NALIČJE GRADA

Pogledajte do sada neviđene fotografije Zagreba, pokazuju kako se teško živjelo ne tako davno

Zagreb 1924. – loši stanovi. Barake na Ciglani, Zbirka Vladimira Ćepulića. Danas je na toj lokaciji igralište iza škole V. gimnazije i Muzeja Mimara

 Studio Rašić
Nedavno otkrivena zbirka fotografija dr. Luje Thallera o stambenim prilikama u Zagrebu sadrži 58 crno-bijelih fotografija koje će se uskoro prvi put predstaviti javnosti

U kakvim su teškim uvjetima neki stanovnici Zagreba živjeli još ne tako davno, prije samo sto godina, svjedoče fotografije koje su snimila dva liječnika Vladimir Ćepulić i Lujo Thaller, koje pokazuju i da koliko god je teško nekima i danas, u uvjetima stanovanja ipak smo se u novo doba daleko pomaknuli. Djelomično baš zahvaljujući i zdravstvenim stručnjacima tog vremena.

Nedavno otkrivena zbirka fotografija dr. Luje Thallera o stambenim prilikama u Zagrebu oko 1920. godine sadrži 58 crno-bijelih fotografija malog formata koje će se uskoro prvi put predstaviti javnosti. S obzirom na nedostatak legendi na fotografijama nije bilo moguće za sve odrediti njihovu preciznu dataciju. Po prvi puta vidjeti će se uskoro, kao dio izložbe ‘Naličje grada prije 100 godina: Fotografije iz zbirki liječnika Vladimira Ćepulića i Luje Thallera‘, iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU, koja će se održati u Etnografskom muzeju od 21. ožujka do 19. svibnja ove godine.

image

Tkalčićeva ulica, 1924. godine, Zbirka Vladimira Ćepulića

Hrvatski Muzeja medicine i farmacije HAZU

Fotografije iz Zbirke Vladimira Ćepulića snimljene su na terenu 1924. – 1925. u okviru epidemiološkog istraživanja Antituberkuloznog dispanzera u Zagrebu, na lokacijama u užem centru grada - Vlaška ulica, Tkalčićeva ulica, Nova Ves, Pod zidom, stara Ciglana – Klaićeva, iza današnjeg Muzeja Mimara, vagonski stanovi iza Botaničkog vrta i na tadašnjoj periferiji Savska cesta, Trešnjevka, Zavrtnica, Novi naselak, Kanal.

Socijalna bijeda, beskućnici, zapuštena i oronula mjesta grada najčešće predstavljaju nevidljive dijelove gradskog lica koje se zaobilazi ili s kojih mnogi u svakodnevici odvraćaju pogled.

- Katkad se naličje grada razotkrije i liječničkom opservacijom, poput one fotografske kojom su ftizeolog Vladimir Ćepulić i internist Lujo Thaller zabilježili socijalnu patologiju Zagreba. Oni su svoju pozornost, uz medicinski pristup, usmjerili i na fotografsko bilježenje okolnosti u kojima tuberkulozni bolesnici obitavaju i umiru. Njihove fotografije pridonosile su propitivanju novog sustava vrijednosti unutar medicine i društva - kaže Silvija Brkić Midžić, jedna od autorica koncepcije izložbe, upraviteljica Hrvatskog muzeja medicine i farmacije.

image

Jedna od mnogih zagrebačkih poplava 20-ih godina, fotografija iz zbirke Luje Thallera

Hrvatski Muzeja medicine i farmacije HAZU
image
Hrvatski Muzeja medicine i farmacije HAZU

Izložba prikazuje zagrebačku stambenu bijedu optikom socijalne patologije s naglaskom na tuberkulozu u prvim dekadama 20. stoljeća na temelju sačuvanih zbirki fotografija.

