SAVEZNICI GRAD BOMBARDIRALI 30 PUTA, NIJEMCI GA MINIRALI Nepoznate slike Rijeke tijekom i nakon oslobođenja

Potresna, fascinantna te kroz 20-ak dosad nikad izlaganih fotografija za znalce materije intrigantna, takva je izložba “Rijeka - sjećamo se” koju je Muzej grada Rijeke postavio na Korzu, predstavljajući izbor crno-bijelih fotografskih zapisa Viktora Hreljanovića, Maksimilijana Peča, Nikole Perkovića, Vladimira Štefanca i anonimnih autora. U svojoj suštinskoj ideji antiratni i pacifistički, lišen komentara, politiziranja ili patetiziranja.

Izravan razlog tom pothvatu riječke kustosice Sabrine Žigo sedamdeseta je obljetnica oslobođenja Rijeke u Drugome svjetskom ratu, koja je bila 3. svibnja; izložba dokumentira vrijeme neposredno prije i poslije 3. svibnja 1945. te prve dvije godine poraća i revitalizacije života u Rijeci i na Sušaku koji su na dan oslobođenja razdvojeni-mostovi među njima bili su srušeni.

Bulevar Marxa i Engelsa

U prvom prizoru prolaznik Korzom vidjet će leđima okrenutog Friedricha Rainera, vrhovnog komesara Operativne zone Jadransko primorje, kako u uniformi gleda panoramu grada koja će uskoro stubokom biti promijenjena. Za bitke za Rijeku američko-britanski saveznici su od 7. siječnja 1944. do 20. travnja 1945. tridesetak puta bombardirali grad, uništene su industrijske zone i gradske četvrti, a njemačke će snage, povlačeći se pred 4. armijom JA, demolirati sve mostove između Rijeke i Sušaka, minirati i sušačku i riječku luku.

FOTOGALERIJA: Bitka za oslobođenje Rijeke

Rijeka je oslobođenje dočekala razrušena. U prvim će godinama poraća Riječani dobrovoljnim radom dati presudan doprinos obnovi; mnogi od njih i danas su živi te su došli na otvorenje izložbe na kojoj je pedeset fotografija. Dosad neizlagani radovi mahom se upravo odnose na ono što su Maksimiljan Peč i Viktor Hreljanović snimili u poslijeratnoj obnovi: Hreljanović, i sam sudionik NOB-a, ostavio je za sobom svjedočanstvo entuzijazma oslobođene Rijeke, sudjelovanje građana u obnovi nekadašnjeg bulevara Marxa i Engelsa koji je povezao centar Rijeke sa zapadnim dijelom grada, Kantridom.

Pacifizam prije svega

Jedan od presudnih pothvata u revitalizaciji Rijeke bila je gradnja mosta između Rijeke i Sušaka. U gradnji je sudjelovao inženjer Maksimilijan Peč, koji je i danas živ, 102 su mu godine, a fotografski je u svojim ranim tridesetima dokumentirao sve faze obnove mosta otvorenog već 1946. godine. Dosad neizlagane fotografije predstavljaju i grad urešen znakovljem KPJ te poslijeratne svečanosti radničke klase. Na fotografiji nepoznatoga autora Riječki neboder je u poslijeratnoj vizuri, velikim slovima na njemu je istaknuto maršalovo ime, a svaki od balkona ima po jedan srp i čekić.

“Izgradimo našu zemlju /ricostruiamo il nostro paese”, jedna je od dvojezičnih parola kojom će Riječani dočekati proslavu Prvog maja nakon oslobođenja.

- Izložba ‘Rijeka - sjećamo se’ svakako govori o pogubnosti fašizma i nacizma kao političke ideologije revanšizma i agresije. Prikazuje antihumanizam u jednoj od najbrutalnijih pojavnosti, u poništavanju civilizacijskih postignuća - rekla je između ostalih Sabrina Žigo, kustosica izložbe. Nasuprot prizorima devastiranoga grada, izložba prvi put prikazuje i jedan topli prizor, koji je snimio Viktor Hreljanović, dnevno gradsko bilo oslobođene Rijeke: vojnik vidno optimističan s djevojkom šeta ulicom, a sasvim desno od mladog para maleno dijete okrenulo se prema anonimnom fotografu. Referira se ovaj prizor neizravno možda ponajbolje na službeno otisnut trojezični naslov izložbe “Ricordi/Sjećamo se/We remember”.