Zahvaljujući obitelji Štefanić koja je fotoaparatom uhvatila duh Kučerine ulice u razdoblju između pedesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, danas kroz fotografije koje svjedoče o svakodnevnom životu Trešnjevčana možemo učiti o minulim vremenima te vjetru kulturnih i društvenih trendova koji su prošli kroz Kučerinu tijekom navedena tri desetljeća.
Otac Bogdan bio je inženjer kemije koji je radio na Institutu Ruđer Bošković, no amaterski se bavio fotografijom od sedamnaeste godine, a njegovim su stopama krenuli i njegovi sinovi Alen i Eduard, koji su autori fotografija iz osamdesetih. Osim Bogdana i sinova, neke su fotografije djelo njihove majke Veseljke te njihovog susjeda Renata Bašneca.
Danas je bogata arhiva negativa obitelji Štefanić, koja i dalje živi u spomenutoj trešnjevačkoj ulici, dio projekta Muzej susjedstva Trešnjevka, a fotografije su dio izložbe "Kiklop iz Kučerine: Trešnjevačka fotokronika" koju su kurirale Ana Kutleša, Vesna Vuković te Ivana Hanaček.
Izložbu fotografija, koje dokumentiraju život Kučerine ulice i okolice, je trenutno moguće posjetiti u Zelenoj dvorani (Green Room galeriji) u Zaboku.
Koje su prizore objektivi obitelji Štefanić ovjekovječili otkriva nam kustosica Ana Kutleša:
"Fotografije prikazuju portrete susjeda, ali i mjesta sastajanja poput trgovine Unikonzum, na čijem se sada mjestu nalazi kafić. Bila je to prva samoposluga koja je izmijenila način kupovanja.
Jedna od fotografija prikazuje prvog kupca u Unikonzumu, blagajnika koji u ispeglanoj, bijeloj kuti s ponosom obavlja svoj posao te dječaka koji intenzivno gleda u kameru. Danas samoposlugu uzimamo zdravo za gotovo, no u to je vrijeme otvaranje takvog dućana označilo veliku promjenu navika."
Na slikama se, također, nalaze i orah kojeg više nema te improvizirana klupica podno njene krošnje, unutarnja dvorišta koja su bila mjesta susreta i rada, djeca koja se igraju, mladi koji se zabavljaju, zgrade, automobili, a ponajviše bicikli, koji su bili omiljeno prijevozno sredstvo...Svi ti ljudi i predmeti govore o socijalizaciji u kvartu. Fotografije djevojki s magazinom Polet te dečkiju s gitarama izvor su informacija o utjecaju zapadne kulture te glazbenih trendova u to doba."
Značaj ovih fotografija je, kaže Kutleša, u očuvanju nasljeđa kvarta koje inače teško dolazi do velikih muzeja. To je, ističe, vrijedna građa s kvalitetnom kompozicijom i kadrom, koja govori o kulturi življenja u trešnjevačkom kvartu.
Crno-bijele fotografije obitelji Štefanić omogućavaju rekonstrukciju života jedne zagrebačke ulice u vrijeme društvenih transformacija koje trešnjevačka mikrolokacija doživljava. Ovaj se međuratni radnički slum zahvaljujući procesima planirane urbanizacije postupno izmijenio.
U osamdesetima fotografsku tradiciju nastavljaju Alen i Eduard te njihov prijatelj Renato. Štefanićevi sinovi, koji su od oca 1977. godine na poklon dobili jeftini ruski fotoaparat Smena 8, preuzimaju očev fotolaboratorij i opremu te se, kao i njihov otac, posvećuju dokumentiranju ulične svakodnevice svoje generacije. Posebnu pažnju dobiva južna strana ulice.
Ova serija fotografija dio je virtualne zbirke dugogodišnjeg programa kustoskog kolektiva BLOK naziva Muzej susjedstva Trešnjevka. Cilj programa je, doznajemo iz Muzeja, stvaranje kvartovske institucije koja se fokusira na zajednicu, a inspiriran je srodnim institucijama koje se mogu pronaći u radničkim četvrtima diljem svijeta. Takvi projekti osvjetljavaju potlačene zajednice i njihove borbe koje kultura na službenoj, nacionalnoj razini ne uključuje.
Trešnjevka se diči bogatom radničkom povijesti pa Muzej susjedstva Trešnjevka u suradnji s lokalnom zajednicom ustraje na revalorizaciji njenog nasljeđa.
Izložba "Kiklop iz Kučerine: Trešnjevačka fotokronika" dio je programa "Proljeće u Zaboku" i otvorena je do 12. lipnja.