine vrijednu arhivsku građu i biblioteku Vjenceslava Richtera Muzeju suvremene umjetnosti i Zbirci Richter. Arhiv sadrži pretežito arhitektonske projekte, rukopisnu građu, crteže, skice te raznovrsnu poslovnu i privatnu korespondenciju. Stoga je nezaobilazno mjesto u istraživanjima autorova opusa i vremena u kojem je stvarao. Arhivska građa sustavno se obrađuje, a povremeno se određene teme predstavljaju javnosti u ciklusu izložbi „Iz arhiva arhitekta“.

Kustosice izložbe su Petra Cegur te Ivana Završki

Izložba je realizirana zahvaljujući potpori Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2024 10:34