Snješka Knežević, naša poznata povjesničarka umjetnosti i stanovnica Gornjeg grada, napisala je pismo ravnateljici Hrvatskog državnog meteorološkog zavoda Branki Ivančan Picek, u kojemu je među ostalim stajalo "Sa zgražanjem i negodovanjem vidjela sam prije nekog vremena da je u Parku Grič, zaštićenom kulturnom dobru s nalazima srednjovjekovnih bedema i kula Gradeca, temeljima i zidovima anžuvinske palače iz 14. stoljeća i drugih arheoloških nalaza, došlo do neshvatljive devastacije jedinstvenog parka. Naime, unutar perimetra anžuvinske palače i sjevernog zida sjeverozapadne kule gradečke fortifikacije smješteni su uređaji meteorološke postaje, dotad u vrtu bivše zgrade Hrvatskog državnog meteorološkog zavoda. Utilitarno-tehničkom objektu nema mjesta u arheološko-povijesnom parku....".
U međuvremenu se očitovala i Branka Ivančan Picek. U priopćenju ravnateljice Hrvatskog državnog meteorološkog zavoda, među ostalim stoji: "Na adresi Grič 3 su u dvorištu ostali mjerni instrumenti koje svaki sat mora očitavati naš motritelj koji je inače bio smješten na toj adresi. Zbog upitne sigurnosti te zgrade i mogućnosti da se dijelovi zgrade uruše i padnu na dvorište, posao očitavanja mjernih instrumenata je izrazito nesiguran. Glavna meteorološka postaja Zagreb-Grič je smještena na adresi Grič 3 u Zagrebu. DHMZ na spomenutoj lokaciji provodi neprekidna motrenja meteoroloških elemenata od 1. prosinca 1861. godine. Ista se nisu prekidala ni za vrijeme svjetskih ratova ni za vrijeme Domovinskog rata. Jako je malo meteoroloških službi u svijetu koje se mogu pohvaliti tako dugim vremenskim razdobljem neprekidnih motrenja, a to ćemo nastojati održati i u budućnosti. Meteorološki podaci koji su prikupljeni na jednoj lokaciji u neprekinutom nizu od neprocjenjive su vrijednosti. O tome svjedoči činjenica da je Svjetska meteorološka organizacija Glavnoj meteorološkoj postaji Zagreb-Grič dodijelila status postaje sa stoljetnim nizom. Navedena postaja je ukupno deseta po starosti na svijetu. Kako bismo zadržali postojeći kontinuitet motrenja, premještanje postaje na udaljenije lokacije nije bila opcija...".
Što se tiče ostalog, navodi: "DHMZ je u međuvremenu vlastitom inicijativom pronašao drugi poslovni prostor na adresi Grič 2 u Zagrebu te smo u taj prostor smjestili motritelje i samu Glavnu meteorološku postaju Zagreb-Grič".
Međutim, osim poslovnog prostora, dio meteorološke postaje čini i njeno motrilište. Motrilište predstavlja zelenu površinu bez stabala i visokih objekata u blizini, minimalnih dimenzija pet puta deset metara na koju se mogu postaviti meteorološki zaklon te mjerni instrumenti. Zbog specifičnosti lokacije i kontinuiteta motrenja na Glavnoj meteorološkoj postaji Zagreb-Grič, u skladu s preporukama Svjetske meteorološke organizacije, površina motrilišta se može nalaziti u radijusu od najviše 60 metara od postojeće lokacije".
Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode im je dao dozvolu, nastavila je, da se "motrilište može privremeno postaviti na novu lokaciju u park Grič jer ne narušava u bitnome njegove spomeničke vrijednosti. U skladu s tim aktima, DHMZ je postavio privremeno motrilište na dopuštenu lokaciju u park Grič te se obvezao o svom trošku ukloniti naprave nakon protupotresne", stoji u pismu kojeg je napisala Branka Ivančan-Picek, glavna ravnateljica DHMZ-a.
Odgovorila je, potom, natrag Snješka Knežević: "Više puta navodite da je riječ o "privremenom smještaju" uređaja, a dobro znate da je na mjestu vrta vašeg bivšeg sjedišta gdje su se nalazili uređaji DHMZ-a, projektiran stakleni volumen, pa slobodnog prostora u sklopu budućeg HPM neće biti. Na adresu Grič 3 vi se nećete moći vratiti kad adaptacija za muzej bude dovršena. I zato, postavlja se pitanje što znači "privremeno"? Neizmjerno me čudi formulacija Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreba, da su uređaji smješteni "izvan parkovnog uređenja prostora". Park Grič se sastoji od arheološke zone na nižoj razini sa zapada i od rekonstrukcije povijesnog partera na višoj razini s istoka, a uređen je kao cjelina i po tom je svojem karakteru jedinstven. Najveća atrakcija tog parka su konzervirani ostaci anžuvinske palače iz 14. stoljeća, o čijoj su se lokaciji na Gradecu više od osamdeset godina sporili najistaknutiji povjesničari Zagreba, a napokon je našli arheolozi. U konzervaciju i hortikulturno rješenje anžuvinske palače uložen je velik trud arheologa, krajobraznih arhitekata i glavnog projektanta parka, arhitekta Hržića. Govoriti da vaši uređaji "izvan parkovnog uređenog prostora" potpuno je apsurdno; svjedoči o nerazumijevanju i potpuno pogrešnoj percepciji golemog zahvata uređenja jedinstvenog arheološko-povijesnog parka. Vaši su uređaji upravo usred parkovnog rješenja prostora".