Povijest Kranja i Gorenjske kako je vidi arhitekt Željko Kovačić

Zanima li vas kako se nekad prenosilo vino, kakve su bile krplje i dereze kojima se hodalo po snijegu i ledu, koja je sela između Kranja i Škofje Loke proslavilo sitarstvo, kako glasi recept za Rumfordsku juhu ili koje se legende kriju iza priča o pustom gradu Waldenbergu, svakako posjetite Gorenjski muzej koji se u četvrtak otvara u Kranju.

Grad Khislstein

Pod nazivom “Prelepa Gorenjska” postav novoga muzeja, koji se prostire na tisuću četvornih metara, obuhvaća razdoblje od prapovijesti Kranja i pokrajine Gorenjske sve do današnjih dana, a nalazi se u prostoru bivšeg restauratorskog zavoda Kranja. Rad na ovom projektu trajao je od 2008. godine, a u međuvremenu je rekonstruiran i Grad Khislstein, najstariji dio Kranja, nazvan prema grofovskoj obitelji koja je Kranjem vladala u srednjem vijeku, u kojem je postav i smješten.

- Meni je to bio veliki izazov i posao kojim sam se nastavio baviti nakon rada na postavu izložbe “Železna nit - zlatno doba Karnija”, na kojoj sam se i počeo baviti baštinom Slovenaca - kaže autor postava muzeja, arhitekt Željko Kovačić, čiji je najpoznatiji dosadašnji projekt Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini.

Iskrini telefoni

Među najvažnijim dijelovima muzeja soba je posvećena Prešernu, Janezu Bleiweisu, Žigi Zoisu i Jakobu Aljažu, takozvana “četiri stupa Slovenije”, bez kojih ne bi bilo današnje samostalne Slovenije. Tu je i priča o turističkom procvatu Bleda, među kultnim predmetima su i Iskrini telefoni, a u projekcijskoj dvorani prikazivat će se filmovi koji se odnose na Gorenjsku, kao što su filmovi o Kekecu, ali i djela redatelja Boštjana Hladnika, rođenog Kranjca.