Izgubljene Bukovčeve slike s prizorom Adama i Eve pronađene u Zagrebu

“Obje varijante prizora Adama i Eve koje je naslikao Vlaho Bukovac, a koje će biti predstavljene u Klovićevim dvorima, do sad su neizlagane i prava su mala otkrića pronađena u privatnim vlasništvima u Zagrebu”, navode Lucija Vuković i Petra Vugrinec, kustosice izložbe posvećene Vlahi Bukovcu i njegovom djelovanju u Francuskoj koja se u ovoj instituciji otvara 18. siječnja.

Na izložbi “Vlaho Bukovac u Parizu od 1878-1892.” u Galeriji Klovićevi dvori će biti predstavljene dvije varijante slike iste teme Adam i Eva. Obje su nastale 1886. godine u francuskoj prijestolnici, u Parizu, no za engleske naručioce Vicars Brothers. Između 1886. i 1888. godine, naime, Bukovac je naslikao nekoliko varijanti slika Adam i Eva, a većina je ovih kompozicija danas izgubljena. Za sliku dimenzija 63,5 puta 53 centimetara “Adam i Eva II” kustosice navode: “Suradnja s engleskim trgovcima umjetninama, Vicars Brothers, koja mu je omogućila gradnju prvog vlastitog ateljea, započela je 1886. godine.

Intimna scena

Engleskoj se publici Bukovac najprije predstavio aktovima, ‘Bijela robinja’ i ‘Putifarova žena’, koji su uspješno izlagani i prodani u Engleskoj. Motiv je na ovoj slici, Adam i Eva, smiren u odnosu na ranije aktove, iako slikar nije ‘škrtario na golotinji’. Na slici se može primijetiti i da se vraća slikanju u tradicionalnom duhu kojeg se uspješno oslobađao u slikanju krajolika. Izrazito svijetla put Evina tijela ističe se u tamnom zelenilu. To je zelenilo, u odnosu prema likovima, slikano najslobodnije.”

Drugi je prizor ove teme kojoj je Bukovac često pristupao u navedenom razdoblju naslikan u formi ovala. Kustosice, dalje, navode, “za razliku od finalne verzije koja se svojedobno nalazila u vlasništvu Laure le Doux, slika Adam i Eva u ovalu odlikuje se slobodnijim pristupom temi pri čemu dolazi do izražaja Bukovčevo majstorstvo u postizanju atmosfere. Pejzaž i likovi sudjeluju u intimnoj sceni dvoje ljubavnika koja samo naoko ima Biblijski okvir. Mekoputni Evin akt tipičan je cabanelovski tip bjeloputne žene, usporediv s čuvenom Venerom s Cabanelova “Rođenja Venere” iz 1863. godine”, kažu te slikovito dodaju: “Pri čemu bjelina kod obaju aktova sugerira neokaljanost i čistoću, tijelo kojim krv još nije uspjela poteći da bi postalo meso.”

Tri izložbe

Laura Le Doux, podsjetimo, čiji ćemo portret također imati prilike vidjeti na izložbi (naslikao ih je više, najpoznatiji je u Walker Art Gallery), bila je supruga Bukovčevog bogatog mecene Richarda Le Douxa, iz Liverpoola, sa kojim ga je upoznao njegov jednako bogati patron Samson Fox, te su se dvije obitelji kasnije i znale natjecati za Bukovčeve radove.

Godinu dana nakon što su nastale obje slike “Adam i Eva” 1887., u unajmljenom vrtu na Montmartreu, Vlaho Bukovac od drva gradi prvi vlastiti atelijer, spomenutim novcem od engleskih patrona, i vraća se slikanju vrtnog paviljona u različitim godišnjim dobima.

Izložba “Vlaho Bukovac u Parizu” koja će trajati do 11. ožujka, podsjetimo, prva je u nizu tri izložbe koje pripremaju Klovićevi dvori. Osim što se prikazuje Bukovčev život i rad u Parizu od 1878. do 1892. godine, tema je i afirmacija ovog umjetnika u Engleskoj, Crnoj Gori i Srbiji, kao i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji.

Prvi se put u Hrvatskoj predstavljaju djela iz Engleske i Francuske koje je radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskog visokog društva, Richarda Le Douxa i Samsona Foxa. Bukovac radi mnogo i intenzivno i nema problem slikati po narudžbi.

Iste godine kada i “Adam i Eva”, nastala je primjerice, i Bukovčeva “Andromeda”.