FRANJO BUČAR

Pogledajte ove legendarne fotografije koje svjedoče o povijesti hrvatskoga sporta

Gimnastika: raskoračni stav, ruke u vis u dvorani Gornjogradske gimnazije na 
Katarinskom trgu. U sredini: Ivana Hirschmann

 /Hrvatski športski Muzej
Hrvatski športski muzej predstavlja izložbu o pioniru popularizacije sporta u Hrvatskoj autorica Đurđice Bojanić i Martine Vargek

Izložba Hrvatskog športskog muzeja o Franji Bučaru, pioniru popularizacije sporta u Hrvatskoj, javnosti je prvi put predstavljena 2018. godine povodom dodjele istoimene Državne nagrade za sport. Temelje Muzeja koji je dosad prikupio više od 350 000 predmeta, fotografija, dokumenata i publikacija koji svjedoče o povijesti i razvoju sporta u Hrvatskoj od polovice 19. stoljeća do danas gradilo se upravo na prvoj dobavljenoj građi - ostavštini Franje Bučara.

Izložbu muzejske savjetnice Hrvatskog športskog muzeja Đurđice Bojanić i kustosice Hrvatskog športskog muzeja Martine Vargek čine četiri cjeline.

image

Sudionici I. tečaja Kraljevskog gimnastičkog zavoda u Stockholmu, 1892.

/Hrvatski Sportski Muzej

Prva cjelina odnosi se na školovanje i privatni život Franje Bučara, druga prikazuje njegov odlazak na Centralni gimnastički zavod u Stockholmu nakon kojeg je imenovan voditeljem Tečaja za učitelje gimnastike. Tečaj koji je trajao od 1894. do 1896. godine okupio je 29 učitelja iz cijele Hrvatske, među kojima je bila i učiteljica gimnastike, Ivana Hirschmann. Bučar je djelovao i kao član zagrebačkog tjelovježbenog društva Hrvatski sokol. Hrvatski sokol osnovan je 1874. godine, a organiziran je prema Češkom sokolu koji je osnovan 1862. godine u Pragu. 1906., 1911. i 1925. godine Hrvatski sokol organizirao je i Hrvatske svesokolske sletove u Zagrebu. Godine 1907. Hrvatski je sokolski savez prihvaćen u članstvo Europske gimnastičke unije u Pragu, a gimnastičari su prvi put nastupili pod hrvatskom zastavom na V. gimnastičkom prvenstvu u Torinu 1911. godine.

Treća cjelina pak prikazuje Bučarov doprinos u razvoju sportova u Hrvatskoj. Bio je, naime, predsjednik Prvog hrvatskog mačevalačkog kluba koji je osnovan 1902. godine te je mačevanje uveo u nastavu završnih razreda gimnazije.

Bio je, također, i član te dugogodišnji predsjednik Prvog hrvatskog sklizalačkog društva osnovanog 1877. godine. Od osnivanja Prvog hrvatskog biciklističkog kluba 1885. godine pratio je biciklizam te je za mnoge časopise i novine pisao o biciklističkim natjecanjima diljem Europe i svijeta.

Od 1893. godine organizirao je tečajeve tenisa i savjetima doprinio izgradnji teniskih terena u Zagrebu, Samoboru i Krapini. Posebno je pratio skijanje, koje je činilo dio obuke polaznika Tečaja za učitelje gimnastike.

Utjecao je i na razvoj nogometa u Hrvatskoj. Na njegovu je inicijativu Hrvatski sokol objavio oglas u Obzoru s pozivom na učenje nogometa u dvorištu Sokolane. Bio je i vođa reprezentacije nogometaša koji su 1920. godine nastupali na Olimpijskim igrama u Antwerpenu.

image

Plaketa Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919. do 1929. godine

/Hrvatski športski Muzej

Inicirao je osnivanje Hrvatskog športskog saveza, a od 1914. godine bio i njegov predsjednik.

Četvrta cjelina izložbe se, s druge strane, bavi prikazom njegove izdavačke i olimpijske djelatnosti.

Bučar je bio urednik časopisa Gimnastika kojega je 1891. godine pokrenuo Franjo Hochman. Naslov časopisa kasnije je proširio u Ginnastika- list za školsku i društvenu gimnastiku, igre i školsku higijenu. Objavio je više od 1.500 članaka koje je napisao tijekom šezdeset godina. Najvažnijom knjigom koju je objavio smatra se "Igre za društva i škole". Izdana 1906. godine, 1913. i 1925. doživjela je još dva izmijenjena izdanja.

image

Lovorov vijenac Zagrebačkog klizačkog društva dodijeljen počasnom predsjedniku dr.
Franji Bučaru 1936.

/Hrvatski Sportski Muzej

Na Bučarovu inicijativu osnovan je Jugoslavenski olimpijski odbor kojim je predsjedao od 1920. do 1927. godine. Od 1920. godine postaje članom Međunarodnog olimpijskog odbora. Tu je funkciju obnašao do kraja svog života.

Izložba "Franjo Bučar" prilagođena je slijepim i slabovidnim osobama, a u suradnji s Hrvatskim savezom lijepih izdan je i katalog izložbe na Brailleovom pismu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 00:42