Dinko Peračić predstavnik je Hrvatske na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu arhitekture.
Tema glavnog izbornika Bijenala Alejandra Aravene su “Izvješća s bojišnice” te tvrdi da je sve veći jaz između arhitekture i društva posljednjih desetljeća pretvorio arhitekturu u spektakl “čineći je nevažnom”. Odnosno, kako se svojedobno izrazio arhitekt Hans Ibelings, koji je bio gost hrvatskog Salona arhitekture, o jednoj od protagonistica tog spektakla: “Strukture Zahe Hadid podsjećaju na dupli pas Davida Beckhama. U početku vjerujete da je genijalno, nakon pet puta pitate se može li napraviti nešto drugo”.
Još u fazi projekta
Peračić se s Aravenom slaže, kaže kako društvena vjerodostojnost arhitekture, uistinu, blijedi: “Arhitektura sudjeluje u stvaranju psihologije šoping-centara, novih ograđenih stambenih naselja, luksuznih resorta u kojima ima ulogu oblikovanja javne svijesti s ciljem razvoja potrošačkih navika u društvu. S druge strane može biti sredstvo drugačijih društvenih formi”.
U Hrvatskoj se pak, dodaje, “struka sama posebno degradirala nekritičkom legalizacijom. Propustili smo na valu sređivanja papira pokrenuti sređivanje prostora. Previše je propuštenih prilika”.
Društveno angažirani suosnivač Platforme 9,81 koju danas vodi s Mirandom Veljačić, istupao je protiv devastacija.
Na Bijenalu će nastupiti s tri projekta - obnovom Doma mladih u Splitu, i Tvornice Jedinstvo u Zagrebu, te pretvorbom tzv. H-objekta unutar tvorničkog kompleksa Rikarda Benčića u Rijeci u Muzej moderne i suvremene umjetnosti.
Sva su tri projekta idejna, odnosno niti jedan nije do kraja realiziran. Najizglednija je skora rekonstrukcija Benčića u MMSU, no ne do kraja. Riječki su projekt pratile mnoge polemike i kontroverze, podsjetimo kako je u početku nakon što je zaključeno da su prostori u kojima se sada nalazi MMSU pretijesni, planiran je posve novi muzej, na natječaju su nagrađeni autori bili Randić i Turato, spominjala se izvedba 2005. no zbog nedostatka novca od tog se projekta odustalo. Potom se krenulo u ideju o rekonstrukciji tvorničkog objekta, smatralo se da će se tako prije dobiti novac od EU fondova, no za sada ništa.
Slika: Budući Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci
Tolj i Šarar
U međuvremenu se pristalo na minimalne zahvate, a iz budžeta je izdvojeno 2, 5 milijuna kuna. Dosta je kritika stiglo na račun takve odluke, jer se primjerice radi muzej bez depoa za umjetnine, a i komplicirani su imovinsko-pravni odnosi u ostatku H-objekta, međutim Peračić tvrdi: “Ideja je da se prostor dovede u upotrebljivo stanje, uz mala raspoloživa ulaganja, s ciljem da što prije započne odvijanje kulturnog programa u njemu. To neće biti kompletan muzej sa svim potrebnim sadržajima, depoima i restauratorskim radionicama, ali će moći primiti izložbe. Ravnatelj Muzeja, umjetnik Slaven Tolj i pročelnik Gradskog ureda za kulturu Ivan Šarar odlučni su da muzej počne koristiti ovaj prostor već ove godine. Zgrada je počišćena, upravo počinje rušenje suvišnih dijelova u interijeru”.
Peračić pozdravlja odluku Slavena Tolja i Ivana Šarara: “U skromnim financijskim uvjetima oni nisu ostali pasivni, već traže načine da se poboljša stanje. Metode i rješenja koje su prije koristile samo nezavisne organizacije u kulturi sad bi mogle biti od koristi i javnim ustanovama”.
Na pitanje o kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture za 2020., odgovara: “Ako Rijeka održi sadašnju dinamiku rada na kulturi i ako se intenzivira realiziranje programa, formalna im titula prijestolnice neće ni trebati”. Podsjetimo, primjerice, kako je Slaven Tolj priredio izložbu dijela zbirke MMSU u svojem stanu, kako bi ukazao na činjenicu da je situacija kakva je sada, u prostoru u kojemu jesu - neizdrživa.
Slika: Dom mladih u Splitu
Dom u New Yorku
“Ovom akcijom Muzej je došao gra kaže: “Organizacijski i prostorno to je najrazvijeniji centar ovog tipa u Hrvatskoj. O značaju Močvare za alternativnu kulturu ne treba puno pričati. No, program je prerastao zgradu” kaže. Za Dom mladih u Splitu, treći projekt za Bijenale, bivša ministrica Andrea Zlatar obećala je deset milijuna eura za obnovu. To nije ostvareno, a autor građevine, Frane Grgurević, u međuvremenu je, ljetos, umro.
Za ovaj projekt, koji je bio izložen i u Rimu i u New Yorku, te ga je nagradio i spomenuti Ibelings, Peračić kaže: “Dom je obećanje staro tri desetljeća da će Split dobiti mjesto za suvremenu kulturu i umjetnost. Zgrada se stalno koristi. Frane Grgurević je i sam bio zadovoljan što zgrada ne propada prazna. Postoji ambicija grada da se prikupe novci i da se kompletno uredi”.