Preminuo autor kultne fotelje iz doba socijalizma, imale su je mnoga kućanstva. Fotelja je mogla stati i u fiću

U 82. godini preminuo je istaknuti arhitekt Vladimir Šobat, u široj javnosti najpoznatiji po naslonjaču Lovac Luka koji je obilježio mnoga kućanstva u doba socijalizma. Vijest o njegovoj nedavnoj smrti objavilo je Društvo arhitekata Zagreb.

Vlado Petričević i Vladimir Šobat oblikovali su 1971. godine naslonjač "Lovac Luka" za tvornicu namještaja "Oriolik" iz Oriovca.

Radi se o naslonjaču velikih dimenzija čije su sjedište i nasloni presvučeni kožom. Ipak, zbog dobro promišljene konstrukcije bilo ga je jednostavno složiti i transportirati, čemu svjedoči i to da je dolazio zapakiran u kutiji dimenzija 40x80x81.

Kutiju su također dizajnirali autori naslonjača.

Ovaj se naslonjač može pogledati i na Mreži dizajna, a o njoj smo pisali i mi u Jutarnjem. Pisali smo, naime, kako su Vlado Petričević (koautor) i Vladimir Šobat sami radili vrlo zanimljive reklame za svoj namještaj Lovac Luka, primjerice, pokazivali su kako može stati i u fiću i slično.

Naslonjač Luka

Muzej Za Umjetnost I Obrt/

Kako je svojedobno pokazala i izložba u Galeriji Modulor koja je bila posvećena upravo Lovcu Luki, naslonjač je spojio u jedno tradicionalne materijale, novu estetiku i inspiraciju tradicijskim posavskim kućama. Uspjeh je iznenadio i tada mlade dizajnere i proizvođača, narudžbe su pljuštale sa svih strana, pa i iz Amerike.

Rođen u Osijeku 1. studenog 1942., Vladimir Šobat život je proveo u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i maturirao u III. Realnoj gimnaziji. Studij arhitekture započeo je 1962. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a diplomirao 1969. na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, u klasi profesora Jurja Neidhardta. Svoju strast prema arhitekturi dodatno je razvijao pohađajući Majstorsku radionicu Drage Galića te postdiplomski studij "Graditeljsko nasljeđe".

Nakon diplome, Vladimir Šobat započeo je profesionalnu karijeru kao samostalni dizajner u "Centru za industrijsko oblikovanje" od 1969. do 1973. godine. Zatim je radio kao projektant voditelj u "Interinženjeringu" od 1973. do 1976. godine, nakon čega je postao rukovoditelj projektnog biroa, a potom i direktor OOUR-a "Intehprojekt" u sastavu R.O. "Intus" do 1980. godine. U razdoblju od 1980. do 1984. godine bio je voditelj investicija za izgradnju Tvornice prednapregnutih elemenata Pojatno te voditelj projektnog biroa za visokogradnju u sklopu G.P. Viadukt. Većinu karijere, 1984. do 2006. godine, radio je kao konzultant voditelj i glavni projektant u KONZALT ING d.o.o., gdje je sudjelovao na mnogim značajnim projektima, uključujući Sveučilišnu bolnicu u Zagrebu 1984.-1992., Hrvatsku bolnicu u Novoj Biloj, dogradnju dvorane OŠ "Petar Zrinski" u Zagrebu, dogradnju bolnica u Koprivnici te Kliničke bolnice "Merkur" u Zagrebu.

Njegov doprinos urbanizmu, arhitekturi i dizajnu obilježen je sudjelovanjem u brojnim natječajima, na kojima je osvojio značajna priznanja i nagrade. Među njima se ističu prve nagrade za Urbanistički projekt Banja Luka i Poslovno trgovački centar "Zenit" u Banja Luci (s Edvinom Šmitom), ulaz u uži krug na natječaju za centar Lausanne u Švicarskoj (s Brankom Horvatom), otkup za Kulturni centar u Skopju (s Mladenom Anđelom i Edvinom Šmitom), treća nagrada za skulpturu Vladimira Nazora "Cvrčak" u Zagrebu (s Anom Šobat), posebno priznanje za AS dizajn – školski namještaj u Ljubljani (s Edvinom Šmitom), otkup na drugom stupnju natječaja za Autobusni kolodvor u Zagrebu (s Nenadom Ostrogovićem), te niz zapaženih radova s nizom autora, poput Hotela „A“ kategorije na slovenskoj plaži u Budvi, Centar Beograda, Opera Novi Beograd, Stambeno naselje Dugave u Zagrebu, Centar plivačkih sportova "Bundek", Trg Francuske republike u Zagrebu, Trgovačko transportni terminal u Splitu, Klinički bolnički centar u Novom Zagrebu.

Uz to, Vladimir Šobat je, dakle, ostavio trag i u industrijskom dizajnu. Garnitura za sjedenje "Lovac Luka" koju je projektirao s Vladimirom Petričevićem osvojila je nagradu VII. Zagrebačkog salona i postala dio stalnog postava Muzeja za umjetnost i obrt (koji se obnavlja nakon potresa trenutačno). Isti sustav dokumentiran je i na izložbi "Lovac Luka – svjedok vremena" u galeriji Modulor 2018. godine, na izložbi "Između htijenja i realnosti, Industrija i dizajn namještaja u Hrvatskoj 1945.-1990." 2019. u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, te u dokumentarnoj seriji "Moderna vremena: Oblikovanje u Hrvatskoj".

Bio je aktivan član Hrvatske komore arhitekata i Društva arhitekata grada Zagreba.