Od već poznatih kartonskih kreveta, preko prepirke o tome je li rijeka Seine prikladna za olimpijske discipline pa sve do spektakularne četverosatne ceremonije otvaranja obilježene Snoop Doggom, Céline Dion, gej Štrumfom i navodnim trans-prikazom posljednje večere Olimpijske igre u Parizu 2024. zaludile su svijet.
Pedeset dana prije njihova službenog otvorenja, koje je bilo 26. srpnja, na Eiffelov toranj, simbol Pariza i Francuske, postavljeno je pet olimpijskih krugova. Izjava pariške gradonačelnice Anne Hidalgo, koja je izrazila želju da krugovi tamo trajno ostanu kao nasljeđe, podijelila je francusku, ali i širu javnost.
To je konstrukcija veličine 29 puta 15 metara, izrađena od recikliranog metala dobivenog tijekom prijašnjih renovacija samog tornja. On se čuvao u skladištima čija je lokacija tajna, a dio metala upotrijebljen je i za izradu olimpijskih medalja. Krugovi se trenutno nalaze na južnoj strani tornja između prvog i drugog kata, a postavljalo ih je 30 radnika pomoću četiri velike dizalice na visinu od 60 metara.
No krugovi nisu jedino što bi gradonačelnica ostavila u Parizu. Naime, kao sjećanje na ovaj povijesni trenutak održavanja igara, zadržala bi i takozvani kotao, odnosno balon na kojem se nalazi olimpijski plamen, i kipove istaknutih žena koji su bili prikazani na otvorenju.
Glasnogovornik Međunarodnog olimpijskog odbora Mark Adams poručio je kako bi organizatori Olimpijskih igara bili oduševljeni ako bi krugovi trajno ostali u Parizu te dodao da je odluka o tome u rukama gradonačelnice. Hidalgo stoga ima zeleno svijetlo, no postavlja se pitanje je li promjena izgleda ovog svjetskog čuda uistinu opravdana.
Zamjenik gradonačelnice Pierre Rabadan u međuvremenu je priznao kako bi održavanje olimpijskih krugova na tom mjestu bilo teško, a za kotao i kipove deset žena bi trebali pronaći adekvatno mjesto u gradu.
Cijelu je situaciju komentirao i arhitekt te akademik Nikola Bašić, autor svjetski poznatih Morskih orgulja u Zadru.
"Za mene je to toliko beznačajno i besmisleno da gotovo nemam što reći o tome. Ne znam kako se ljudi danas mogu uopće time baviti, pogotovo u vremenu kada taj događaj poprima dramatično drugačije značenje u odnosu na ono što olimpizam jest u izvornom smislu. To je uistinu, kako bi rekli Francuzi, bizarna tema dok se druge bitnije stvari i pitanja time stavljaju u drugi plan. No pitanje ostavljanja olimpijskih krugova je svakako groteskno i besmisleno", rekao je.
Slično poručuje i Dejan Kršić, grafički dizajner, publicist i prevoditelj.
"Jedino što znam je da je nekada za Olimpijskih igara vladalo primirje, a sada nitko o tome i ne govori. Odsustvo mirovnih inicijativa je civilizacijski poraz, a krugovi ne Eiffelovu tornju nebitni bilo da ih ima ili nema", podijelio je.
O istoj smo temi razgovarali i s Borisom Ljubičićem, hrvatskim dizajnerom poznatim po hrvatskim "kockicama", logu HRT-a te logu Mediteranskih igara. On, kako kaže, misli da to nije osobito dobra ideja.
"Reći ću ovako, početkom tog stoljeća su Francuzi svijetu dali tri velike stvari. Prva od tih stvari jest, naravno, povratak modernih Olimpijskih igara i one su održane 1900. godine u Parizu, druga je stvar dizajn olimpijskih krugova Pierrea de Coubertina nastao 1913. godine, a treća su stvar film i braća Lumière. Ne znam bi li se te tri ključne stvari trebale zbrajati, da tako kažem, jer su one svaka za sebe cjelovita vrijednost", rekao je dizajner.
Prisjetimo se, Olimpijske igre u Parizu 1900. godine nisu bile posebne samo po tome što su se tada prvi put na njima mogle natjecati i žene, nego i po Svjetskoj izložbi koja ih je pratila, a na kojoj je prvi put svijetu bio predstavljen Eiffelov toranj. Sportski i izložbeni dio bili su izmiješani, a slična se situacija na neki način ponavlja i ove godine jer se upravo u podnožju tornja održava natjecanje u odbojci.
"Mislim da to nije zapravo diranje u Eiffelov objekt, ali da nije dobro da to bude tu. Oni bi mogli negdje drugdje u Parizu podići, odnosno postaviti, taj simbol od pet krugova da ostane kao vječno sjećanje na Igre kojima su bili domaćini te 1900. i ove 2024. godine. Smatram da je to miješanje pojmova i da to nije to", nastavio je dizajner.
U razgovoru se dotičemo i teme što bi bilo i kako bi svijet reagirao da se Olimpijske igre, naprimjer, održe u Egiptu te ondje odluče trajno zadržati olimpijske krugove na svojim svjetski poznatim piramidama.
"Mislim da bi, ako bi Parižani ostavili krugove na tornju, mnogi mogli reagirati na sličan način. Mislim da se ova dva povijesna elementa ne bi smjela miješati, a možemo cijelu situaciju usporediti i s Grčkom, gdje bi bilo vrlo nezgodno da su krugovi postavljeni na vrhu Partenona. Čak su i Grci, koji su izmislili cijeli koncept tog natjecanja, taj simbol zadržali samo na novoobnovljenom stadionu, tako da bi krugovi na tornju bili velika pogreška i ne bi imali smisla", zaključio je.
Pritom se prisjetio Mediteranskih igara i svojih krugova koje nije još nigdje postavio, a spominje i igre u Sarajevu te dodaje kako ni tamo još nema krugova.
"Jako mi se sviđa osnovni logo ovogodišnjih Igara, dakle taj krug u kojem je tobože plamen čiji obrisi zapravo označavaju žensku frizuru. Unutar svega su dodali i jedne usnice, a mene to podsjeća na Brigitte Bardot, što ne samo da simbolizira njihov film nego i godinu koja je posvećena ravnopravnosti muških i ženskih sportaša", poručio je za kraj Ljubičić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....