Likovna sezona

Izložbe kojima se veselimo na jesen: sve o golemoj umjetničkoj zbirci biskupa Kokše i umjetnici koji se bore protiv sustava

Tina Gverović: Sleeping Man

Mnogi su muzeji stradali u potresu, teško je predvidjeti što će biti na jesen, novca ne nedostaje. Unatoč tomu, djelomičnog optimizma ne nedostaje

Umjetnost u Hrvatskoj, nažalost, jest djelomice centralizirana. Mnogi su zagrebački muzeji stradali u potresu, sporo se obnavljaju. Umjetnički paviljon otvorit će se 2025., dok za Muzej za umjetnost i obrt nije još poznata godina ponovnog otvaranja. Teško je predvidjeti što će biti na jesen, za blockbuster izložbe baš i nema novaca. Unatoč svemu nabrojanom, optimizma, barem parcijalno ne nedostaje. Ovo je pet izložbi koje na jesen iščekujemo.

Izvan formata, retrospektiva Goranke Matić, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb

Neke od najvažnijih fotografija Idola i EKV, one po kojima pamtimo ove bendove, snimila je upravo Goranka Matić, protagonistica scene, koja je pomogla oblikovati kroz vizualan medij čitavu epohu Novog vala. Snimala je i Beograd nakon smrti Tita. Kao i Beograd koji protestira protiv Miloševićeva režima. Bavi se i umjetničkom i novinskom fotografijom, pa je tako bila urednica fotografije u Vremenu i Politici, a surađivala je svojevremeno s Poletom i Startom. Na sceni je preko četiri desetljeća. Retrospektivna izložba "Iskustvo u gužvi" nastaje u suradnji s beogradskim Muzejem savremene umetnosti.

image

Goranka Matić: Red pred Investbankom, Beograd, 1993.

Umjetnička zbirka Đure Kokše, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb

Kada je umro Đuro Kokša, bilo je to 1998., pisalo se kako bi se trebalo otvoriti muzej sa svim umjetninama koje je sakupljao. Nije se dogodilo. O daljnjim planovima za zbirku Kokša, valja se nadati, saznat ćemo uz izložbu koja se planira u prosincu. Još za svojeg života, Ante Sorić mi je dao intervju u kojemu je govorio kako je Kokša znao doći na izložbu kojeg suvremenog umjetnika, i odmah je znao što želi za svoju zbirku, bio je strastven kolekcionar. Povod je izložbi stogodišnjica biskupova rođenja, a na inicijativu Zagrebačke nadbiskupije. Iz zbirke se ističu radovi talijanskih futurista, potom djela Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Mate Celestina Medovića, Vanje Radauša, Gabrijela Jurkića...

image

Domenico Brandi, Talijanski krajolik s kipom Herkula, zbirka Đure Kokše

Goran Vranic/

57. Zagrebački Salon, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatski inženjerski savez

Kustosica ovogodišnjeg Salona, odabrana na javnom natječaju, jest Leila Topić, koja je Salon nazvala "Mi smo se pojavili kao strategija vječnosti". Odabrani su radovi koji se bave konceptom nacionalne države, nacionalizma, građanstva, odnosno koji ispituju često nevidljive strukture moći i procese koji stoje iza državne birokracije, upravljanja te pitanja demokracije, sloboda, prava, prisila... Poziva se ova kustosica i na Vladu Gotovca koji je zapisao "Spasiti čovjeka znači spasiti Svemir....", te se dalje pita: "Može li naša generacija nastaviti ideje strategija čovjekovog spasenja? Imamo li znanja i želja za to? Veselimo se društveno angažiranom Salonu.

image

Rad Igora Grubića koji će biti pokazan na 57. Zagrebačkom salonu

Promo/

Beskonačna ponavljanja, Tina Gverović, Galerija umjetnina Spit

Tina Gverović umjetnica je mlađe generacije koja je možda poznatija vani nego što je kod nas. Djelomice je za to presudno i školovanje. Naime, nakon diplome u Zagrebu na ALU, završila je poslijediplomski studij na Jan van Eyck Akademiji u Maastrichtu i doktorirala na sveučilištu Middlesex u Londonu. Trenutno je voditeljica je odjela za skulpturu na Camberwell College of Arts, a predavala je na Slade School of Arts, Dutch Art Institute Roaming Academy. Kustosica je njezine nove izložbe Jasminka Babić, ravnateljica splitske Galerije umjetnina, a počinje u rujnu. Slojevitim radovima, crtežima, videom, asamblažima, ispituje poziciju pojedinca u društvu danas.

image

Tina Gverović: Sleeping Man

Juraj Plančić - Pariški opus, Muzej Staroga Grada, Hvar

Ova je izložba netom otvorena, no kako je nekako prošla ispod radara, a ima niz otkrića, te traje do listopada, valja ju uvrstiti u izložbe kojima se veselimo na jesen. Prošlo je, naime, već preko četvrt stoljeća od posljednje retrospektivne izložbe posvećene stvaralaštvu Jurja Plančića održane u Zagrebu. Kustosica je ihvarske izložbe ista, bavi se godinama opusom ovog umjetnika - Biserka Rauter Plančić. Zanimljivost je izložbe da nudi niz otkrića o Plančiću, a priređena je u njegovu rodnu gradu. Naime, "praznine" iz slikarova pariškog opusa do danas su u znatnoj mjeri popunjene jer su kustosi i privatni kolekcionari tragali za Plančićevim slikama širom Europe. Trud im se isplatio pa je unatrag desetak godina u Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj pronađeno, otkupljeno i u Hrvatsku dopremljeno još sedam Plančićevih slika, koje su ovom prigodom prvi put predstavljene.

image

Juraj Plančić, izložba Stari Grad

Muzej Starog Grada/
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 12:45