IZVOZNICI

Videoigre: Industrija koju malo tko shvaća ozbiljno, a trebali bi

Većina tehnologije za proizvodnju videoigara danas je besplatno dostupna. Lokacija proizvođača nije važna. Presudna je golema količina kreativnosti i potpuna uključenost u globalnu regulativu, što Hrvatskoj nedostaje.
 Sandra Šimunović i Darko Tomaš/Cropix








Hrvatska industrija videoigara je u ekspanziji, ali može li se taj pozitivni trend nastaviti s obzirom na probleme s kojima se suočavaju? Koliko je zdrava ova naočigled “nevidljiva” industrija?

Upravo se događa svojevrsna revolucija kulturnih industrija: barem sudeći prema brojkama Hrvatskog udruženja tvrtki koje razvijaju i proizvode videoigre (CGDA). Rast je kontinuiran posljednjih šest godina, a industrija videoigara jedna je od rijetkih koja gotovo sav prihod zasniva na izvozu i prodaji na globalnom tržištu.

Udruga trenutačno broji 11 članova, međutim, kako Globusu kaže glavni tajnik Ante Vrdelja, nove prijave pristižu, a do kraja godine trebali bi imati 15 članova. Premda su relativno mladi i postoje formalno samo jednu godinu, a neformalno dvije, jedna od tvrtki članica svojim igrama i djelovanjem već je ispisala povijest hrvatske industrije videoigara, a to je dugovječni i naširoko uspješni Croteam.

Davor Hunski u Croteamu od samog je početka. Kaže da živimo u vremenu u kojem je lakše nego ikad ući u industriju. “Danas su videoigre jedna od najozbiljnijih stvari na svijetu. To govorim ljudima već 15 godina, ali nitko ne želi čuti”, kaže Davor. Digitalna prodaja preko revolucionarne online trgovine i igračke zajednice Steam otvorila je vrata tržišta malim proizvođačima. Prije, kad je fizička maloprodaja bila kralj industrije, to nije bilo moguće. Kako kaže Hunski, Steam funkcionira vrlo jednostavno: Studio napravi igru, preda je na testiranje i odobrenje, a čim ju Steam odobri, studio istupa na Steam tržište koje broj 125 milijuna korisnika i potencijalnih kupaca. “Tehnologija koja je nekad koštala i po 10 tisuća dolara, danas košta 50 dolara. Nikad nije bilo bolje vrijeme za ulazak u industriju videoigara”, poručuje Hunski, a čini se da su ga mnogi već i poslušali.

TREND RASTA Hrvatska industrija videoigara u 2013. godini zapošljavala je 57 stalno zaposlenih. To je rast od gotovo 100 posto u odnosu na 2012., a čak 200 posto u odnosu na 2009. godinu. Trend rasta, prema riječima glavnog tajnika udruge CGDA, nastavio se u i 2014., a industrija upravo proživljava najuspješniji period u smislu prihoda. Prihod industrije je od 4 milijuna kuna 2009. narastao na približno 21 milijun kuna u 2013., što je za hrvatske prilike nezamisliv rast od iznad 300 posto, s godišnjom stopom rasta u tom periodu od 50 posto. Kako se radi o industriji koja dominantno izvozi, najimpresivnije zvuči brojka rasta udjela prihoda upravo od izvoza koji je od 2009. do 2013. narastao čak 430 posto.

“Hrvatskim developerima ide dobro, no treba im lagani poticaj”, ističe Vrdelja te dodaje da se zbog toga angažirao oko formiranja udruge.

“Cilj formiranja klastera proizvođača videoigara u Hrvatskoj jest nastupanje kao jedinstveni front. Želimo da se igre i kao medij i kao biznis promoviraju i u Hrvatskoj i u inozemstvu. U Hrvatskoj još ne postoji svijest da su igre i dobar biznis”, dodaje Vrdelja.

Vrdelja kaže i to da suradnja s Hrvatski audiovizualnim centrom (HAVC), krovnom organizacijom za sva pitanja audiovizualnih umjetnosti, ne postoji, a sporadičnu potporu, na simboličnom nivou, dali su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

Ni bankarski propisi, koji traže malu izloženost riziku, ne idu na ruku industriji videoigara, jer se tu ne ulaže u materijalnu dugotrajnu imovinu, nego u nematerijalno dobro, prije svega u znanje. Tu je i problem dvostrukog oporezivanja koje se hrvatskim tvrtkama u industriji videoigara događa kad prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama, najvećem tržištu za njihove proizvode. Premda se na eliminaciji te stavke upravo radi, to još predstavlja ogromnu prepreku.

Druge države, slične Hrvatskoj u smislu prisutnosti videoigara i prepoznatljivosti proizvoda, postavile su sustav tako da institucije na značajan način podupiru video­igre. Naime, industrija videoigara jedna je od rijetkih kreativnih industrija gdje Europa može dostojno parirati SAD-u. Velika Britanija svojim tvrtkama nudi olakšice od 25 do 80 posto troškova ukupne proizvodnje. Francuska to radi s 20 posto. Norveška ima sustav progresivne potpore gdje se u nekim slučajevima financiraju sve faze razvoja s iznosima od 10 do 30 tisuća eura.

