Još jedno priznanje za svoj rad dobio je slikar Pavle Pavlović kada je pozvan da izlaže u Paviljonu Europske unije na 9. Beijing međunarodnom bijenalu koji se ovih dana otvorio u glavnom gradu Kine i trajat će sve do 1. ožujka. Kustosica Lucía Sollinger upravo je radove ovog hrvatskog umjetnika vidjela u svojoj koncepciji izložbe za europski Paviljon u Nacionalnom muzeju umjetnosti Kine (NAMOC) koju je naslovila "Duh Europe". Pavlović se tako našao u odabranom društvu kao jedan od četrnaest autora koji predstavljaju suvremenu umjetničku scenu u Europi. "Izložba europske umjetnosti u Pekingu zamišljena je kao svojevrsni eksperiment", ističe kustosica te dodaje da je njome pokušala dati odgovora na pitanja: "Može li nam umjetnost pomoći da razmišljamo i ponašamo se kao europski građani? Može li definirati naš specifičan kulturni identitet? Može li nam ova zajednička izložba u Kini pomoći u potrazi za jedinstvom? Ukratko, postoji li nešto što možemo smatrati "europskim duhom"?
Inače, ovo je prvi put da su na nekom međunarodnom umjetničkom bijenalu radovi umjetnika iz Europske unije, uključujući slikarstvo, fotografiju, kolaž, video i instalacije, okupljeni na zajedničkoj izložbi. Organizator Pavlovićevog nastupa u Kini je Nacionalni muzej moderne umjetnosti čiji ravnatelj Branko Franceschi napominje kako je velika privilegija da su radovi jednog hrvatskog umjetnika na ovakvoj manifestaciji. Isto tako smatra da to pokazuje i veliku moć današnjih medija i društvenih mreža preko kojih kustosi iz inozemstva dobivaju relevantne informacije o našoj umjetničkoj sceni što se itekako pokazalo i na Pavlovićevom slučaju.
Ovaj slikar koji je unatrag desetak godina stekao ime i prepoznat je kod publike i kod kritike kao jedan od zanimljivijih umjetnika i predstavnika nove figuracije ne krije zadovoljstvo što izlaže u Kini. Žao mu je da zbog cijele situacije oko korone nije mogao otići na otvaranje i upoznati kolege s kojima izlaže. Otkrio nam je da su radovi, njih ukupno šest, koje predstavlja na Bijenalu u Pekingu posve novi i neizlagani, osim dvije slike nešto ranijeg datuma koje je već predstavio na izložbi u Domu HDLU, i da ih kao dio novog ciklusa planira u Hrvatskoj premijerno pokazati na samostalnoj izložbi u zagrebačkom MSU krajem ove godine. "Nove slike su dosta vezane na citiranje meni nekih važnih autora iz povijesti umjetnosti, slikarstva čak i iz povijesti filma. U cijeloj su seriji prisutne reference ili na djela ili na umjetnike - Jana Breughela, Lucasa Cranacha, Dürera. To je moj intiman odnos prema autorima koji su utjecali na mene i na moj rad". Za njegov rad često se navodi da se oslanja na slike s interneta. Pavlović kaže međutim da mu one služe tek kao elementi za dijelove predloška, "kao da kopam po nečijem albumu". Rezultat njegovog kombiniranja svega viđenog i onog što proizlazi iz njegove vlastite imaginacije (na novim slikama više se puta ponavlja figura čovjeka s mačkom: "Ne znam odakle je i zašto", kaže slikar) radovi su koji kod nekih promatrača izazivaju čak i nelagodu zbog neočekivanih odnosa i spoja nespojivog u hiperrelistički slikanim, a zapravo nestvarnim, nadrealnim prizorima.
"U svojoj umjetničkoj praksi postavljam slikarstvo, kao tradicionalni medij, u korespondenciju s ikonografijama suvremene pop kulture te novim oblicima vizualnog jezika digitalnog doba", kaže Pavle Pavlović.
"Kroz kolažno-slikarske postupke koji kreću iz Clouda, preko digitalnih manipulacija, montažno-kolažnih postupaka do krajnje izvedbe u tradicionalnom mediju ulja, na platnu stvaram prizore složenih vizualnih metafora. Referirajući se na pojedina djela i umjetnike iz povijesti likovne baštine te koristeći njihove kompozicijske principe u kombinaciji s digitalnim jezikom memeova, GIFova te camp estetikom screensavera i stock fotografije stvaram djela koja se suočavaju na relaciji tradicionalno-suvremeno, analogno-digitalno, humano-transhumano… Samoj slici na kraju pristupam kao idiličnom mjestu susreta dvaju anakronih svjetova na granici apsurda", zaključuje ovaj umjetnik.
A komentirajući svoj izbor radova Lucía Sollinger ističe kako on kineskoj publici predstavlja širok raspon europskog stvaralaštva, od imaginarnog biciklističkog obilaska muzeja El Prado, nadrealnog portreta kulture i imaginarnih fatamorgana Istočne Europe i simbola malog mediteranskog otoka, preko snažne povezanosti s prirodom u jednoj baltičkoj zemlji, utjecaja velikih europskih slikara iz prošlosti, buntovne kreativnosti iz srca kontinenta, germanske elegancije i prisebnosti, fascinacije mitologijama skandinavskog umjetnika i, s obzirom da izložba se održava u Kini, do strasti prema Dalekom istoku gledano iz Europe".
Osim Pavlovića u Paviljonu EU izlažu još Phil Akashi (Belgija), Jan Albers (Njemačka), Eugenio Ampudia (Španjolska), Merete Barker (Danska), Trevor Borg (Malta), Jorg Korg (Njemačka), Rom Lammar (Luksemburg), Al Maser (Irska), Jozef Rafal Olbinski (Poljska), Orlan (Francuska), Christoffer Relander (Finska) i Marie Cecile & Noelle Thijs (Nizozemska).