MEMORIJALNA SOBA NOBELOVCA

NAJVEĆA STRAST LAVOSLAVA RUŽIČKE Sav novac od izuma potrošio je na Rembrandte i Rubense

Uoči otvaranja Memorijalne sobe nobelovaca u HAZU donosimo nikad istraženo poglavlje iz biografije velikog kemičara

Kada u ponedjeljak u Knjižnici HAZU bude otvorena Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga, moći će se vidjeti i originalna povelja koja je u prosincu 1939. uručena Ružički, ali i odijelo koje je njegov štićenik Vladimir Prelog nosio na dodjeli nagrade 1975.

Uz memorabilije, na zidu su i ekrani na kojima se vrte, među ostalim, i prizori iz umjetničke zbirke koju je sakupljao Ružička. U zbirci su, uistinu, impresivna imena. Rembrandt, Frans Hals, Rubens samo su neka od njih. Ružička je bio strastveni kolekcionar umjetnina, s naglaskom na velikane nizozemske umjetnosti, što je široj javnosti nepoznato. Naime, sve je umjetnine koje je sakupio donirao Kunsthausu u Zürichu.

Rembrandtov ‘Apostol Šimun’, iz 1661. godine

Dobra zarada

Kako nam je potvrdio i Björn Quellenberg, glasnogovornik ovog muzeja, mnoga od njih su u stalnom postavu, točnije 22 od 44 slike koliko ih je donirao, a i posuđuju ih svjetskim muzejima za povremene izložbe.

Snježana Paušek-Baždar, upraviteljica Odsjeka za povijest prirodnih i humanističkih znanosti HAZU, rekla nam je: “Ružička je često u razgovorima znao reći da ima tri ljubavi - kemiju, nizozemsko slikarstvo i prirodu. Već u doba studija kupovao je slike o umjetnosti. Prije sveučilišne karijere dvadesetih godina surađivao je s tvornicom mirisa u Ženevi, gdje je otkrio mogućnost sintetske proizvodnje skupocjenih mošusnih mirisa. No, nakon 1940. sav novac dobiven za otkriće sinteze testosterona, 1,5 milijun tadašnjih franaka, utrošio je na kupnju slika. Imponirao je poznatom kolekcionaru i povjesničaru umjetnosti Gersonu”.

Lavoslav Ružička dva se puta ženio, Anom, pa Gertrudom, no nasljednika nije imao. Podrijetlom je iz siromašne obitelji, rođen je u Vukovaru, a oca je izgubio dok je imao četiri godine. “No, njegov je otac bio dovoljno mudar da ostavi osiguranje za svoja dva sina, i zato je Ružička mogao na studij”, priča Snježana Paušek-Baždar.

Pejzaži i sveci

Kolekcionarska strast velikog keramičara do sada nije istražena. Ono što prevladava u njegovom ukusu, može se zaključiti pregledom umjetnina zbirke Ružić, pejzaži su i portreti svetaca. Zbirku je vrlo rano donirao. Naime, umro je 1976., a djela su u muzeju završila još 1949. godine.

“Zahvaljujući kolekciji Lavoslava Ružičke, vodećeg kemičara i dobitnika Nobelove nagrade, Kunsthaus je dobio važna djela majstora, zlatnog doba nizozemskog slikarstva”, tvrde.

Uostalom, kada je 2007. godine objavljen katalog prestižnog švicarskog Kunsthalea, posebno je u specijaliziranim umjetničkim časopisima, primjerice Art Tribuneu, hvaljena kolekcija kemičara Ružičke. Iz kolekcije 15. i 16. stoljeća nabrojena su djela Hansa Memlinga, Lucasa Cranacha i Joosa van Clevea, izdvojena je slika Lukrecijino samoubojstvo. Od djela iz 17. stoljeća izdvojen je Jacob van Ruisdael - s “Pogledom na Haarlem”, oko 1670. Slika je uistinu dojmljiva. Dvije trećine zauzimaju oblaci koji se nadvijaju nad gradićem, donju trećinu čine pažljivo, vrlo minuciozno, portretirano mjestašce, s nekoliko ljudi u dokolici.

Međutim, treba reći, nisu sve slike čuvane s pažnjom. U ljeto 1985. godine Associated Press je prenio kako je jedan građanin uhapšen nakon što je u požaru namjerno uništio sliku Petera Paula Rubensa. Slika je, procijenili su stručnjaci, vrijedila 1,9 milijuna dolara. U napadu, koji se dogodio u popodnevnim satima uništen je portret flamanskog slikara Kralja Filipa IV. “Destrukcija portreta stigla je kao šok za muzej i njegove djelatnike. Nikad se ranije nije dogodilo da nezamjenjivo umjetničko djelo bude uništeno na ovaj način”, pisao je AP.

Putena Bogorodica

Nakon tog nemilog događaja postavilo se pitanje sigurnosti muzeja. “Da, nažalost, Rubensova slika jest uistinu stradala u požaru koji je izazvala psihički nestabilna osoba”, tumači Quellenberg.

No, zato je u zbirci, srećom, ostala Rubensova “Sveta obitelj”. Za ovu sliku stručnjaci procjenjuju da je među najvrednijima. Putena Bogorodica u crvenoj haljini sprema se dojiti dijete koje joj sjedi u krilu, dok joj punašan anđeo s krilima nudi košaru punu grožđa.

Najvredniji portret u čitavoj je zbirci “Apostol Šimun”, majstora Rembrandta, rad iz 1661.godine, ulje na platnu dimenzija 98,3 puta 79 centimetara. Slikom dominiraju tamni, smeđi tonovi, Šimun je star i umoran, što se vidi na njegovom licu, ali i rukama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
07. studeni 2024 23:57