KULTURNJACI SLOŽNI Zagrebu treba samostalan ured za kulturu

ZAGREB - Zagreb bi trebao imati odvojeni Ured za kulturu s obzirom na to da kultura u sadašnjem sustavu dobiva manja sredstva od sporta i obrazovanja, no njegov prioritet trebala bi biti snažna strategija kulturnog razvitka, složili su se danas kulturni djelatnici na tribini Gradske skupštine na temu "Treba li Gradu Zagrebu samostalni ured za kulturu?"

Samostalni ured za kulturu nije pitanje samo forme, već šireg promišljanja Grada Zagreba, u kojemu bi spoj kulture i turizma mogao biti ozbiljan izvozni proizvod, ocijenio je predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor, koji je organizirao i moderirao tribinu.

Gradska skupština je kroz povijest bila promicatelj i prijatelj zagrebačke kulture, a u ovom sazivu želimo joj ponovno dati pažnju kakvu zaslužuje, istaknuo je Kosor, dodavši da se nitko iz svijeta kulture s kime je on razgovarao ne protivi takvoj promjeni.

Pola milijarde kuna

Po njegovim riječima, i sam gradonačelnik je u predizbornoj kampanji govorio o samostalnom uredu, a protiv promišljanja o tome nije niti sadašnji pročelnik Ureda. Ako Zagreb ima ured za krizne situacije ili za javnu nabavu, mogao bi imati i za kulturu, i to već od iduće godine, napomenuo je.

Za kulturu se u Zagrebu izdvaja sedam posto proračuna, odnosno nešto manje od pola milijarde kuna, a dvije trećine, zamjeraju kulturnjaci, troši se na hladni pogon umjesto na programe.

Emina Višnić, ravnateljica Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade Pogon, ocijenila je zabrinjavajućim što se kulturi reže na programima, a najviše nezavisnoj produkciji što rezultira učmalom slikom kulture u gradu. Podsjetila je da je zadnji veći proračun bio 2009., a od tada se sredstva za kulturu kontinuirano smanjuju, dok se ne smanjuje veliki broj zaposlenih na proračunu.

Skladište za bivše ravnatelje

Postoje institucije u čijoj propagandi radi dvadeset ljudi i one koje služe kao 'skladište' za bivše ravnatelje, no time se nitko ne bavi, Ured ne kažnjava loš rad ili krađu, a kulturna politika svodi se na kadroviranje, istaknula je.

Snježana Banović, članica novoosnovanog Savjeta za kulturu predsjednika Gradske skupštine, rekla je kako u većini europskih gradova postoje uredi ili odjeli koji se bave upravnim pitanjima kulture i poveznica su političkog odlučivanja i kulturnog sektora, no za razliku od njih Zagreb, u kojem je 48 posto kreativne industrije cijele Hrvatske, nema kulturnu strategiju.

Član savjeta Tihomir Milovac iz MSU-a smatra da nedostatak strategije sadašnjeg ureda nije vidljiv samo u kulturi, već i u obrazovanju i sportu. Kultura je, uz to, iznimno skromno zastupljena što pokazuje dominaciju nekih drugih tema u Zagrebu, ustvrdio je, dodavši da Zagreb očito nema viziju kako upotrijebiti kulturne resurse koje kojima raspolaže.

Prešutna privatizacija

Milovac se zalaže za što skorije osamostaljenje takvog ureda, a potom i izradu strategije, ne bi li se promijenilo sadašnje stanje kada se, ocijenio je, kulturnim institucijama upravlja na način prešutne privatizacije, a na čelu ustanova su ljudi s mandatima od dvadeset i više godina.

Ravnatelj KD Vatroslav Lisinski Dražen Siriščević ne slaže se s ocjenom pojedinih sudionika da u gradu na području kulture vlada učmala atmosfera i kaos te zagovara odvajanje ureda za kulturu, no smatra da je temeljno pitanje kako će on funkcionirati.

Za Vitomiru Lončar iz Male scene prioritet je napraviti analizu postojećeg stanja, da se vidi koliko je ljudi zaposleno u kulturnim ustanovama i što oni rade. Problemom sadašnjeg ureda smatra i što nema suradnje među sektorima pa je, primjerice, predškolskoj djeci omogućen besplatan prijevoz za sportske događaje, ali ne i za kulturne, "osim kod onih koji su umreženi".

Tomislav Stojak iz Odbora za kulturu Gradske skupštine zalaže se za samostalan gradski ured za kulturu, no ne očekuje da će se to dogoditi u sadašnjem odnosu snaga u skupštini. Stvari se ne mijenjaju samo na izborima nego i između izbora kada treba čuti što i mišljenje onih koji o određenoj temi nešto znaju, naglasio je Stojak, pozdravivši pokretanje tribine kao korak ka tome.

Najveći je problem komunikacija, ako se i osnuje samostalni ured on neće imati svrhe ako neće komunicirati s kulturnim djelatnicima, rekao je Paolo Sfeci iz Hrvatske glazbene unije i član Savjeta, ustvrdivši da kultura ne bi smjela biti dio politike.

Današnja tribina tek je prva u nizu na kojima bi se oko različitih kulturnih tema trebali sastajati predstavnici zagrebačke Gradske skupštine sa stručnjacima, a s ciljem poboljšanja stanja u tom sektoru.