Aukcija

Slika Jeana Dubuffeta, posvećena Slavku Kopaču, u Parizu prodana za 7,5 milijuna kuna

Slika Mali krajolik s figurama

 Hotel Drouot
Također se najavljuju i Kopačeve retrospektive - u Zagrebu 2023. i u Centru Pompidou 2024. godine.

Slika Jeana Dubuffeta, jednog od vodećih pariških slikara, ponuđena je na aukciji za početnu cijenu od 300 tisuća eura. Naposljetku je, kako nam je rekla kustosica Anita Ruso Brečić, dosegnula čak milijun eura. Prodaja je održana u znamenitoj pariškoj aukcijskoj kući Hôtel Drouot. Našoj je publici zanimljivo to što je riječ o slici "Mali krajolik s figurama" koja je posvećena hrvatskom umjetniku Slavku Kopaču. Poklopilo se da je Kopačeva izložba sinoć otvorena u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika, a riječ je o naslijeđu umjetnikove supruge.

Uz sliku se na stranicama aukcijske kuće navodi da je, kada se hrvatski umjetnik smjestio u Parizu u kolovozu 1948. godine, u dobi od trideset pet godina, sa starijim Dubuffetom razvio povezanost i odnos povjerenja. Iste je godine Jean Dubuffet s različitim poznatim osobama, uključujući Jeana Paulhana i Andrea Bretona, pokrenuo art brut pa je Kopača pozvao da se pridruži toj avanturi. Breton i Dubuffet su se često znali svađati, no Kopač je održao vezu njih dvojice i nadrealizma te art bruta surađujući i s jednim i s drugim. "Divljenje, ta živa emocija koju je Dubuffet osjećao prema Kopačevim radovima, kao što iznosi u pismu iz 1981., zapečatila je dugo prijateljstvo obilježeno obostranim težnjama."

A ovako je Dubuffet pisao o Kopaču: "Umjetnost Slavka Kopača sasvim je originalna, ne znam ni jednu koja bi joj bila nalik. Pomoću izražajnih sredstava, obnavljanih na razne načine - preuzimajući u raznim etapama sve vrste neočekivanih materijala i koristeći se njima na još neočekivanije načine - zapanjujućom postojanošću, na sebi svojstven način tijekom čitavog svog razvoja, očuvao je jedinstveni status. Status začuđujuće inventivne i poetične umjetnosti. Ako se želi naći stvaralaštvo srodno njegovu, ne treba ga tražiti u kulturnim kreacijama našeg doba ni u klasičnim tradicijama, već u djelima koja nemaju ništa zajedničko s grčko-latinskim svijetom, kao što su skitska ili nordijska iz ranog doba koje naši povjesničari nazivaju barbarskim, u djelima koja ipak nemaju u sebi ničega barbarskog, u onom pogrdnom smislu koje ovoj riječi daju Rimljani, nego su, naprotiv, nastala iz vatrene duhovnosti i izvanredne profinjenosti, kao što je svojstveno i Kopačevoj umjetnosti. No ipak bi, što se njega tiče, bilo pogrešno govoriti o arhaizmu. Njegova je umjetnost, naprotiv, neposredno vezana uz prizore iz svakodnevnog života, sklona prikazivanju najbanalnijih, često potpuno običnih predmeta. Toliko običnih da izmiču našem pogledu, čak ih više i ne uočavamo. Ali Kopač ih vidi intenzivno..."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 03:58