Pretprošle se subote činilo da se špica preselila u Zvonimirovu ulicu i to sve zbog jedne izložbe. U galeriji "Kolekcionart" novi ciklus radova predstavila je vrlo talentirana Diana Trohar, a njezinom izložbom slika "Slojevi", uglavnom monokroma većih i manjih dimenzija vrlo rafinirane svijetle palete, ujedno se obilježavala i prva godišnjica galerije koju su osnovala četvorica prijatelja, Nik Kolveshi Radlović, Bartol Fabijanić, Filip Mojzeš i Toma Trbuljak.
Galeriju su otvorili, kako govore, iz vlastite nezadovoljene potrebe da lako nađu i kupe radove mladih hrvatskih umjetnika.
"U razdoblju smo života kada stvaramo svoje prve životne prostore, a dio toga je svakako i obogaćivanje prostora nekom vrstom umjetnošću", priča Nik Kolveshi Radlović.
"Estetika umjetnika mlađe i srednje generacije nama je posebno zanimljiva i mislimo da je prirodno da i kao kupci podržavamo umjetnike koji su nam generacijski bliski. Na tom smo tragu mislili da ima i drugih ljudi u Hrvatskoj koji su u sličnoj poziciji, koji bi voljeli kupiti radove mladih umjetnika, međutim navigiranje slabo razvijenog tržišta umjetnina u Hrvatskoj nije lak zadatak."
Odlučili su se stoga pokrenuti web stranicu Kolekcionart.com koja je primarni kanal Kolekcionarta, na kojoj na jednom mjestu kroz multimedijalni sadržaj putem weba i društvenih mreža publici predstavljaju više mladih umjetnika i potencijalnim kupcima omogućuju da se o radovima samostalno informiraju gdje god da se nalaze, obave kupnju s nekoliko klikova te da im se radovi dostave na kućnu adresu.
"Nadamo se da svojim postojanjem pridonosimo usustavljivanju i povećanju tržišta, pogotovo mladim umjetnicima, i tako stvaramo uvjete da oni u ovoj bitnoj fazi svojega razvoja mogu živjeti od svog rada."
Što se tiče njihova programa usmjereni su, kažu, na domaću umjetničku scenu autora mlađe i srednje generacije s naglaskom na područje vizualnih umjetnosti, odnosno tradicionalnih likovnih disciplina poput slikarstva, grafike, kiparstva. Riječ je o autorima koji su na završnim godinama studija ili su diplomirali unatrag desetak godina, no cilj im je, govore, u budućnosti surađivati i s malo starijim umjetnicima, odnosno onima s više iskustva u smislu izlagačkih aktivnosti.
A njih četvorica znaju se od rođenja ili od srednje škole, svi su ponosni "klasičari".
Nakon srednje škole putevi su im se razišli i imaju različite profesije, ali svi su ljubitelji umjetnosti pa kad se rodila ideja o pokretanju Kolekcionarta, brzo je svatko našao način na koji može pridonijeti realizaciji projekta. Uglavnom se koncepcijski i pri odabiru umjetnika zajedno dogovaraju o svemu, a operativno imamo jasnije podijeljene uloge.
Nik Kolveshi Radlović svoju je korporativnu karijeru konzultanta za poslovnu strategiju odlučio zamijeniti nečim što mu je bliže srcu, "dok još nije kasno". On je zadužen da drži sve konce poslovanja u rukama i da različiti projekti u kojima sudjeluju idu po planu.
Bartol Fabijanić povjesničar je umjetnosti i sociolog koji se, nakon rada u Muzeju za umjetnost i obrt i Strossmayerovoj galeriji starih majstora pri HAZU, odlučio fokusirati na vremenski malo bližu umjetnost. Bartol je njihov "in-house" kustos, kako ga zovu, zadužen za likovno-kritički i izlagački aspekt, na što su jako ponosni jer prodajne galerije, smatraju, često za taj dio posla angažiraju vanjske suradnike.