- Taj raritetan i dragocjen materijal baca svjetlo na uključivanje socijalnih čimbenika u borbi protiv tuberkuloze, ukazujući na siromaštvo, stambenu bijedu i marginalne skupine. Materijal prikazan na ovoj izložbi sadrži ukupno 132 fotografije snimljene u Zagrebu dvadesetih godina prošlog stoljeća koje se danas nalaze u Hrvatskome muzeju medicine i farmacije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U kontekstu rane hrvatske socijalne fotografije, premda nisu snimljeni s umjetničkim pretenzijama, ciklusi njihovih fotografija predstavljaju značajan i do sada nedovoljno istražen segment hrvatske fotografske baštine - objašnjava Stella Fatović-Ferenčić, povjesničarka medicine, znanstvena savjetnica iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti i upraviteljica Zavoda za povijest i filozofiju znanosti.

image

Stambena bijeda u Vlaškoj ulici u Zagrebu 1924. godine, Zbirka Vladimira Ćepulića

Hrvatski Muzeja medicine i farmacije HAZU

Ove su fotografije snimljene čak deset godina prije prvih umjetničkih fotografija sa socijalnim motivima na području Hrvatske, ako se izuzme usamljeni primjer Prosjaka Karla Draškovića iz 1894. godine.

U međuratnom razdoblju u fokus interesa liječnika, a pod utjecajem Štamparove socijalnomedicinske ideologije, dolaze teme poput tuberkuloze, stambene problematike, spolnih bolesti i alkoholizma.

- Takav pristup od liječnika je zahtijevao da djeluje preko dispanzerske službe kako bi bio u bližem kontaktu s pacijentima. Premda je zahvaćala sve slojeve društva, žarištem pojave tuberkuloze i njezinog širenja smatrao se sirotinjski sloj i radništvo koje živi u barakama, vagonskim nastambama, podrumima ili tavanima, u koje se ulazilo kroz staje ili smetlišta. U takvim je prostorijama stanovalo više obitelji, nerijetko u zajedništvu s tuberkuloznim bolesnikom. Suočavanje s okolnostima na terenu potiče liječnike u aktivnostima koje predstavljaju važnu nadgradnju u odnosu na dotadašnje usko medicinsko djelovanje - govori Martin Kuhar, znanstveni suradnik u Odsjeku za povijest medicinskih znanosti HAZU.

U znanstvenom članaku Vladimira Ćepulića objavljenom u Liječničkom vjesniku 1939. godine, navodi statističke podatke o stambenim prilikama: Grad u usponu nedvojbeno je obećavao zaradu i radna mjesta, ali ne i primjerene uvjete stanovanja pa je tako 1910. godine, kada je broj stanovnika Zagreba bio 79.038, u 146 stanova bez sobe bilo smješteno 359 stanovnika; 3.801 stan je bio samo s jednom prostorijom sa štednjakom (bez kuhinje) i u takvim je stanovima živjelo 10.652 stanovnika; 5.948 stanova je bilo samo s jednom sobom i kuhinjom, u kojima je obitavalo 23.442 stanovnika.

image

U Zagrebu 1924. godine – vagonski stanovi, Zbirka Vladimira Ćepulića

Hrvatski Muzeja medicine i farmacije HAZU

Na nekim fotografijama iz zbirke dr. Luje Thallera o stambenim prilikama u Zagrebu oko 1920. godine prikazane su poplavljene kuće i dvorišta – te su fotografije mogle biti snimljene za vrijeme neke od zagrebačkih poplava (1922., 1923., 1925. i 1926. godine). Kao društveno angažirani liječnik i dugogodišnji gradski zastupnik Thaller se godinama bavio higijenskim i komunalnim problemima grada Zagreba. Osvrtao se, kažu autori izložbe, na principe gradnje kuća s higijenskog stanovišta te proučavao stambene prilike siromašnog stanovništva i njihov utjecaj na širenje tuberkuloze.

‘U Zagrebu se trsimo da uvedemo engleske običaje i u stanju smo onemogućiti čovjeka, koji bi k fraku metnuo crnu kravatu, a naš seljak kupa se svake godine jedamput! (…) Gospodin dr. D. ustvrdio je, da izmedju Beča i Donjeg Lapca mora čovjek da izgubi svoje ideale, a ja velim, da ih mora izgubiti izmedju Zagreba i Odre, izmedju Jelačićeva trga i Tkalčićeve ulice.", zapisao je Thaller.

Kustosica izložbe je Željka Petrović Osmak, muzejska savjetnica Etnografskog muzeja u Zagrebu. Likovni postav izložbe, vizualni identitet i grafičko oblikovanje izložbenih materijala potpisuje Ante Rašić, Studio Rašić.

Izložba se otvara 21. ožujka, uoči Svjetskog dana tuberkuloze koji se obilježava 24. ožujka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. listopad 2024 15:37