Ovih se dana u Sharm el-Sheikhu u Egiptu održava konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP27 što je bio povod svjetskim stručnjacima za baštinu da još jednom upozore da je i kultura itekako ugrožena. Predvodi ih Zahi Hawass, najslavniji arheolog na svijetu i bivši egipatski državni ministar za starine, koji već neko vrijeme upozorava da su gotovo sva arheološka nalazišta na otvorenom u Egiptu u ozbiljnoj opasnosti. "Prema mom mišljenju za 100 godina svi ovi spomenici će nestati zbog klimatskih promjena", izjavio je Hawass te pojasnio da su egipatske najveće znamenitosti u opasnosti zbog sve jačih vjetrova i vlage, sve viših temperatura i većih poplava, a povodom konferencije COP27 ponovno je podsjetio na važnost brige o prirodi kroz primjer starih Egipćana.
"U staroegipatskom domu vrt je vrlo važan i drevna egipatska sela potpuni su gradovi čije ulice i vrtovi pokazuju poštovanje prema prirodi i brigu za nju. Npr,, područje koje je postojalo između Sakare i piramida u Gizi bilo je puno drveća. Stari Egipćani su ga sačuvali jer je to bio njihov život, gdje bi lovili divlje životinje i obučavali prinčeve u borbenim vještinama. Dakle, za stare Egipćane je očuvanje prirode bilo od velike važnosti i postojalo je prije više od 5000 godina." Hawass dakako nije mogao ne spomenuti u ovom kontekstu i kraljicu Nefertiti koja mu je dugogodišnja opsesija. Za njezinim grobom traga godinama, a nedavno je najavio da je moguće da će konačno uskoro identificirati njezinu mumiju.
"Razmislite o Nefertiti koja je živjela u vrlo slikovitom i važnom području kao što je Tell el- Amarna. Cijeli grad izgrađen je uz Nil gdje su se stari Egipćani mogli popeti na čamac i uživati u zelenilu i ljepoti. Dakle, Nefertiti je među kraljicama koje su živjele uz obalu Nila, koje su voljele Nil, sačuvale Nil i prirodu koja okružuje ovu rijeku."
Poznati egiptolog, koji je inače pokrenuo peticiju da se u Egipat iz Britanskog muzeja vrati čuveni Kamen iz Rosette i Nefertitina bista, koja je u Berlinu, predlaže da se u blizini svakog arheološkog nalazišta u zemlji postave uredi u kojima bi radili stručnjaci kako bi se bilježile promjene koje se događaju, pokušavalo pronaći trenutna rješenja i koordinirati sanacija štete te pozvao Egipat i Europsku uniju da zajedničkim snagama pokušaju ublažiti učinke klimatskih promjena na egipatske starine.
Abdelhakim Elbadry, jedan od arheologa koji radi na iskapanjima pojasnio je da se promjene pojavljuju primjetno, u oštećenjima i pukotinama na grobovima kao i u promjeni boje kamenja, kao rezultata visoke temperature i vlage.
"Granit koji je nekoć bio ružičaste boje izblijedio je u blijedoružičastu ili čak svijetlosivu tijekom posljednjih 15 godina. Na svakom arheološkom nalazištu ovdje u Luksoru možete svjedočiti promjenama", rekao je.
Na konferenciji COP27 među ostalim govorit će se i o tome trebaju li se muzeji odmaknuti od svoje povijesne pozicije "klimatske neutralnosti" i okrenuti se klimatskim mjerama. Ipak, izjava uglednog egiptologa potaknula je svjetske stručnjake za očuvanje baštine da još jednom alarmiraju javnost. Jer, dok se po konferencijama tek raspravlja zapravo se konkretno ništa ne čini, a piramide se ruše.
Robert Janes istraživač na School of Museum Studies u Leicesteru izjavio je za The Art Newspaper kako su klimatske promjene za svjetske muzeje još uvijek tabu tema. "Zašto se globalna muzejska zajednica ne suoči s klimatskim promjenama svojom kolektivnom voljom i inteligencijom? Jedno od objašnjenja je da su klimatske promjene tabu tema — o kojoj se ne smije razgovarati s obitelji, prijateljima i kolegama."
I dok Janes smatra kako je došlo vrijeme da ovaj tabu bude srušen Rodney Harrison, profesor na University College u Londonu upozorava: "Potrebne su radikalne promjene u cijelom društvu kako bi se osiguralo da globalno zagrijavanje ostane ispod 1,5°C. Muzeji bi mogli igrati vodeću ulogu u ovim transformacijama, ali to mogu učiniti samo ako značajno promijene način na koji djeluju i komuniciraju."
Henry McGhie, osnivač konzultantske tvrtke za klimu Curating Tomorrow kazao je pak da ono što frustrira je činjenica da je sve to već dogovoreno. "Vlade svih zemalja potpisnica konvencije UN-a o klimatskim promjenama [UNFCCC] i Pariškog sporazuma usvojile su novi program, ali čini se da to nije utjecalo na rad mnogih muzeja. Imamo zlatnu priliku djelovati na klimatske promjene kao sektor, ali je ne iskorištavamo."
Pa iako je nova definicija muzeja dogovorena na godišnjem sastanku Međunarodnog vijeća muzeja u Pragu u kolovozu 2022. klimatske mjere izgleda nisu bile uključene u definiciju.
UN je također nedavno bio domaćin Mondiaculta (Unescove svjetske konferencije o kulturnim politikama i održivom razvoju) u Mexico Cityju ovog rujna. Održana 40 godina nakon prve konferencije Mondiaculta, naglasak je bio na UNESCO-voj kulturnoj politici i kako je ona povezana s globalno dogovorenim politikama održivog razvoja i klimatskih promjena.
Govoreći na Mondiacultu, Audrey Azoulay, glavna direktorica UNESCO-a, priznala je da "unatoč napretku, kultura još uvijek nema mjesto koje zaslužuje u javnim politikama i međunarodnoj suradnji", iako igra "temeljnu ulogu" u našim životima. Pozdravila je odluku Mondiaculta da kulturu treba uključiti "kao poseban cilj sam po sebi" među ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda.
Ernesto Ottone Ramirez, pomoćnik glavnog ravnatelja UNESCO-a za kulturu i bivši ministar kulture Čilea, rekao je: "Svi ministri su se složili da trebamo utjecati na kulturu kao dio pitanja održivog razvoja i okoliša."