Moram priznati da sam se na izložbi "Hrvatska svijetu" o trideset osam velikana, znanstvenika, izumitelja, umjetnika, književnika, istraživača, koji su utjecali, svaki na svoj način, i svaki drugačijim intenzitetom, na to da se promijeni svijet ili način na koji promatramo svijet, iznenadila kad sam ugledala ime slikara koji toliko nije razvikan u široj javnosti - Slavka Kopača. Najnovija arhivska istraživanja, tumači se uz Kopačeva djela, pokazuju da je imao zapaženo mjesto među svojim kolegama te da mu je otac nadrealizma André Breton povjerio oslikavanje svoje pjesme te mu je i priređivao mu je izložbe po Parizu. Na čelu zbirke Art brut, do preseljenja u Lausannu, postao je sinonimom za čitav pokret nesputane umjetnosti, oslobođene bilo kakvih konvencija.
Izložbu je priredio Večernji list, u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu, Hrvatskim društvom likovnih umjetnika te Real Grupom. Kustosica je Anita Ruso, koja je nedavno priredila spin off izložbu uz Salon mladih, koju je nazvala "Situacija". Izvršni je producent Damir Kanaet, obuhvaćeno je oko tisuću i pol izložaka, predmeta, fotografija, patenata, slika, arhivskih dokumenata, pisama i sl. Bilježe i tridesetak posuđivača, većinom institucija. Likovnu još priču, među ostalima, čine uz Kopača i Ivan Meštrović, protagonisti Novih tendencija te Dora Maar, velika fotografkinja koja je nedavno imala i izložbu u Tate Modern, muza Pabla Picassa. Rođena je kao Teodora Marković, a i otac joj je, podsjetimo, bio poznati arhitekt koji je djelovao u Parizu, Josip Marković. Iz Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku stigla originalna slika Bele Čikoša-Sesije na kojoj je prikazan Nikola Šubić Zrinski.
Na izložbi je, potom, uz svima poznata imena poput Nikole Tesle ili Slavoljuba Penkale, Ruđera Boškovića i Fausta Vrančića, predstavljeno i djelovanje Marija Puratića, prikazanog kao "prvog svjetskog ribara". Puratić, naime (ili Puretić, nije sa sigurnošću poznato) rođen je na Braču početkom 20. stoljeća, i poput mnogih se za velike krize 1929. godine odselio u SAD, gdje je radio u čeličanama u Brooklynu. U San Pedru je potom radio kao ribar, a kako bi olakšao fizički zahtjevan ribarski posao, izumio je dvadesetak ribarskih pomagala, među kojima je i mehanički koloturnik.
Kako je izložba rađena u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti, tako su, primjerice, uz Gjuru Armena Baglivija izloženi i aktovi nastali kao vježba na ALU. Gjuro Armeno Baglivi hrvatski je liječnik i medicinski pisac armenskog podrijetla, koji je bio u službi među ostalim i pape Inocenta XII i Klementa XI, a "posebno ga je privlačilo izučavanje fine strukture mišića i moždanih ovojnica".
Izložen je, a stigao je po posebnom protokolu, i pravi torpedo, koji se inače čuva u Muzeju grada Rijeke, a težak je čak tonu. Ovaj datira u 1945., no ranije je torpedo izumio Riječanin i austro-ugarski mornarički oficir Giovanni Biagio Luppis, rođen kao Ivan Vlaho Vukić. On je, naime, začetnik ideje o konstrukciji prvog torpeda na svijetu, a viziju je dobio promatrajući tadašnje borbe austro-ugarske mornaričke vojske protiv Italije 1860.
Matematičar i fizičar Josip Belušić, pak, interpretira se kao otac nadzornih uređaja, najpoznatiji je kao izumitelj električnog brzinomjera. Franjo Hanaman, kemičar i metalurg, može se saznati, otac je treće smjene: njegova je žarulja, naime, osvijetlila stanove, tvornice, ulice i gradove, odnosno, njegov je izum označio "početak ekomonične rasvjete električnom energijom koja je omogućila i noćni rad, takozvani rad u trećoj smjeni".
I danas je aktualan Andrija Mohorovičić, koji je potaknut potresom 1880. godine, 1901. postavio u Zagrebu seizmološku postaju, a sam je pridonio razvoju određivanja epicentra hiperbole. Ovaj je geofizičar, inače, često ukazivao na važnost kvalitetne gradnje, pa je u Narodnim novinama 1909. objavio tekst u kojemu je među ostalim stajalo: "Ovom zgodom moram upozoriti sve nadležne faktore na zastarjele građevne propise, koji ne uzimaju nikakav obzir na to, kako potres djeluje na građevine. U ožujku ove godine predavao sam o tom u društvu inžinira i arhitekta u Zagrebu, te sam istaknuo kako bi trebalo kod gradnje kuća uzimati u obzir i na potres. Domala ću to predavanje, opširno obrazloženo izdati. Moje su riječi ostale do sada glasom onoga, koji vapi u pustinji, te i iza ovoga predavanja izgradilo se je u samom Zagrebu koješta što je pogibeljno za prolaznike i za zgrade same”.
Izložba se inače može pogledati do 15. svibnja, a nastala je na temelju knjige Bože Skoke, "Hrvatski velikani".