2013. OČIMA KULTURNJAKA Retrospektiva Vojina Bakića kulturni je događaj godine

Retrospektiva Vojina Bakića u Muzeju suvremene umjetnosti kulturni je događaj godine, prema anketi Jutarnjeg lista u kojoj je sudjelovalo 15 kulturnjaka različitih profila koje smo zamolili da izdvoje tri kulturna događaja koji su obilježili hrvatsku kulturu u protekloj godini.

Trećina glasova

Nismo inzistirali na rangiranju, a sve i da jesmo, poredak na ovoj listi ne bi bio bitno drukčiji.

Naime, Bakićeva retrospektiva jedini je događaj za koji je glasalo više od dvoje anketiranih, odnosno njih pet, ili trećina.

Izložba u MSU, inače, prva je retrospektiva velikog ne samo hrvatskog, nego i svjetskog kipara, a shvaćena je i kao vraćanje dijela duga iznimnom umjetniku. Otvorena je početkom prosinca, a njezinu osnovu čine brojne skulpture i crteži, fotodokumentacija, projektna dokumentacija i makete spomenika iz obiteljske zbirke Bakić. Brojna djela prikupljena su iz muzejskih institucija s područja cijele bivše Jugoslavije, a na njoj su fotografijama dokumentirana i Bakićeva spomenička remek-djela uništena tijekom devedesetih.

Malo preklapanja

Ostatak liste teško je analizirati jer konsenzusa baš i nema. Štoviše, osim Bakića samo je nekoliko događaja, mahom iz svijeta likovnosti koja apsolutno dominira kompletnom listom, dobilo više od jednog glasa. Po dva glasa dobile su tako retrospektiva Ivana Kožarića u Galeriji Haus der Kunst u Münchenu i retrospektiva Miroslava Kraljevića u Modernoj galeriji, ali i izložba Caravaggiove “Večere u Emausu” u Muzeju za umjetnost i obrt te jedna od najskupljih izložbi u suvremenoj povijesti ove zemlje - Picasso u Klovićevim dvorima.

Izvan svijeta likovnosti, dva glasa dobila je digitalizacija art kina u Hrvatskoj, kojom je obuhvaćeno 28 kinodvorana i šest filmskih festivala u 27 gradova, te borba protiv diskriminacije, na individualnoj i kolektivnoj razini.

Filip Šovagović tako je kao kulturni događaj godine izdvojio činjenicu da su Rijeka, Pula, Varaždin i Čakovec rekli “da” homoseksualnim brakovima na nesretnom referendumu koji je podijelio zemlju, a Sandra Vitaljić apostrofirala je istupe pojedinaca potaknute tim referendumom - rastavu braka Franke Perković i Brune Gamulina i nastup Urše Raukar na dodjeli nagrada hrvatskog glumišta.

Oko filma, književnosti, kazališta i dizajna glasovi su raspršeni.

U anketi su tako po jedan glas dobili “Obrana i zaštita” Bobe Jelčića, film koji je trijumfirao u Puli, nagrađen u Sarajevu te uvršten u prateći program Forum filmskog festivala u Berlinu, zatim “Svećenikova djeca” Vinka Brešana, djelo koje izazvalo dosta reakcija, postalo najgledaniji hrvatski film u ovom mileniju i bio nominiran za najbolju europsku komediju, te naposlijetku “Šuti” Lukasa Nola, dobitnik šest nagrada žirija u Puli.

Nove manifestacije

Slično je prošla i književnost: “Posljednji vuk” Laszla Krasznahorkaija u izdanju Multimedijalnog instituta i prijevodu Viktorije Šantić, “Mjesečeve sjene”, novi autorski projekt Zdenka Bašića (Planetopija) i ukoričenje blogova “Književne Groupie” (Arteist) - dobili su svako po jedan glas. Doduše, spomenuta je i posjećenost različitih književnih promocija i pokretanja Festivala svjetske književnosti.

Od novopokrenutih manifestacija primijećene su: Fališ - festival alternative i ljevice u Šibeniku, Kroatien Kreativ u Njemačkoj i festival Ultra Europe u Splitu, a od tradicionalnih: 27. Muzičko bijenale i Festival svjetskog kazališta.

Nijedna kazališna predstava nije se nametnula kao ona koje bi se sjećalo barem dvoje anketiranih, a i spomenute su samo dvije - “Tartuffe” u režiji Jerneja Lorencija u ZKM-u i “Timon Atenjanin” u režiji Georija Para sa Splitskog ljeta. Nijedna premijera ili događaj s Dubrovačkih ljetnih igara nisu uvršteni u izbor. Slabo je prošla i tzv. popularna glazba, od koje su, uz pokretanje festivala Ultra Europe, apostrofirani samo koncert Leonarda Cohena u Puli, ali i smanjenje PDV-a na ulaznice za koncerte.

Iz svijeta klasične glazbe po jedan su glas dobili recital Jevgenija Kissina i koncert Bečke filharmonije pod vodstvom Lorina Maazela. Oba su događaja održana u dvorani Lisinski, koji je i sama dobila još jedan glas, onaj za proslavu 40. obljetnice otvaranje dvorane. Ali, te glasove nismo spajali jer se ipak odnose na pojedinačne projekte.

Isto vrijedi i za dva glasa za Treći program koji je pohvaljen u globalu, ali i kontekstu pokretanja novih emisija; “Trikulture” na HTV 3 i “Zdravog društva” na HTV 1.

No potonja emisija, koju je vodio Srećko Horvat kako je objavio Novi list, u ovoj godini više se neće emitirati. Ukidanje je objašnjeno mjerama štednje.