Dres Luke Modrića s finala SP-a 2018., ogrtač i rukavice slavnog Mate Parlova, tenisice Sande Dubravčić u kojima je u Sarajevu upalila olimpijski plamen, samo su neki od izložaka Hrvatskog športskog muzeja koji će se s novim stalnim postavom do kraja godine otvoriti u središtu Zagreba.
Hrvatski športski muzej u raznim oblicima djeluje više od sedamdeset godina, tijekom kojih je putem donacija i otkupa od antikvarijata prikupio vrijednu građu, više od 400 tisuća različitih predmeta. Iz tog golemog fundusa u dvorišnoj zgradi u Ilici 13/I sada će probrani eksponati prvi put biti izloženi na način na koji to hrvatski sport i sportaši zaslužuju.
"Građa nam pristiže stalno, od nekadašnjih sportaša, njihovih obitelji, dolaze i još uvijek aktivni sportaši i sportski djelatnici koji su sačuvali vrijednu građu iz sportske povijesti", rekla je ravnateljica Danira Bilić u razgovoru za Hinu.
Radi se o priznanjima, trofejima, medaljama, ali i sportskoj odjeći i obući, rekvizitima, opremi, ulaznicama, akreditacijama, fotografijama, publikacijama, koji će se predstaviti u interaktivnom i multimedijalnom postavu.
"Svaki od tih predmeta govori o razvoju sporta u Hrvatskoj, o postignućima naših sportaša i sportašica i odražava duh vremena u kojem je uspjeh ostvaren. U tome i jest specifičnost izložaka, da donose priču i doprinose stvaranju konteksta vremena u kojem se sport razvijao", istaknula je.
Stalni postav moći će predstaviti samo dio tog golemog fundusa, ali bit će to, dodala je, zaista probrani predmeti, velike povijesne i sportske težine, među ostalim, kape i kombinezoni olimpijskih gimnastičara i veslača, mali pehar pobjednika nogometnog Kupa velesajamskih gradova, dres rukometaša Hrvoja Horvata s finala OI-a 1972., a tu je i velika kolekcija iz ostavštine utemeljitelja hrvatskog sporta Franje Bučara.
"Sve se te rekvizite dosad moglo vidjeti samo na televiziji i drugim medijima, a neke će se moći vidjeti prvi put. Sad im ih pokazujemo i na taj način stvaramo osjećaj da su kao posjetitelji sportu i sportašima bliže nego ikad", dodala je.
Bilić kaže kako je njihova komparativna prednost u odnosu na druge muzeje što tema sporta kao sportske i kulturne baštine, u Hrvatskoj nije nikad dosad sustavno prezentirana javnosti.
Muzej se nije ograničio samo na to da izlože predmete kako bi ih ljudi zbog njih posjetili, cijeli je postav modularan što odražava samu prirodu sporta kao živog organizma koji se stalno mijenja.
"Uvažili smo moderne smjernice koje podrazumijevaju i visoki stupanj modularnosti, pa smo u mogućnosti mijenjati sve aspekte, od predmeta do muzejskih cjelina, bez potrebe za većim i složenijim intervencijama", objasnila je.
Time će se postav stalno osvježavati, dopunjavati i prilagođavati pa će, najavila je Bilić, osvoje li neki od hrvatskih sportaša na nadolazećim Olimpijskim igrama medalje, i ti uspjesi biti evidentirani, a dobiju li od njih i određenu građu i ona može ubuduće biti u stalnom postavu.
S obzirom na popularnost sporta u Hrvatskoj posjetitelja Muzeja ne bi trebalo nedostajati, no izazov je vratiti ih nakon što ga jednom obiđu, a što će Hrvatski športski muzej pokušati s raznovrsnošću građe i njene prezentacije.
"Na dvije etaže ponudit ćemo najvrjedniju baštinu, od samih začetaka sporta i tjelovježbe od prije više od 150 godina, do današnjice koja je mnogim građanima u pamćenju", najavila je.
Postav će kombinirati fizičke predmete s multimedijalnima, u samom prostoru će se održavati i prigodne tematske izložbe, kakve su dosad zbog nedostatka prostora gostovale na drugim lokacijama, a predviđeni su i susreti nekadašnjih vrhunskih sportaša s posjetiteljima, tribine, predavanja.
