'ČITANJE UMJETNOSTI' Nova biblioteka MSU-a na zabavan način približava pojmove iz umjetnosti

ZAGREB - "Čitanje umjetnosti", novopokrenuta je biblioteka Pedagoškog odjela zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti (MSU) koja pod geslom "Knjige za sve koji rastu", kroz ludičke, slobodne i neformalne oblike učenja, djeci i odraslima približava teme i pojmove iz umjetnosti.

Prva knjiga te biblioteke je "Zgode iz Mihine sobe" povjesničara umjetnosti, teoretičara i slikara Vladimira Rismonda, koja će se predstaviti idući tjedan.

MSU-ova biblioteka "Čitanje umjetnosti" u prvom se redu obraća djeci i mladim čitateljima, ali i odraslim, neautoritarnim čitateljima željnima učenja, a njome nastojimo probiti dobne granice knjiga za djecu i pokazati koliko su te granice zapravo umjetne i dogovorne, rekla je za Hinu muzejska savjetnica Nada Beroš, voditeljica Odjela za pedagošku djelatnost MSU-a. Također, njome propitujemo standarde i okvire struke, osobito muzejske pedagogije koja mnogim muzejima, a nadam se i zagrebačkom MSU-u, daje snažno obilježje, dodala je.

Beroš kaže kako biblioteka ne želi biti konkurentna udžbenicima likovne kulture, premda će se baviti teorijom umjetnosti na dostupan, razumljiv i pomalo humorističan način, dok će likovno oblikovanje, ilustracije i dizajn biti komplementarni tekstu, nastojat će da se razvijaju paralelno i ravnopravno, te da literarno i likovno opismenjavanje teku glatko i slikovito.

Biblioteka je zamišljena kao autonomna tvorevina koja nije nužno instrumentalizirana školskim kurikulumom, niti je njemu podređena.

Muzejske publikacije, smatra Beroš, čak i kad izlaze iz pedagoških odjela moraju sebi osigurati područje slobode, koje nužno uključuje i pogreške i stranputice.

Idući naslov bit će "Zar je to umjetnost?" koji se, o stotoj obljetnici pojavljivanja pojma ready-made, kojemu je duhovni otac Marcel Duchamp, bavi njegovim utjecajem na umjetnost 21. stoljeća. Knjiga će se posebice fokusirati na nekoliko 'zagonetnih', 'otkačenih' djela iz stalnog postava MSU-a, koja su nastajala 'ispod Duchampove kabanice', a za koja mladi, ali i odrasla publika često pitaju je li to umjetnost, napomenula je Beroš.

Planira se i objavljivanje knjige vezane uz Atelijer Kožarić, jedne od najatraktivnijih točaka stalnog postava Muzeja, odnosno uz kiparove tajnovite 'pinklece'.

" Kožarić je zacijelo jedan od najzaigranijih suvremenih hrvatskih umjetnika općenito, čije djelo lako komunicira s djecom i 'svima koji rastu' pa ne sumnjamo u zanimljiv ishod te 'slikovnice'", najavila je.

Knjigu "Zgode iz Mihine sobe", koja će se predstaviti 2. prosinca, Beroš smatra svojevrsnim pandanom svjetski slavnoj knjizi norveškog pisca Josteina Gaardera "Sofijin svijet", jer kao što Gaarder predstavlja razvoj filozofske misli kroz povijest, Rismondo kroz profinjeni humor uvodi i obrazlaže pojmove poput reda i nereda, prirode i mrtve prirode, kompozicije i konstrukcije, profanog i sakralnog, znaka i značenja, filma i fotografije, dagerotipije i enformela, fraktala i platoničkih tijela, vješto putujući kroz prostor i vrijeme.

Riječ je o neobičnom hibridu u kojem se složena građa poput teorije umjetnosti, pojmova iz vizualnih umjetnosti i kulture, predstavlja na intrigantan i zabavan način, a knjigu je vizualno oblikovala jedna od najdarovitijih mladih grafičkih dizajnerica Tena Letica Tkalčević.

Iako Hrvatska ima zavidnu produkciju knjiga za djecu, ilustriranih knjiga i slikovnica, Beroš, koja je i urednica "Zgoda iz Mihine sobe", kaže kako su u Pedagoškom odjelu MSU-a u svakodnevnom dodiru s djecom osjetilo da nedostaju djela poput Rismondovog, a u kojem se "na indirektan način, kroz priču o jednoj obitelji i slijepoj mački, uvode pojmovi iz teorije i filozofije umjetnosti", te da i nakon pet-šest čitanja razotkriva nova mjesta u knjizi.

"S ilustratoricom Tenom Leticom Tkalčević surađivala sam i ranije na nekim drugim projektima Pedagoškog odjela pa sam čitajući knjigu odmah zamišljala njezine ilustracije, koje su nastajale postupno, poglavlje po poglavlje kroz godinu dana, probijajući se kroz nered Mihine sobe u kojoj važnu ulogu imaju i sestra Barbara, tata Pisac i mama Slikarica, i nadasve čudnovata mačka Husein", rekla je.

Autor knjige je Vladimir Rismondo (Zagreb, 1966.), koji je doktorirao s tezom "Prostor teksta – prostor slike", ujedno i pisac udžbenika "Povijest umjetnosti XX. stoljeća". Rismondo je istodobno kritičar i praktičar te predaje u srednjoj školi i na fakultetu.