‘Od tvog odlaska zavladala je užasna glad gradom Aššurom, a ti nisi ni pomislio ostaviti mi barem malo ječma. I za koju vrstu ekstravagancije me optužuješ da sam ju počinila? Nemamo apsolutno ništa za jelo, a ti vjeruješ da bismo nekako mogli kupiti što god želimo?’ Čini se da, barem prema ovom pismu koje je nastalo prije četiri tisuće godina, da njegova autorica Tarām-Kūbi nije bila osoba koja pošteđuje svog muža loših vijesti niti optužbi. Pisma koja mu je slala živo govore o uvjetima života u Aššuru, tada važnom gradu na sjeveru današnjeg Iraka. U međuvremenu, njezin je suprug bio u središnjoj Anatoliji, 1200 kilometara daleko, gdje su on i drugi trgovci osnivali trgovačko naselje u gradu Kanešu (Kültepe, današnja Turska). Kaneš je inače grad za koji popularna arheologija bilježi i da su se u njemu žene bavile bankarstvom i investiranjem u trgovinu. Zahvaljujući ekonomskoj nezavisnosti koju su tako stekle, izborile su se za veliki stupanj ravnopravnosti, bar u tadašnjim društvenim okvirima.
U Kanešu su arheolozi, naime, pronašli oko 22 500 rukom pisanih glinenih pločica koje su Tarām-Kūbi i njezinim suvremenicima služile kao potpora za pisanje. Među njima su popisi robe, potvrde o razvodu, priznanja dugova – i brojna pisma koja su trgovci i njihove obitelji slali kod kuće preko pustinje na leđima magaraca. Slova stara 4000 godina na glinenim pločicama pružaju duboke uvide u njihovo svakodnevicu u tadašnjoj Mezopotamiji. O svemu je redateljica Vanessa Tubiana-Brun snimila film pod nazivom "Tako govori Tarām-Kūbi, asirska prepiska". Ovaj višestruko nagrađivani film sada se može pogledati i u Splitu. Surađivala je na njemu i znanstvenica Cécile Michel.
Suprug je Tarām-Kūbi u to doba sve češće izbivao iz kuće, i svaki je put postojala opasnost da to bude zadnji put da ga je vidjela. Drugo je pismo, bilo puno romantičnije: "Ovo je od velike važnosti. Kad ga primiš, pogledaj prema Aššuru, tvojem bogu, i kreni kući da ti mogu oči vidjeti dok još živim".
Sedmi Međunarodni festival arheološkog filma održava se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.
Između 75 prijavljenih filmova direktorica Festivala Lada Laura odabrala je 21 iz osam zemalja za službenu konkurenciju. Filmovi se bave bogatom arheološkom baštinom svijeta, ali iz različitih perspektiva i na intrigantan način. Osim arheologije festivalski filmovi pokrivaju vrlo široko područje kulturne i povijesne baštine, restauracije-konzervacije, antropologije i kulturnog turizma.
I ove godine program nudi zaista širok spektar tema od jedinstvene četiri tisuće godina stare intimne prepiske supruge i muža na jednom od najstarijih pisama, asirskom, preko detektivskog istraživanja najstarijeg svjetskog astronomskog računala iz Grčke te znamenitog astronomskog tornja Radkan u Iranu, pa do istraživanja svijeta šamana paleolitika (među kojima je bilo i žena!), arheološke priče o najljepšem gradu antike, sicilijanskom Agrigentu i priče o najvažnijoj oslikanoj podvodnoj špilji u Europi, koju su paleolitski umjetnici stvorili prije 30.000 godina.
To je tek dio priča ovogodišnjeg bogatog programa Festivala koji istražuje razna arheološka razdoblja, od prapovijesti preko antike i srednjeg vijeka pa sve do moderne povijesti, uključujući i forenzičku analizu "očeva" Francuske revolucije Marata i Robespierrea.
Osim filmova Festival ima i bogat popratni program u kojem treba istaknuti predavanje Cyrillea Gouyettea, autora utjecajnih knjiga o tome kako klasična umjetnost inspirira suvremenu urbanu umjetnost. Riječ je o povjesničaru umjetnosti zaposlenom u Louvreu gdje je razvio brojne obrazovne programe za školsku djecu, studente i osobe s invaliditetom. Strastven prema street artu, kao samostalni projekt napravio je istraživanje o odnosu ulične umjetnosti i klasične baštine o čemu govori njegovo predavanje. Autor je dviju knjiga, Ispod street arta, Louvre (Gallimard, 2018.) i Ulična povijest umjetnosti (Gallimard 2021.) koje prikazuju nasljeđe starih majstora među uličnim umjetnicima.
Još danas može se u Splitu pogledati zanimljiv program filmova britanske, francuske, njemačke, portugalske, španjolske, talijanske, turske i iranske produkcije. Festival je i ove godine prilika da se na jednom mjestu istodobno okupe i znanstvenici: arheolozi, povjesničari umjetnosti, povjesničari, antropolozi, forenzičari…
Posjetitelji MHAS-a za vrijeme Festivala moći će pogledati i više aktualnih izložbi: Crikvine-Cista velika, izložbu fotografija Zorana Alajbega – Crljevica te Numizmatičku zbirku MHAS-a.