U Klovićevim dvorima teku pripreme za izložbu 'Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.' koja se otvara 9. veljače, a prikazat će djela iz dva grada nastala na prijelazu stoljeća, među kojima ona Vlaha Bukovca, Ivana Meštrovića, čiji su radovi 'Sredina ljeta' (Bukovac), odnosno 'Majčina briga' i 'Madame Wittgenstein' (Meštrović), prvi put pred zagrebačkom publikom, a izložit će se i djela Kolomana Mosera, Josefa Hoffmanna, Adolfa Loosa, koji su djelovali u austrijskoj prijestolnici.
Široj publici zasigurno je najpoznatiji Gustav Klimt, čiji su radovi od četvrtka u Zagrebu, gdje su stigli pod strogim osiguranjem i kombiju posebno opremljenom za prijevoz umjetnina. Jedan su dan umjetnine bile u kutijama kako bi se aklimatizirale, a potom je počelo vađenje iz sanduka i postavljanje izložbe.
Iz privatne zbirke
Iz Fondacije Klimt stigle su dvije slike, 'Glava žene na crvenoj podlozi' iz 1898. godine te 'Prijateljice (sestre)' iz 1907. Također će biti izloženo nekoliko crteža ovog umjetnika iz više izvora, kako galerijskih, tako privatnih zbirki, među kojima su studije za ženske figure na Beethovenovom frizu.
Međutim, kako saznajemo, na izložbu je stigla i treća slika, za koju je izlaganje naknadno dogovoreno, a riječ je o slici 'Varljive svjetlosti', Feu follet, iz 1903. godine.
Slika 'Varljive svjetlosti' koja je prije dvije godine bila pokazana i u pariškoj Pinakoteci na izložbi pod nazivom 'U Klimtova vremena. Secesija u Beču', rijetko se, inače, posuđuje. Struka je, kako navode kustosice iz Klovićevih dvora, smatra Klimtovim remek-djelom.
Nalazi se u jednoj privatnoj zbirci, nije u javnosti poznato čijoj, u Londonu. Dugo se smatrala zagubljenom, pronađena je tek 1989. Dok je lijeva strana slike gotovo apstraktna, s nizom svijetlih točaka, na desnoj je strani mnoštvo ženskih likova koje gledaju prema promatraču, plavim, pomalo prijetećim očima izazivajući osjećaj nelagode.
Fatalne žene
Temu slike objašnjava Irena Kraševac, koja je s Petrom Vugrinec, Darijom Alujević i Marinom Bagarić kustosica izložbe:
- Tema je vezana uz praznovjerno tumačenje o postojanju duhova i nadnaravnih bića koja se pojavljuju noću i magičnom svjetlošću mame ljude koji, opčarani varljivom igrom svjetlosnih točaka kojima se nastoje približiti, odlaze sve dublje u mrak i sigurnu smrt - kaže.
Riječ je, tumači dalje Irena Kraševac, o prirodnoj pojavi tzv. ignes fatui, koja se kao posljedica raspadanja organske materije javlja u močvarnim područjima, a Klimt je koristi za temu simbolističke slike magičnog i snažnog naboja. Fatalne, nage žene izravno gledaju u promatrača slike pozivajući ga u astralni svijet, u galaktiku po kojoj lebde ljudske duše.
Tipologija fatalnih žena prodorna pogleda ili ekstatična izraza lica, prikazanih na ovoj slici, postat će Klimtov jedinstven i prepoznatljiv prikaz žena kakve varira na brojnim slikama i crtežima. Podsjetimo i kako je 'Le Feu Follet' kasnije, 1963. godine, nazvan znameniti film Louisa Mallea.
Sliku je, inače, Klimt prvi put izložio 1903. godine na 17. izložbi Secesije, a potom iste godine na samostalnoj izložbi u paviljonu Secesije u Beču. Vremenski se i tematski nastavlja na čuvene Fakultetske slike, alegorijske prikaze Filozofije, Medicine i Justicije.
Najranija slika na izložbi u Klovićevima jest Klimtova 'Glava žene' na crvenoj pozadini iz 1897/98. godine u kojoj ovaj umjetnik pokreće Udruženje likovnih umjetnika Austrije - Secesija i postaje njezin predsjednik.
Izložit će se i slika 'Prijateljice (Sestre)', 1907., koja prikazuje dvije dame iz bečkog visokog društva naglašenih stiliziranih kontura.