IZLOŽBA U KLOVIĆEVIM DVORIMA

Picasso i DSK: Tajna veza slikara i bivšeg šefa MMF-a

Ja sam najveći kolekcionar Picassa na svijetu - govorio je Pablo Picasso koji je tri tisuće vlastitih umjetnina, od skica iz notesa do prijelomnih slika, ostavio Parizu, gradu koji je obilježio njegovo stvaralaštvo.

Na temelju ostavštine u baroknom je pariškom dvorcu, hotelu Salé, otvoren Musée Picasso.

Restauracija dvorca

Muzej je zatvoren zbog restauracije do ljeta pa je organizirana putujuća izložba čija je posljednja postaja Zagreb. Nakon toga, umjetnine neće napuštati u Pariz u tako velikom broju do sljedeće restauracije dvorca, što po svojoj prilici neće biti tako skoro, zasigurno ne za naših života.

Izložba se otvara sredinom veljače u Klovićevim dvorima. Kako nam je rekla ravnateljica Marina Viculin, posebna će soba biti posvećena Dori Maar, jednoj od najvećih umjetnikovih ljubavi. Ona je, podsjetimo, hrvatskih korijena, a pravo joj je ime Teodora Marković.

Kustosica izložbe (i muzeja) je Anne Baldassari, ista koja je u Zagrebu bila s izložbom “Dora Maar i Picasso” 2004. godine. Baldassari se dopisivala s Dorom Maar sve do kraja njezina života, i bila je prva koja je ušla u stan umjetnice nakon njezine smrti.

Picasso se divio fotografskom radu, ali i stavovima Dore Maar. Naime, ona je zajedno s André Bretonom, Paulom Éluardom i grupom Octobre, inicirala i potpisala manifest Udruge intelektualaca revolucionara, koji se obraćao svima “koji su bezrezervno odlučni upotrijebiti sva sredstva za rušenje kapitalističke vlasti i njezinih političkih institucija”, a i Picasso je zastupao ljevičarske stavove (vrhunac je slika “Guernica”).

Umjetnik je u životu imao pet velikih ljubavi, koje su se nerijetko i preklapale, a mnogo su puta ovjekovječene na njegovim slikama. Podsjetimo, uostalom, kako je za života realizirao oko 50 tisuća umjetnina. Uz žene, često slika i svoju djecu, na izložbi ćemo, tako, moći vidjeti Paola kao harlekina.

Sva razdoblja

Na ovoj ćemo izložbi vidjeti 49 slika i sedam skupltura (među njima je i “Glavu bika”, načinjenu od sjedala i upravljača bicikla). Pokrivena su sva razdoblja umjetnikova djelovanja.

Njegova je genijalnost neosporna. Dokazuje to slika “Djevojka bosih nogu” (na slici lijevo), koja datira u 1895., naslikana u Coruńi kada mu je bilo 14 godina. Djevojka krupnih smeđih očiju u crvenoj haljini naslikana je u najboljoj tradiciji španjolskog slikarstva.

Među ostalim, u Zagrebu će se izložiti i studije za Picassovo najvažnije kubističko djelo, Gospođice iz Avignona, 1907. Slika je nastala tijekom tzv. plavog razdoblja, kad često portetira ljude s marigine, prosjake i prostitutke. Gospođice je portetirao u bordelu u ulici Avinyó u Barceloni.

1. Supruga i kćer prvog galeriste slavnoga slikara

Novinarka Anne Sinclair, koja je punila novinske stupce zbog svoje podrške suprugu Dominique Strauss-Kahnu, pa čak i kad je dokazano da ju je varao, po majci je nasljednica obitelji Paula Rosenberga. On je bio najutjecajniji trgovac umjetninama s kraja 19. i početka 20. stoljeća i prvi Picassov zastupnik. Upoznali su se na moru dok je španjolski umjetnik još bio sa svojom prvom suprugom, ruskom balerinom Olgom. Jedna od najvrijednijih slika na izložbi koja stiže u Zagreb je “Portret supruge Paula Rosenberga i njezine kćeri” iz 1918. Ta kći je Micheline, majka Anne Sinclair. Micheline je sliku donirala Muzeju Picasso. Na slici je u dječjoj spavaćici, dok njezina majka udobno sjedi na stolici koja je pripadala Luju XIII.

