LJUDSKA PRAVA I ŽIVOTINJE

GUGGENHEIM NAKON PROTESTA UKLONIO RADOVE S IZLOŽBE Pit bullovi koji krvoločno nasrću i tetovirane svinje koje se pare: gdje je granica umjetnosti?

 YouTube
 

Izložba “Umjetnost i Kina nakon 1989” u njujorškom Muzeju Guggenheim, izazvala je kontroverze i prije samog otvaranja 6. 10.

Udruge za zaštitu životinja protestirale su uz mnoge pristaše protiv tri rada koja bi se trebala naći na izložbi i sva su tri povučena, što je izazvalo polemike na koje nema jednoznačnog odgovora: do kuda ide umjetnička sloboda?

U Hrvatskoj smo imali slične polemike kada je Vlasta Delimar zaklala kokoš u galerijskom prostoru, kada je Oleg Kulik u HDLU izveo performans sa psom. Izložba fotografa Petera Hugoa u MSU pokazala je ljude kako vode hijene na lancima i nastupajući zarađuju. Na pitanje kako se osjećaju životinje, Hugo mi je odgovorio kako ga je više ljudi pitalo za životinje, nego zašto su ti ljudi prisiljeni tako živjeti.

No, njujorška je izložba otišla, ipak, stepenicu dalje.

Video prikazuje po par pit bullova na imitaciji traka za trčanje, kako pokušavaju nasrnuti jedan na drugoga, na što ih i potiču, no to im je onemogućeno jer ih s druge stane drže.

Drugi video pokazuje dvije svinje koje se pare pred publikom koja ih promatra. Svinje je umjetnik, prethodno, tetovirao. Treći rad instalacija je sa stotinama živih cvrčaka, guštera, buba, zmija i drugih insekata i reptila sa lampom iznad njih. Riječ je o radovima, tumači se, koji su nastali u Kini između 1993. i 2003. i simbolički “prikazuju opresiju u ovoj zemlji”. Međutim, nakon protesta iz muzeja su popustili i, kako su jučer priopćili, “radi sigurnosti osoblja, posjetitelja i umjetnika koji sudjeluju, odlučili su povući navedene radove, no da je “sloboda izražaja njihov prioritet”. Najpoznatiji kineski umjetnik najutjecajniji umjetnik svijeta Ai Weiwei ne slaže se: “Kada institucija ne može provesti u djelo pravo na slobodu govora, to je tragično za moderno društvo. Pritisak na muzej da povuku umjetnine s izložbe pokazuje slabo razumijevanje i životinjskih i ljudskih prava”.

Zasigurno, kompleksno pitanje. No, u Hrvatskoj u kojoj je po istraživanju Eurostata samo 19,2 posto građana starijih od 16 godina u 2015. posjetilo neku kulturnu instituciju, što nas svrstava na dno ljestvice, pitanje je koliko je predmetno uopće raspravljati o temi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 14:44