Pogled u jedinstveno i kompleksno djelo jedne od naših najznačajnijih avangardnih umjetnica

Kuća za ljude i umjetnost Lauba večeras slavi osmi rođendan otvaranjem izložbe Edite Schubert u 20 sati, a nakon službenog otvaranja nastupaju DJ Boka Sofistifunk i Aklea Neon.

U postavu izložbe, kad gledate s ulaza, dočekat će vas naslikani prizori ulaznih vrata u kuću, djela su to s potpisom ove autorice. Ima ih dvanaest, većih su dimenzija, preko dva metra, sva su vrata naslikana tehnikom akrila na platnu, tamna je boja na bijelom papiru, vrata su posve identična i sva s okruglom kvakom, a razlikovat će ih samo ispisani kućni broj. Velika umjetnička disciplina ono je što odlikuje, među ostalim, nažalost ovu prerano preminulu umjetnicu. Važna avangardna umjetnica Edita Schubert, rođena u Virovitici u lipnju 1947., umrla je 2001., kada su joj bile pedeset i četiri godine.

Kada, pak, izložbu krenete razgledati s drugog kraja Laubina izlagačka prostora, a postavljena je po čitavom ovom prostoru, dočekat će vas posve drukčija priča. Naime, kako je Edita Schubert godinama prije smrti izlagala isključivo radove na temu geometrijske apstrakcije, mnogima će, u svakom slučaju onima koji slabije poznaju njezin opus, iznenađenje biti figuracija koja im je prethodila. Radovi su to za koje bi se, doduše, nategnuto mogla pronaći poveznica s pop artom.

Ranko Šuvar / CROPIX

Apstrakcija

Uvećani prizori ruževa s prepoznatljivim logom poznate kozmetičke firme, potom uvećane posudice za šećer oblika kakav je bio uobičajen sedamdesetih, pa bomboni s mašnicom i slično. Ako ne s pop artom, u svakom je slučaju vidljiva poveznica s pravcem hiperrealizma. Krajem sedamdesetih napušta klasični, štafelajni pristup slici i počinje se baviti skulpturama, zapravo assemblageima.

I ti se radovi, nekoliko njih, također mogu vidjeti. Iza stakla su, u kombinaciji crteža i osušenih grana, pruća, trave, ružinih latica, stabljika koje je umjetnica znala sakupljati. Nakon ove faze u stvaralaštvu, sredinom osamdesetih, pak, počinje se baviti geometrijskom apstrakcijom, bilo je to doba tzv. nove slike u hrvatskoj umjetnosti, pripadaju joj i Damir Sokić i Nina Ivančić. No, većinom su protagonisti tih pravaca ostali pri svojem putu. Edita Schubert kao da je svakih, nešto manje od desetak godina, imala potrebu za promjenom.

Iz faze geometrijske umjetnosti na izložbi su reprezentativna tri prizora tzv. katedrale, kojima dominiraju crvena, plava i crna. Ako im priđete bliže, vidjet ćete da su boje ravnopravno nanošene, ne vidi se uopće slikarski potez. Na tim katedralama, kako su obično nazivani ovi radovi, nastaje, kako tumači jedna od najboljih poznavateljica umjetničina rada Leonida Kovač, karakterističan uzorak nalik tipkama klavijature.

Ranko Šuvar / CROPIX

Crtačka disciplina

Kako izložba pokriva poprilično širok raspon stvaralaštva, iz devedesetih su kolaži nastali na novinskom papiru. Krajem devedesetih, i posljednjih godina života, bavi se autobiografskim temama koristeći se, pritom, laboratorijskim epruvetama. Epruvete nisu slučajno. Naime, od završetka školovanja na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti pa sve do kraja života bila zaposlena kao crtačica na Institutu za anatomiju Medicinskog fakulteta. Njezinim je crtežima opremljen udžbenik anatomije Jelene Krmpotić, obavezna literatura studentima medicine. Otuda zasigurno potječe i njezina crtačka disciplina.

Treba još spomenuti i da su svi radovi na izložbi oni koje je naslijedila umjetničina obitelj. Prethodno smo rad Edite Schubert gledali na retrospektivi u Galeriji Klovićevi dvori 2015. Kustosica obje izložbe je Leonida Kovač, najbolja poznavateljica njezina opusa. Inače je ova prva dama avangardne umjetnosti, kako su ju znali nazivati, diplomirala u klasi Miljenka Stančića. Oni koji su s njom studirali sjećaju je se kao umjetnice koja je uvijek istraživala izvan klasičnog medija.

A što se tiče Laubine proslave, napominju kako su otvoreni prije točno devedeset i šest mjeseci, odnosno: “Od lipnja 2011. pa do danas organizirali smo ukupno 67 izložbi, 475 kreativnih radionica za djecu Laubica, 36 filmskih projekcija, 11 audio-vizualnih performansa, 24 koncerta, dva umjetnička sajma Nesvrstani - Boutique Art Fair. Svake godine privučemo više od 20.000 posjetitelja.”