U neorenesansnu palaču Vranyczany na uglu Berislavićeve i Gajeve posljednjih su se nekoliko tjedana uselili umjetnici. Prvi je to put da je ta zgrada u svojoj više od jednog stoljeća dugoj povijesti, danas u vlasništvu Hrvatskog inženjerskog saveza, koja je kao i mnoge druge u središtu grada stradala u potresu i čeka obnovu, primila umjetnička djela - radove sedamnaest umjetnika u sklopu izložbe "Situacija", koja je dio ovogodišnjeg, 36. salona mladih. Za razliku od središnje izložbe u Meštrovićevu paviljona "Paraziti", koja je pokazala dosta alternativan pogled na suvremenu scenu generacije koja dolazi posegnuvši za netradicionalnim medijima i temama koje su više bliske filozofiji nego uobičajenim likovnim motivima i žanrovima, "Situacija" je u tom smislu raznovrsnija i na neki način možda više korespondira sa stvarnom "situacijom" na terenu, s umjetnosti koja se doista događa i nastaje na umjetničkim akademijama i u ateljeima mladih autora - zastupljeni su svi mediji i izričaji, od klasičnih slika i skulptura, zatim fotografija, crteža i grafika, do instalacija na tragu ready madea, a osim u palači Vranyczany odvija se u još tri prostora - Galeriji Forum, Galeriji Stančić i Galeriji Canvas.
Postav u građevini iz 1889. godine sagrađenoj prema projektu Otta van Hoffera, međutim, možda je i najzanimljiviji od sve četiri lokacije. U svakom slučaju, arhitektura impozantnog historicističkog zdanja odigrala je svoju ulogu te dala impresivnu scenografiju za radove koji su tu predstavljeni. Već na samom početku pri dnu raskošnog stubišta posjetitelje dočekuje velika skulptura koja podsjeća na drvo rađena za ovu prigodu i prostor, a rad je Matije Fila. Na zidu ulaznog hodnika nasuprot nalazi se instalacija Lane Stojićević pod nazivom "Neoornament" kroz koju ta umjetnica donosi priču o nekadašnjoj tvornici cementa na zapadnoj obali splitske luke, na čijem je mjestu 60-ih niknuo modernistički hotel Marjan. Kustosica "Situacije" Nevenka Šarčević nije se u koncepciji vodila temom, nego isključivo svojim odabirom, selekcijom stvaralaštva posljednjih dviju godina:
"Bio je pravi izazov postaviti radove u ambijent koji nema galerijske uvjete", kaže autorica izložbe. "Smatram ovo dobrom prilikom za uklapanje sadržaja u objekte koji zjape prazni, a niz ih je po Zagrebu, poput raznih primjera industrijske arhitekture. Hrvatski inženjerski savez radi na tome i najavljivana je vrlo skora obnova palače, a zbog čega je nedavno izrađena konzervatorska studija Instituta za povijest umjetnosti pod autorstvom Katarine Horvat Levaj, ali to tek predstoji".
Kada je riječ o samim radovima koji su ovdje izloženi, ističe da njihova poetika u tom ambijentu dolazi do izražaja motivom, formom i konceptualnim načinom izvedbe "poput kolografija Vide Meić, postavljenih na zidu čija žbuka otpada, osvijetljenih drvenih vrata - rada artepoverističke poetike Mihaela Klanjčića. Pored toga, rad Petre Pavetić Kranjčec ima fokus na odnose prema doživljaju stvarnosti s neočekivanim, začudnim pojavama kao što su dlake u hrani. Antun Mlakić stolac presvlači organskim formama kojim ga 'oživljava' i kroz tehniku mokrog filcanja. Rad Josipa Rončevića 'Mir kući ovoj' uklopio se zbog duhovitog izmještanja motiva vrata iz ambijenta katoličke obitelji na plohu slike. Odnos prema prostoru, ali i sjećanju na različite načine stavljaju u fokus fotografije Ive Muškić i grafike Maje Gjajić. S druge strane, u središtu zanimanja Ivane Tkalčić svemirski su prostori, pa je i uključena u program koji istražuje uvjete kolonizacije Mjeseca i Marsa čega se dotiče u radu. Odnos, pak, prema povijesnom arhitektonskom nasljeđu uz Lanu Stojićević u splitskom stavljaju i vizualni umjetnik Domagoj Burilović u slavonskom, a tim arhitektica Irena Bakić, Iva Jelinčić i Mirna Udovčić u kontekstu Ždrijca kod Nina. Riječ je o pluralnosti interpretacija koja se ovdje prožima s palačom koja je sama po sebi vrsta eksponata".
Rad Lucije Jelić, kaže kustosica, tematizira tišinu: "Posula je pepelom postojeći glazbeni instrument, klavir, kojemu je dodala stolicu motivirana dekoracijom štukature palače". Audiovizualna instalacija Alexa Brajkovića "melodično emitira zvukove iz prirode koji kontemplativno odzvanjaju ambijentom". U postavu je, tumači nadalje, i rad Mateja Vukovića "Treba ostati sabran", koji ima u fokusu temu ispravnosti mišljenja i neprestanog preispitivanja stavova, s usisivačem koji cirkulira tekuću masu.
"Vrlo je zahtjevno davati zajednički nazivnik radovima koji se dijelom dodiruju, među kojima je u ovom kontekstu potrebno tražiti dublje veze ako već nisu na prvi pogled očite. Željela sam da se, koliko je moguće, ostvari komunikacija, a u tome znamo da ne moramo robovati određenoj temi", zaključuje kustosica "Situacije".
U drugim su galerijama u kojima se odvija "Situacija" došli do izražaja, kako objašnjava autorica izložbe, konvencionalniji pristupi vizualnom izražavanju, odnosno likovni mediji od crteža, akvarela, ulja na platnu do skulpture. "Ovaj situacijski uvid u stvaralaštvo pokazuje da je na sceni nekolicina autora i autorica s izraženom željom za radom i ostvarivanjem isključivo u likovnosti. Uočava se njihova zapitanost za načine na koje virtualni svijet, svijet medija, zatim klimatskih promjena utječe na čovjeka, na primjer kod Sande Anderlon, Patricije Purgar i Ivane Padavić. Neki radovi imaju vrlo suptilno utkane kritičke interpretativne ključeve, radovi Duje Medića i Grgura Akrapa ili Doriana Pacaka i Denise Martinis. S druge strane, pojedini umjetnici biraju prirodu kao motiv te je predstavljaju u različitim ozračjima - to rade Alba Miočev, Andrej Tomić, Ariana Herceg, Franciska Topolovec, Bruno Bulaja. Katkad je tretiraju poput Damira Kamenara minucioznom izvedbom u gotovo zaboravljenoj tehnici kakva je tuš i pero. Razvidna je i autentičnost u predočavanju odnosa prema privatnom svijetu i nasljeđu. Na to upućuju radovi Glorije Lizde, Iris Jambrek i Laure Sajko".
U "Situaciji" se, napominje Nevenka Šarčević, stavlja naglasak i na radove inkluzivnog karaktera kao što su živo obojene figure životinja Antuna Sekulića ili rad Antonija Rendulića nastao u grafičkoj tehnici mekog voska potaknut temom inkluzije u društvo osoba s invaliditetom i teškoća s kojima se svakodnevno susreće. "Uz dosad navedeno, pokazuje se da su na sceni aktualne individualne poetike, da su mladi ispunjeni stvaralačkim zanosom, da se pitaju o suštinskom i da se igraju, da je 'Situacija' odraz širine okupacija mladih umjetnika - u pogledu izražavanja u različitim medijima, odabirima tematika i pristupima razrada".