Poprilično su dvojake reakcije na vijest da će jedan od najpoznatijih arhitekata svijeta, Frank Gehry, otvoriti golemi toranj u francuskom Arlesu. Dok se jedni dive ovoj golemoj strukturi, i smatraju ju novom senzacijom u svijetu arhitekture, drugi smatraju da je potpuno neprilagođena francuskom gradu kojeg su proslavili i mnogi umjetnici, na čelu s Vincentom van Goghom.
Odnosno, da nalikuje bilo kojem njegovom drugom radu, te ne uzima u obzir kontekst okoline u kojoj gradi. Zaklada Luma najavila je, naime, ovih dana da će se njezin predviđeni kreativni kampus u Arlesu kojeg gradi Gehry otvoriti 26. lipnja.
Smješten u Parku des Ateliers, kampus od 27 hektara zamisao je švicarske kolekcionarke Maje Hoffmann, koja je osnovala zakladu za umjetnost. Među savjetnicima je i Hans Ulrich Obrist, koji je pokrenuo poznati projekt Serpentine galerije u Londonu, gdje poznati arhitekti grade strukture na tri mjeseca, u Hyde Parku, neposredno uz galeriju.
Toranj ima 11 000 ploča od nehrđajućeg čelika. Prostor od 15.000 četvornih metara bit će dom izložbenih galerija, projektnih prostora i zakladnih istraživačkih i arhivskih objekata, uz radionice i seminare. Gehry kao inspiraciju za dizajn zgrade navodi Van Goghovu sliku "Zvjezdana noć", potom, kako je rekao dalje, "stijene u regiji za koje se čini kao da lebde" i "plan rimskog amfiteatra". Krajobrazni arhitekt Bas Smets uređuje vrtove i javni park.
Osim za ljubitelje likovne umjetnosti, Arles je meka za ljubitelje fotografije, festival Les Rencontres d'Arles dovodi više od 100.000 posjetitelja. Hoffmanov kampus želi privući novu i globalnu publiku, a Luma Arles trebala bi biti prostor za suradnju "umjetnika i inovatora budućnosti".
Frank Gehry, podsjetimo, proslavio se Guggenheim muzejem, prvo u Americi, potom u španjolskom Bilbau, nakon čega je napravio i dvoranu Walt Disney u Los Angelesu.
Nakon što je ovaj arhitekt podigao Muzej Guggenheim u sjevernoj Španjolskoj, počelo se govoriti o efektu Bilbao, koji se iz napuštenoga industrijskoga grada postupno razvijao u gotovo svetište suvremene arhitekture i pritom izvukao znatnu financijsku dobit.
Prve veće narudžbe Gehry je inače dobio u svojim kasnim 50-im godinama, a muzej u Bilbau, koji ga je proslavio diljem svijeta, napravio je u dobi od 62 godine.
Rođen je u Kanadi 1929. godine pod imenom Frank Goldberg, ali na inicijativu svoje prve supruge Anite Snyder promijenio je ime u Frank Gehry. Najveći je dio života proveo u Americi prvo kao student na UCLA-i i sveučilištu Harvard, pa ima dvojno državljanstvo. Ima nekoliko ureda diljem svijeta, ali najčešće je na zapadnoj strani Amerike. Ima kuću u Santa Monici i ured u Los Angelesu koji je otvorio još 1961., nakon povratka iz Pariza gdje je zbog stipendije bio proveo dvije godine.
Opisuju ga kao osobu s dva lica: jedno su stvorili mediji koji ga prikazuju kao “pop” zvijezdu iz Kalifornije, a drugo je potpuno drugačije: opsesivni je perfekcionist, stalno istražuje, obožava sve što je čudno i apsurdno.
Sam je jednom prigodom rekao:“Opsjednut sam arhitekturom. Pokušavam pronaći način kako najbolje pridonijeti svijetu koji je ispunjen kontradikcijama i u kojemu se naše vrijednosti neprestano preispituju. Vjerujem da arhitekti u maloj skali mogu pridonijeti, stvoriti lijep kontekst za životnu dramu”.