2. Bile su mu ljubavnice i modeli. u isto vrijeme

Portret Dore Maar Pablo Picasso naslikao je 23. studenoga 1937., dan nakon njezina rođendana. Portret Marie-Thérčse Walter naslikao je 4. prosinca 1937. godine. U samo nekoliko dana slika svoje dvije velike ljubavi.

Voli ih istovremeno te živi između dviju adresa.

Veza s Dorom Maar je burna. Ona Picassu šalje pisma koja potpisuje s “fotografkinja, zločestoća”, on njoj odgovara kako je “sklona izljevima i olujama”.

Inspirira ga za seriju slika žena koje plaču. Na slici koju ćemo vidjeti na izložbi ona ima tamnu kosu, oštri su kontrasti boja. Po sredini joj lica prolazi zelena sjena.

Marie-Thérčse Walter, majka Picassove kćeri Maye, drugi je tip. Španjolski umjetnik ovdje vidi arhetipsku podjelu. Ona ima svijetlu kosu, na portretima su boje nježnije, obrisi mekši, slika ju mnogo vedrijom od Dore.

Marie-Thérčse Walter je upoznao kad joj je bilo 17 godina, a on je već prešao četrdesetu. Ipak, na kraju se ispostavilo da je ostavio razoran trag, pa je nekoliko godina nakon njegove smrti, Marie Therese počinila samoubojstvo.

3. Polemika kao uvod u zagrebačku izložbu

Putujuća Picassova izložba izazvala je i veće polemike oko jedne teme o kojoj se već dulje spori u međunarodnim likovnim krugovima. Naime, restauracija dvorca u kojemu je smješten Muzej Picasso košta oko 30 milijuna eura. Kako francuska država nije mogla osigurati dovoljno novca, kustosica Baldassari odlučila je zaraditi putujućom izložbom. No, nakon toga je odbila posuditi djela ovog umjetnika za izložbu u Kunsthausu u Zürichu, jer je rekla da su neke umjetnine preosjetljive.

Cijela je priča završila i u Le Mondeu, za koji je izjavila: “Riječ je o jedinom načinu da sakupimo potrebne novce, ali i praksi koja postoji već neko dulje vrijeme. Naše izložbe imaju originalan koncept i do sada ih je vidjelo 3, 7 milijuna ljudi”.

Marina Viculin je podržava:

- U ovim se recesijskim vremenima očekuje da se kulutura snađe, da se pobrine za sebe. Ovo je jedan od načina. Riječ je, uostalom, o autorskoj, kustoskoj izložbi, ne samo o posuđivanju djela.

Ne podržavaju svi ovu praksu, pa je oko tisuću djelatnika francuskih muzeja prošle godine potpisalo peticiju kojom se proziva Louvre zbog posuđivanja umjetnina za novac. Smatraju kako je riječ o komercijalizaciji muzeja, što se ne bi smjelo dopustiti.

4. Vrijeme je da upoznate fotografa Picassa

Na izložbi ćemo moći vidjeti i opsežnu fotografsku dokumentaciju koja svjedoči o burnom životu umjetnika iz Malage. Picasso fotografira posjetitelje u svojem ateljeu, među kojima su Henri Rousseau, Guillaume Apollinaire, Georges Braque. Bilježi i nastanak svojih slika, poput “Tri žene”, te snima niz autoportreta (među njima je i onaj u ateljeu na bulevaru Clichy, prosinac 1910). Vidjet ćemo i neke fotografije koje su snimili Picassovi suvremenici. Na tim su fotografijama Picasso i Jean Cocteau na koridi, zatim Picasso i Jacques Prévert na snimanju filma... Robert Capa snima i slavnu fotografiju, kako Picasso nosi veliki suncobran i hoda po plaži iza svoje supruge Françoise Gilot.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 09:23