Muzej će se fokusirati na domaće posjetitelje, želja im je i da dobiju preporuku Ministarstva znanosti i obrazovanja za posjet organiziranih školskih grupa, no očekuju i inozemne turiste jer oni Hrvatsku najbrže prepoznaju upravo po sportu.
"Konačni cilj projekta stalnoga postava muzeja i jest obogaćivanje kulturne i turističke ponude, te stvaranje nove muzejske publike, koju ćemo pronaći i kod građana i kod turista", istaknula je.
Izložbeni prostor ima dvije etaže, podrum i prizemlje, na nešto više od 508 četvornih metara, a svaka od njih imat će svoju temu.
Podrumski dio je edukativan i posvećen povijesnom utemeljenju i razvoju sporta od 19. stoljeća do danas, a prizemlje podsjeća na trenutke koji su već dio kolektivnog pamćenja i prikazuje najznačajnije rezultate hrvatskih sportaša od osamostaljenja, prema konceptu sličnom američkim Kućama slavnih (Hall of Fame)
Muzej ima Zbirku arhivskog gradiva iz koje se ističe Osobni fond Franje Bučara, dok Zbirka knjižne građe sadrži, među ostalim, gotovo potpunu kolekciju primjeraka Sportskih novosti od početka njihova izdavanja 1945.
Zbirka zastavica i drugih tekstilnih predmeta donosi zastavice, oznake i ambleme, natjecateljske brojeve, sportske dresove, među njima i mačevalačko odijelo Milana Neralića s početka prošlog stoljeća, vaterpolo gaćice Zdravka Ježića s Olimpijskih igara u Melbourneu 1965., i radne uniforme s Univerzijade te košulje Zlatka Dalića sa Svjetskog prvenstva 2018.
Zbirka karata i kalendara predstavlja i velik broj biciklističkih mapa s početka 20. stoljeća kada je biciklizam bio iznimno popularan, dok je s više od 300 tisuća jedinica najveća Zbirka fotografija koja, pored vrijednih primjeraka atelijerske fotografije, ima fotografske radove sportskih reportera, amaterske fotografije, dokumentarne fotografije.
Vrijedan dio Zbirke diploma i plakata su sportski plakati nastali u svrhu promidžbe sportskih događanja i klubova, za sokolske sletove i prva natjecanja u pojedinim sportovima od kojih su mnoge dizajnirali poznati hrvatski likovni umjetnici.
Zbirka medalja i značaka čuva trofejne predmete, medalje, plakete, pokale i uporabne predmete s nagradnim posvetama koje, čiji su idejni su autori istaknuti kipari Ivan Kerdić, Robert Frangeš Mihanović, Joza Turkalj, Želimir Janeš.
Zanimljiva je i Zbirka opreme i rekvizita, za koju je bio izazov pronaći one koji su nakon korištenja ostali u dobrom stanju. Tu su klizaljke i boksačke kruške, bicikl ‘velociped‘ s kraja 19. stoljeća, putna torba i skije iz ostavštine Franje Bučara, boksačke rukavice Aleksandra Valentekovića, skije iz Sportske industrije Drucker iz Zagreba te velike švedske i mornarske ljestve iz zagrebačke Gornjogradske gimnazije.
Ravnateljica kaže da je novi prostor priznanje svim muzejskim djelatnicima koji su unazad više od sedam desetljeća radili na prikupljanju i obradi građe iz hrvatske sportske povijesti, a to je i nešto što je muzej konačno zaslužio, kao i hrvatski sport, koji kao djelatnost ima veliki društveni značaj.
Prostor je bio izuzetno devastiran, pa su bili potrebni opsežni građevinski radovi, a kako zgrada ima status zaštićenog kulturnog dobra i tri različita konzervatorska elaborata. Na dinamiku i brzinu radova utjecali su i potresi te pandemija. Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi oko pet milijuna eura i financira se putem Ministarstva kulture i medija.
Bilić vjeruje kako će otvorenje biti svečanost i sporta i kulture, no do tada muzejski djelatnici pripremaju i druge muzejske programe.
Nedavno je na Kineziološkom fakultetu otvorena izložba o povijesti paraplivanja u Hrvatskoj, ususret ovogodišnjim Paraolimpijskim igrama u Parizu, a početkom ljeta otvorit će se još jedna velika izložba povezana s Olimpijskim igrama, na kojoj surađuju s Arheološkim muzejem, uz potporu Veleposlanstva Francuske i Francuskog instituta.