CENTAR POMPIDOU

Jedan od najvećih pariških muzeja bit će zatvoren čak pet godina. Obnova će koštati 262 milijuna eura

Centar Pompidou

 Kris Ubach & Ricardo De La Riva/Imagesource/Profimedia/Kris Ubach & Ricardo De La Riva/imagesource/profimedia
Iako isprva primljen s puno kritika, Centar Pompidou bio je prekretnica u arhitekturi. Pobijedili su tada mladi arhitekti Renzo Piano i Richard Rogers

Izgleda da su šalu slavnog arhitekta Renza Piana koju je izgovorio u jednom intervjuu 2000. godine da bi Centar Pompidou, koji je projektirao s Richardom Rogersom 70-ih, trebalo zatvarati svakih 25 godina, kako bi se njegova funkcija mogla preispitati, u Francuskoj shvatili vrlo ozbiljno.

Jedan od najvećih muzeja moderne i suvremene umjetnosti na svijetu, poznat i kao Beaubourg, zatvara se naime zbog renoviranja 2025. godine. Posljednji put zgrada je zatvorena na svoju 20. obljetnicu 1997. godine zbog trogodišnje obnove koja je povećala izložbeni prostor. Ali nikakvi veći radovi nisu obavljeni na zgradi otkad je otvorena 1977. godine.

Ta nova obnova, međutim, puno je kompleksnija od prijašnje, mogla bi potrajati i do pet godina, a prema nekim procjenama stajat će 262 milijuna eura. Radovi će uključivati uklanjanje azbesta iz zgrade, ispunjavanje sigurnosnih, tehničkih i energetskih standarda i omogućavanje dostupnosti znamenitog mjesta osobama smanjene pokretljivosti.

image

Centar Pompidou

Garry Black/Designpics/Profimedia/Garry Black/designpics/profimedia

Prvotno se planiralo krenuti s obnovom ranije, krajem 2023., no od toga se u međuvremenu odustalo zbog Olimpijskih igara koje će se održati u glavnom gradu Francuske tijekom ljeta 2024. godine.

Predsjednik Centra Pompidou, Laurent Le Bon, već je prije dvije godine, neposredno nakon što je imenovan, najavio veliku obnovu tog muzeja apelirajući na vladu da razmisli o odgodi. O tome je govorio u intervjuu za francuski list Le Figaro u kojem je izjavio kako mu se čini se da je tada predviđen rok od tri godine teško ispuniti. Predložio je stoga da se s obnovom krene nakon Olimpijade. "To će nam omogućiti da budemo otvoreni tijekom Olimpijskih igara; poslije ćemo zatvoriti."

Francuski nacionalni muzej za modernu i suvremenu umjetnost, inače, 2027. slavi svoju okruglu 50. obljetnicu, no nije isključeno da će za tu veliku proslavu biti zatvoren. Kada su upitali o tome, Le Bon je odbio reći hoće li centar biti spreman navrijeme. - Ovdje ne bismo smjeli propustiti poantu, a to je stvaranje nove utopije... Usredotočeni smo na tehničke aspekte golemog i vrlo kompliciranog mjesta u srcu Pariza... Moramo biti sigurni da ćemo, kada ponovno otvorimo vrata, imati novi Centar Pompidou. Obljetnica je obljetnica. S druge strane, radimo za svoju djecu i unuke - rekao je. Le Bon je također odbacio glasine o tome da će se Centar Pompidou preseliti u Palais de Tokyo tijekom zatvaranja.

"Nećemo zatvoriti Centar Pompidou kako bismo ponovno stvorili Centar Pompidou. Sve što se radi u Palais de Tokyo je fascinantno, to mora ostati tako."

image

Centar Pompidou

Garry Black/Designpics/Profimedia/Garry Black/designpics/profimedia

Pa iako isprva primljen s puno kritika, Centar Pompidou bio je prekretnica u arhitekturi. Renzo Piano i Richard Rogers, tada još relativno nepoznati na arhitektonskoj sceni, pobijedili su na natječaju 1971. sa svojim vrlo modernim prijedlogom muzeja koji nije sličio ni na što drugo u arhitektonskom svijetu u to vrijeme. Arhitekti su u tom svom projektu zamislili da sva infrastruktura zgrade bude vidljiva, odnosno da svi mehanički i strukturalni sustavi budu gurnuti van među ostalim i iz razloga, kako su svojedobno objasnili arhitekti, da bi se maksimizirao unutarnji prostor bez prekida. Uključujući prostranu javnu knjižnicu i centar za glazbena i akustička istraživanja, ta moderna intervencija u povijesno tkivo privukla je mnogo više posjetitelja nego što se očekivalo tijekom godina, a danas je jedan od najpopularnijih pariških muzeja.

image

Centar Pompidou

Berk Ozdemir/Alamy/Alamy/Profimedia/Berk Ozdemir/alamy/alamy/profimedia

Prisjećajući se pobjede na natječaju 1971. u razgovoru za The New York Times Piano rekao je da su on i Rogers bili "mladi dečki, stvarno mladi i prilično loši dečki". Cilj im je bio, kako se prisjetio, stvoriti svojevrsni antispomenik, kulturni centar koji je sve samo ne institucionalni, a dokaz uspjeha je negodovanje koje je uslijedilo.

I godinama nakon svega čudilo ga je, kako je priznao, da je Francuska dopustila dvojici mladih stranaca, on je imao 33 godine, a njegov britanski partner 37, da kraj kamenih pročelja istočnog Pariza iz 18. stoljeća postave golemu metalnu strukturu koju su kritičari opisivali kao rafineriju ili prekooceanski brod. - Predsjednik Pompidou je bio vrlo hrabar, to je sigurno - izjavio je Piano.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:45