Filip Mojzeš filmski je redatelj, zadužen za sav audio-vizualni sadržaj koji plasiraju na webu i društvenim mrežama.
"Bilo nam je jako bitno da imamo visokokvalitetne kratke videe umjetnika koji publiku digitalno uvodu u njihove ateljee i kreativni svijet."
Toma Trbuljak radi kao odvjetnik, a uz rješavanje svih njihovih pravnih pitanja, neizostavan je dio logistike svakog njihovog događaja, kojih je u prvoj godini bilo čak dvanaest, "pa dodatnih para ruku nikad dovoljno!"
Zanimljivo je i to da svi dolaze iz umjetničkih obitelji. Koliko je ta činjenica utjecala na odluku da otvore umjetničku galeriju?
"Činjenica da smo odrasli u domovima u kojima je uvijek bilo umjetnina i da su odlasci u muzeje i na izložbe bili dio našeg odrastanja, sigurno je utjecala na to da nas ta sfera zanima i da neki od nas odluče svoje sigurne poslove zamijeniti jednim poduzetničkim pothvatom koji nas jako veseli i ispunjava, ali je isto tako dosta riskantan. Koliko su naši roditelji poznati dosta je relativno pitanje. Poznati su uglavnom uskom krugu ljudi koji prate kulturno-umjetničku scenu i upravo proširenje tog limitiranog i ponekad zatvorenog kruga i jest misija Kolekcionarta, kako bi naši umjetnici imali što veću platformu i doprli do što šire publike", kaže Bartol Fabijanić čiji je otac poznati fotograf Damir Fabijanić. Toma Trbuljak pak sin je znamenitog konceptualnog umjetnika i filmskog snimatelja Gorana Trbuljaka.
Sa svojom prvom godinom, koliko djeluju, vrlo su zadovoljni.
"Preživjeli smo! Uspjeli smo aktivirati publiku koja nas prati putem društvenih mreža, posjećuje izložbe i druženja s umjetnicima koja organiziramo kako u svom prostoru u Ulici kralja Zvonimira 7 u Zagrebu, tako i na drugim lokacijama koje nam daju više mogućnosti u smislu postava ili kapaciteta posjetitelja. Zadovoljni smo i prodajom, uzimajući u obzir cijeli društveno-tržišni kontekst i činjenicu da postojimo tek godinu dana, međutim ima tu još puno prostora za rast, i on je u ovom trenutku nužan da bi se ova priča nastavila."
Ciljana publika su im prvenstveno ljudi u 20-im, 30-im i 40-im godinama koji bi bili zainteresirani za umjetnost, međutim nemaju znanja ili vremena naći put do umjetnika koji stvaraju radove u estetici koja se njima sviđa.
"Zato smo fokusirani na predstavljanje mladih umjetnika kroz digitalne kanale, koje takva publika svakodnevno koristi za različite potrebe. Pokušavamo prilagoditi kanale komunikacije i tip sadržaja koji se komunicira realitetu života u 21. stoljeću. To ne znači da nam stariji kupci, koji su često i educiraniji, nisu važni i oni često uzimaju ozbiljnije radove, ali osvješćivanje značaja umjetnosti mlađoj publici srž je ideje Kolekcionarta i oni su ti na kojima počiva dinamizacija tržišta umjetnina u duljem roku."
Konkurencije se ne boje, a otvaranje novih galerija u gradu (Trotoar, Zen Contemporary Art Gallery, druga lokacija Galerije Kaptol i zagrebačka ispostava splitske galerije Manuš) smatraju pozitivnim trendom "jer to znači da svi na različitim stranama radimo na educiranju publike i povećavanju tržišta."
Planova imaju mnogo, a konačni im je cilj naše umjetnike predstavljati na međunarodnom tržištu.
"Do tada ćemo se fokusirati na to da kroz svoj rad stvaramo uvjete u kojima se oni mogu što više posvetiti svojem stvaralaštvu, dok smo mi tu da im pomognemo sa stvarima koje su bitne, ali ne izravno vezane uz njihov fah", zaključio je Fabijanić.