Romana Kirchner iz Praga restaurira tanjur iz 4. stoljeća pr. Kr., koji se za zagrebačkog potresa razbio na 40-ak dijelova

Zagrebačkom Arheološkom muzeju u restauraciji predmeta stradalih u potresu 2020. godine pomaže Nacionalni muzej iz Praga.

U restauratorskim laboratorijima Nacionalnog muzeja koji su smješteni u Terezinu češki stručnjaci rade na dvije egipatske stele, jednoj egipatskoj kanopskoj vazi, te 27 grčkih slikanih vaza. Te vaze dio su najveće i najznačajnije Zbirke grčkih vaza u Hrvatskoj koja broji gotovo 1500 keramičkih posuda različitih oblika i stilova, iz razdoblja od 8. do 3. st. pr. Kr. Njih 27 stradalo je tijekom potresa, razlomljene su u mnogo fragmenata, traže vrlo složene konzervatorsko-restauratorske radove.

Romana Kirchnerovom, restauratorica Narodnog muzeja u Pragu trenutno radi na restauraciji tanjura s drškama crvenofiguralnog stila iz treće četvrtine 4. stoljeća pr. Kr. Potječe iz južne Italije, a pripadao je zbirci grofa Lavala Nugenta, koju je Arheološki muzej u Zagrebu otkupio 1894. godine.

Romana Kirchnerov, restauratorica Narodnog muzeja u Pragu radi na restauraciji tanjura s drškama crvenofiguralnog stila iz treće četvrtine 4. stoljeća pr. Kr.

Sanjin Mihelić/AMZ

tanjur iz 4. stoljeća pr. Kr. na čijoj restauracjii rade u Pragu

Sanjin Mihelić/AMZ

Tijekom potresa 2020. godine ovaj tanjur se razbio prilikom pada na 40-ak većih i manjih dijelova. Bogato je ukrašen po cijeloj površini. S vanjske strane na obodu i pri dnu motivom pasjeg skoka, a s unutarnje strane ispod ruba je girlanda lovora i tanka neobojena crta oko središnjeg medaljona. U središnjem medaljonu prikazan je nagnuti Eros okrenut ulijevo. Kosa mu je skupljena u punđu pomoću mreže (cecryphale), ukrašena je dijademom, nosi naušnicu, nizove bisera preko prsa, oko vrata i bedara. Na rukama su mu narukvice a na nogama nanogvice. U lijevoj ruci drži vijenac ukrašen vrpcom, u desnoj pladanj s kolačem i vrpcu. U međuprostoru su list, dvije rozete, tenija, lovorova grana i fijala (?). Linija tla je naznačena nizom točaka. Ispod, u egzergu, je ptica u letu.

S vanjske strane, prikazana je žena u hitonu bez rukava, koja sjedi na stupu s jonskim kapitelom, okrenuta ulijevo. Kosa joj je skupljena u punđu pomoću mreže (cecryphale) i ukrašena dijademom. Nosi naušnicu, ogrlicu oko vrata i narukvice na podlakticama. U desnoj ruci drži fijalu a u lijevoj vijenac. U međuprostoru su rozete, tenija, list, vjerojatno bukranij i lovorova grana.

S druge vanjske strane, prikazan je nag mladić u pokretu, okrenut udesno. Glava mu je omotana širokom trakom. Himation mu je prebačen preko lijeve ruke, u kojoj drži veliku cistu ukrašenu s dva friza s meandrom. U desnoj ruci drži rascvjetani tirs urešen vrpcom. U međuprostoru su listovi, rozeta, lovorova grana i tenija. Ispod drški je vegetabilni motiv sastavljen od palmeta uokvirenih polupalmetama, listovima i volutama.

Sanjin Mihelić, ravnatelj arheološkog muzeja u Zgrebu, za boravka u Pragu radi otvorenje izložbe "Hrvatska arheološka baština/Croatian Archaeological Heritage" posjetio je restauratorske laboratorije u Terezinu.

Izbor iz Zbirke grčkih vaza Arheološkog muzeja u Zagrebu predstavile su Branka Vikić-Belančić i Valerija Damevski s dopunama i ažuriranjem Alexandre Kardianou-Michel u trećem svesku iz serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu pod nazivom: Grčke i južnoitalske vaze iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.