Iako više ne djeluju kao modni tandem, Martina Vrdoljak Ranilović i Nataša Mihaljčišin zajednički potpisuju jedan umjetnički projekt koji se od prošlog vikenda može pogledati u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.
Nadahnute čipkom, nekadašnje I-GLE osmislile su interaktivni hologram u čijoj je realizaciji sudjelovao čitav tim predvođen dizajnerom Mirkom Miličićem u suradnji s informatičkom tvrtkom Uprise d.o.o.
Projekt nazvan “Nematerijalni dodir materijalne odsutnosti” predstavlja njihovo viđenje čipke kao hrvatske kulturne baštine u suvremenoj tehnološkoj interpretaciji. Nataša Mihaljčišin i Martina Vrdoljak Ranilović dugi su niz godina, kako je poznato, djelovale zajedno pod nazivom I-GLE, ostvarivši dosad 27 različitih modno dizajnerskih i umjetničkih projekata. Nakon razlaza prošle godine Nataša Mihaljčišin pokrenula je svoju vlastitu modnu produkciju, a Martina Vrdoljak Ranilović djeluje kao kreativna direktorica u Varteksu.
Ženski moment
- Tina i ja počele smo raditi na ovom projektu zajedno još dok smo djelovale kao I-GLE. U međuvremenu smo se kao modni tandem razišle ali ovaj projekt je nastavio svoj život. Pozvala sam na suradnju Mirka Miličića i Dinu Miletu jer su oni suvereni u kreativno-informatičkim segmentima u kojima mi nismo kompetentne i educirane, tako da je njihov doprinos realizaciji projekta bio presudan. Ideja je bila naša zajednička, no razradu i produkciju možemo zahvaliti njihovu entuzijazmu i kreativnosti - kaže Nataša Mihaljčišin.
S čipkom su se, kako objašnjava, htjele pozabaviti na način koji nije tekstilni, a koji bi predočio kompleksnost, strukturiranost, začudnost, čaroliju i igru koju u sebi nosi, a istodobno bi i podcrtao i pomalo hladnu, znanstveno samozatajnu organiziranost koju ona posjeduje. - Transfer magije i ornamentalnosti iz jednog medija u drugi, iz statičnosti u vibriranje, zapravo je tematska premisa kojom se ovdje bavimo - kaže te dodaje da je tu i onaj ženski moment, s obzirom na to da čipku uglavnom rade žene, pa u tom smislu možemo govoriti i o nevidljivom ženskom rukopisu i principu stvaranja.
U svojem dosadašnjem radu dvije su je dizajnerice uvelike koristile. - Čipka je svakom dizajneru motivacija i izazov zato što su njezina ljepota i simbolika koju nosi u sebi trajne i obnovljive. Mihaljčišin i Vrdoljak Ranilović nadahnule su se hrvatskim autohtonim čipkama, lepoglavskom i paškom, koje je Mirko Miličić interpretirao. - Ovo je dobar primjer suradnje kreativnih industrija i različitih autora, kako kreativne industrije mogu zajedno djelovati - napominje Nataša Mihaljčišin.
Mirko Miličić, produkt dizajner čije područje djelovanja ide od industrijskog i prostornog dizajna do instalacija, umjetničkog usmjerenja, te vizualnih komunikacija i animacija, bio je zadužen za realizaciju njihovih ideja, pretvaranje čipke u hologram. - Vizualizirao sam čipku softverski, a nakon početnih animacija krenuli smo razvijati interakciju.
U konačnici hologram izgleda kao 3D tradicionalna čipka, koja se raspada na temelju pokreta ruku - rotira se, dematerijalizira i pretvara u novi oblik, a to se sve projicira na hologramskoj tkanini koja je prozirna i izrazito reflektirajuća - tumači Miličić. Posjetitelji će, ističe dizajner, 3D čipku moći povećavati, smanjivati, rotirati i raspršiti. - Forma je u konačnici koncipirana kao lebdeća čipkasta struktura generirana hologramskom projekcijom, softverski senzibilizirana na pokrete promatrača, na koje reagira mijenjajući se, rastvarajući se i ponovo oblikujući - pojašnjava.
Transformacija
Karakteristični motivi čipke pritom se transformiraju od prepoznatljivih oblika do potpune apstrakcije. Interaktivni hologram simulira strukturalnost čipke u pretapanju s apstraktnim ishodištima i motivima. “Lebdeća forma koja varira svoj oblik podcrtava kompleksno simboličke odrednice čipke, transferirajući ih u suvremeni vizualni jezik.
Novouspostavljeni referentni okvir svjedoči njihovu simboličku pojavnost u kontekstu ideje koja prethodi svojoj realizaciji, kodira ju i virtualno manifestira”, stoji među ostalim u obrazloženju rada kojim se najavljuje izložba u MUO-u. Projekt koji transdisciplinarnim pristupom spaja suvremene tehnologije i kreativno promišljanje baštine sufinanciran je sredstvima odobrenima u okviru Natječaja za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama hrvatskog Ministarstva kulture.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....