Biografije članica Kluba likovnih umjetnica osnovanog u Zagrebu 1927. godine kao prvog i jedinog ženskog likovnog udruženja u prvoj polovici 20. stoljeća na ovim područjima čija su djela predstavljena na izložbi MUO-a "Jedna za sve - Sve za jednu" u Klovićevim dvorima uglavnom pokazuju da je većina žena koje su se bavile umjetnošću u tom razdoblju dolazila iz imućnih obitelji, da su pohađale prestižne škole, akademije, privatne satove, putovale su, neke su se dobro i udale... To nije neobično jer je početkom prošlog stoljeća umjetničko obrazovanje bilo najčešće dio odgoja djevojaka iz viših slojeva, kada je položaj žena bio neravnopravan u odnosu na muškarce, a zadiralo je u sferu dokolice i privatne poduke koje su si mogle priuštiti ipak najviše imućne...
TRAGIČNA SUDBINA
‘Spalila je svoju kuću jer su je željeli iseliti, što nije mogla podnijeti...‘
Izložba u Klovićevim dvorima bavi se ženama umjetnica. Nasta Rojc bila je u dugogodišnjoj vezi sa ženom, Doreotea Hauser spalila je djela i kuću, Božena Vilhar borila se u Drugom svjetskom ratu u partizanima...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....