U Galeriji Kranjčar u Zagrebu otvorena je izložba "Osamdeset godina Slobodne Dalmacije", te je promovirana i monografija.
Devedeset fotografija odabrao je Matko Biljak. Predgovor je napisao Damir Šarac, koji navodi: "Osamdeset godina Slobodne Dalmacije u puno slika i malo riječi kako donosi ova monografija, obrnut je proces od dnevnih novina kakve su desetljećima zamišljane i nastajale kod nas i u svijetu. Uvijek je bilo puno više riječi, a puno manje fotografija. Tome je pridonosila i potreba ljudi da više čitaju, a manje gledaju. Ta se klackalica odavno prevrnula i danas je sasvim drukčije: više volimo gledati nego čitati.
Na sreću fotografija, koje u doba vizualnih generacija suvereno vladaju svijetom informacija" piše te nastavlja: "Izbor iz golemog arhiva Slobodne Dalmacije ispravlja nepravdu koja je fotoreporterima i njihovoj analognoj djeci i digitalnom pomlatku nanošena dugo vremena: tehničke mogućnosti tiska ograničavale su veličinu i kvalitetu fotografija. Bile su, stariji će se sjetiti, najprije nakupina točkica svih nijansi crne i sive, a kako je vrijeme odmicalo i štampadurska struka napredovala, počele su dobivati najprije probavljiv, pa ukusan, i naposljetku majstorski status".
Kako tumači novinar i kritičar Jutarnjeg Jurica Pavičić, "u povijesti hrvatskog novinarstva ni jedne novine, uz iznimku Poleta, nisu svoj identitet toliko temeljile na fotografiji kao Slobodna Dalmacija".
U arhivu "Slobodne" prava su remek-djela domaćih majstora, među njima su prizori prepečenih ribara i znojnih radnika, prašnjavih rudara i naboranih pastirica, poštara, škovacina i kupravendi...
Među mnogim su zastupljenim autorima Živko Gattin, Ante Verzotti, Mladen Tudor i njegov poznati ciklus "Gastabajteri", Feđa Klarić, od suvremenijih autora Tom Dubravec i mnogi drugi.
