Papa koji je u Crkvu ponovno doveo umjetnost

“Vi ste čuvari ljepote u svijetu”, rekao je s.B. Pavao VI umjetnicima otvarajući 1973 u Borgijinu apartmanu u Vatikanu stalni postav Zbirke religijske i moderne umjetnosti.

Ta je rečenica geslo izložbe “Pavao VI i umjetnici” koja se u četvrtak otvara u Krilu Karla Velikoga Vatikanskih muzeja, tri dana prije svečanog proglašenja Pavla VI blaženim.

Nervi i Aalto

Mnogi posjetioci tuda prođu kao pored turskog groblja i ne haju za herojski napor Pavla VI da opet pomiri Katoličku crkvu i likovnu umjetnost, nakon razlaza u XIX stoljeću (kada je Papinska Država nestala, pa i kao mecena, a likovnost se odselila definitivno u svjetovne sfere). Upravo je taj papa, još dok je bio zamjenik državnog tajnika nadbiskup Giovanni Battista Montini, nagovorio Pija XII da 1956 osnuje povjerenstvo radi odabira reprezentativnih djela talijanskih i stranih likovnih umjetnika XIX i XX stoljeća i tako popuni bolnu rupu u postavu, koji se zaustavio u momentu kada je zamro feudalni zamah Papinske Države. Taj dio, u produžetku Pinakoteke, otvorio je 1960 sv. Ivan XXIII, a uz njega je snimljen njegov nasljednik kardinal Montini s jednim od rijetkih osmijeha u svojoj fotodokumentaciji.

Postavši papom, Pavao VI je pridonio da se Katolička crkva otvori novome, pa je tako i Alvar Aalto projektirao crkvu u Rioli di Vergato (kod Bologne), a Pier Luigi Nervi je pozvan projektirati veliku Dvoranu Pavla VI, u kojoj i Krist i sav dekor nosi modernistički Montinijev pečat (kao i pastoralni štap Lella Scorzellija, s raspetim Kristom, koji je bl. Ivan Pavao II pronio svijetom, a vratio ga je u uporabu sadašnji papa Frane).

Prijatelj umjetnika

U Montinijevoj vizuri je Krist čovjek patnje, a ne Deisis, Krist u slavi. U taj obzor pripadaju i Vrata smrti na Vatikanskoj bazilici sv. Petra, koja je izradio prijatelj Ivana XXIII kipar Giacomo ManzManzù, komunist odan dijalogu.