Velik izazov za kulturu

Hrvatski muzeji u problemima. Većina još nije obnovljena nakon potresa, a porast cijena energenata novi im je udarac

Muzej suvremene umjetnosti

 Zeljko Puhovski/Cropix
‘Razmišljamo i o skraćenom radnom vremenu, no to nam je posljednja opcija‘ slažu se ravnatelji muzeja

Ususret zimi hrvatski muzeji suočavaju se novim izazovima uslijed poskupljenja energenata, računi su sve veći, financije sve manje i sve to nakon prethodne krize uslijed pandemije i potresa, od koje se većina njih još nije ni oporavila.

Novi udar dolazi u trenutku kada se broj posjetitelja tek polako počeo vraćati na staro, pa muzeji diljem Europe, s ciljem što manje štete, već poduzimaju preventivne mjere - štede na grijanju, rashlađivanju, ventilaciji i rasvjeti, a neki su već najavili i kraće radno vrijeme.

Hrvatski muzeji također strahuju od narednog razdoblja financijske nesigurnosti, a nadaju se da bi im dijelom u tome mogle pomoći i Vladine mjere za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata koje odnedavno obuhvaćaju javni i neprofitni sektor, u kojemu su i muzeji. Oni su specifični jer zbog vrijednih djela moraju u potpunosti poštovati mikroklimatske uvjete, optimalni odnos temperature i vlažnosti izložbenih prostora i čuvaonica.

Ravnateljica zagrebačkog MSU-a Zdenka Badovinac kaže da će porast troškova sigurno utjecati na njihov rad, no trudit će se da to ne utječe na sam program, kao i na standarde čuvanja i izlaganja umjetničkih radova.

"Sigurni smo da će se prostori muzeja, galerije i uredi, ove zime manje grijati, jer su se već tijekom ljeta i manje hladili i klimatizirali u odnosu na ranije godine. Što se tiče izložbi i drugih događanja, čije prikazivanje uključuje transport radova i osiguranje, nadamo se da ćemo uspjeti realizirati definirane planove", rekla je Badovinac za Hinu.

MSU je još ljetos, u skladu s uputama zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu, intenzivirao štednju kroz vremensko ograničavanje hlađenja prostora, minimalne dopuštene temperature, korištenja električne energije, definiciju uvjeta za nužno provjetravanje prostorija, a sada nastavlja sa štednjom prilagođeno sezoni grijanja.

Badovinac ističe kako MSU kontinuirano provodi mjere štednje i racionalnog trošenja resursa, jer je takva vrsta brige i u samoj suštini suvremene umjetnosti, koja se referira i traži inspiraciju u stvarnim pitanjima života i zajednice te je čvrsto povezana s aktualnim pitanjima društva, održivosti, ekologije, klimatske katastrofe.

Za sada nisu razmatrali skraćivanje radnog vremena, no ako od Grada Zagreba kao osnivača dobiju upute u tom smislu, napominje ravnateljica, pridržavat će ih se.

Kraće radno vrijeme za Branka Franceschija, ravnatelja Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, posljednja je opcija. "Razmatramo mogućnosti uštede energije optimalizacijom sustava i smanjivanjem temperature prostora u prihvatljivim vrijednostima", napomenuo je. Franceschi kaže da sa suradnicima koji održavaju potrebne sofisticirane sustave nastoje dodatno racionalizirati potrošnju, a predstojeća obnova Vranyczanyeve palače uključuje i poboljšanja termoizolacijskih svojstava u okvirima koje dozvoljava status kulturnog dobra.

Po njegovim riječima, Ministarstvo kulture i medija u ovom trenutku financijski prati porast troškova, a tu su i odluke vlade kojima su muzeji uvršteni u grupu potrošača koji u narednom periodu plaćaju stabilnu, ograničenu cijenu energenata. "Naši osnivači su sasvim svjesni problema, rade na rješenjima i za sada smo više nego zadovoljni", ocijenio je.

Markita Franulić, ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla, kaže da također strahuju zbog poskupljenja, no zbog nepostojeće ili zastarjele infrastrukture, odavno su štedljivi ‘silom prilika‘.

Naime, Tehnički muzej nema infrastrukturu grijanja i klimatizacije u najvećem prostoru, stalnom postavu i zato im troškovi ionako nisu visoki u odnosu prema suvremeno opremljenim muzejima ali, kaže Franulić, nije ni ugodan boravak u muzeju - ljeti je vruće, zimi hladno. "Ostale troškove ne možemo mnogo smanjiti jer su bazični. Možemo paziti na gašenje svjetla i uređaja kada to nije nužno i regulirati temperaturu grijanja u uredima, koliko je to moguće zbog zastarjele infrastrukture, no mi nismo veliki potrošači", rekla je.

Aleksandra Berberih Slana, ravnateljica Muzeja grada Zagreba kaže da im zbog dugoročne uštede treba projekt energetske sanacije i nada se da će uspjeti progurati tu ideju jer muzej ima skoro 6000 četvornih metara i troškovi su ogromni. "Porast troškova na nas će utjecati na više načina, a paket mjera je premalo da nas spasi od svih problema s kojima se susrećemo. Nitko ne zna što nas još očekuje, a moramo biti spremni na sve", istaknula je. Pozdravlja inicijativu Mreže europskih muzejskih organizacija koja od politike traži potporu kroz povećanje proračuna i dodatna sredstva no, dodaje, naši muzeji imaju dobro sređen sistem financiranja koji im omogućuje djelovanje bez obzira na sve, pa su manje osjetljivi na krize nego neki drugi europski muzeji.

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) nedavno je objavio kako mnogi europski muzeji neće moći pratiti povećanje računa za plin i struju, pa bi novonastala situacija mogla produbiti krizu nakon drastičnog pada broja posjetitelja uslijed pandemije.

Tako Nacionalni muzej Prado predviđa ove godine porast troškova električne energije od 65 posto, odnosno račun od 3,3 milijuna eura samo za struju za koju su 2021. platili dva milijuna, a četiri godine ranije 1,6 milijuna.

Njemačko muzejsko udruženje donijelo je preporuke za uštedu za grijanje, rashlađivanje, ventilaciju i rasvjetu, primjerice, snižavanje sobne temperature u uredima i sobama za sastanke na 19°C, a u kuhinjama i toaletima na 15°C.

U britanskim muzejima su se računi uvećali između 300 i 500 posto, a mnogi od njih smješteni su u starim, povijesnim zgradama pod zaštitom koje "gutaju" energiju. Porast cijene građevinskog materijala za 150 posto pak značajno utječe na provođenje kapitalnih projekata, obnove i upravljanje objektima.

MDC prenosi i da su zbog porasta cijena goriva neki britanski muzeji i atrakcije u ruralnim područjima već zabilježile pad posjetitelja, očekuje se i manje posjeta školskih grupa, a prihodi od donacija su pali u prosjeku za 20 posto u usporedbi s 2021.

Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Muzej dekorativne umjetnosti i Muzej Tomi Ungerer u Strasbourgu bit će zatvoreni dva dana u tjednu, a preostale dane bit će uvedena dodatna isključenja od 13 sati do 14 sati, sve kako bi se izbjeglo povećavanje cijena ulaznica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. studeni 2024 21:23