U Hrvatskoj ne postoji tijelo zaduženo za formuliranje mjera politike kojima bi se poticao razvoj ovog sektora. Nema javnih poziva ni natječaja državnih institucija.

Paneuropski program MEDIA (dio programa Kreativna Europa) 2014. godine otvorio je mogućnost za financiranje industrije videoigara, a 2015. za tu namjenu odvojio 2,5 milijuna eura. Ali to je fond za sve države Europske unije i s obzirom na broj financiranih projekata u 2014., kojih je bilo 29, iznos nije baš izdašan po pojedinom projektu. Za usporedbu, samo Finska je u posljednjih šest godina u industriju igara uložila 65 milijuna eura, a to je rezultiralo godišnjom stopom rasta od 39,5 posto. U Poljskoj je na Varšavskoj burzi otvoren poseban fond preko kojeg investitori, kako privatni tako i javni, mogu uložiti u industriju videoigara.

“Videoigre su industrija budućnosti. Sustav kao da ne radi za gaming na isti način na koji radi za druge kreativne industrije u Hrvatskoj. Iz perspektive razvoja kulturnog proizvoda Hrvatske to je problem”, zaključuje Hunski. Većina aktera slaže se da bi industrija prodisala s malo ulaganja.

Svemu uprkos Nikica i Ilija Petrušić iz Lion Game Liona upravo ispisuju najnoviju priču o uspjehu domaće industrije videoigara. Naime Lion Game Lion je na temelju rada na igri Payday 2 ishodio ugovor za izradu igre u vrijednosti od osam milijuna dolara kroz partnerstvo sa švedskom tvrtkom Starbreeze. “Nikada nije bilo lakše uključiti se u videoigre, većina tehnologije je besplatna. Samo treba volja, trud i želja za uspjehom”, kažu Nikica i Ilija.

Sljedeći problem koji usporava razvoj industrije jest nedostatak kadra koji bi održao ovaj stupanj rasta. Sustavno obrazovanje za razvoj videoigara ne postoji, što znači da će, ako se rast održi, hrvatske tvrtke morati uvoziti radnike iz drugih država koje su pravo-vremeno prepoznale potrebu za stvaranjem ovakvog kadra.

“Rad na igri zahtijeva znanja iz širokog spektra područja, a glavni dizajner igre ili dizajner pojedinih levela mora biti u svima dobar kako bi znao prepoznati greške u radu”, rekao nam je Ilija Petrušić, glavni level designer iz jednog od novijih studija otvorenih u Hrvatskoj Lion Game Lion. Dizajner levela je ključno zanimanje, neophodno da svaka igra bude izvedena na najbolji mogući način. Kako bi slikovito prikazao prirodu posla, Petrušić je sebe usporedio sa šefom gradilišta, osobom koja nadgleda cijeli proces, donosi ključne odluke, ali je i u poziciji da ispravi pojedinog člana tima ako u nečemu griješi.

Rješavanje problema obrazovanja ipak ide nešto brže, inicijativu je preuzelo zagrebačko privatno učilište za dizajn videoigara Machina. Lovro Nola iz Machine svjestan je tog problema. “Interes za učenje je jako velik i naši polaznici dolaze iz najrazličitijih dobnih skupina.

Pošto se nitko ne bavi obrazovanje u tako uskom segmentu, smatrali smo da je tržište spremno za ovakvu instituciju”, rekao nam je Nola i pojasnio da Machina educira, mentorira te pomaže tvrtkama i pojedincima da se lakše umreže s drugim akterima iz industrije. “Zahvaljujući Croteamu, Lion Game Lionu i brojnim drugim studijima, Hrvatska uživa ugled u svijetu videoigara”, ističe Nola. Nada se da će se zahvaljujući tim pričama o uspjehu više ljudi odlučiti za karijeru u videoigrama.

Važnost umrežavanja i okrupnjavanja prepoznali su i vodeći ljudi iz časopisa Reboot koji prati industriju igara, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Ekipa iz Reboota organizira sajam Reboot Info Gamer kojim žele podići profil industriji koju prate već više od 10 godina, a od 2014. organiziraju i Reboot Develop konferenciju na kojoj ugošćuju tvrtke i pojedince iz regije i svijeta koji se bave videoigrama.

“Prošle godine na sajmu koji organiziramo bilo je 30 tisuća posjetitelja, a ta brojka i 60 izlagača čine tu manifestaciju najvećom koju Zagrebački velesajam ugošćuje, ali i jednu od najvećih u cijeloj Europi’, kaže Damir Đurović, direktor časopisa Reboot i organizator Reboot događaja. “Trenutačno se događa nešto što se može usporediti s pojavom zagrebačke škole animiranog filma, moment je takav da puno dobrih stvari koje dolaze iz Hrvatske mogu našu državu učiniti regionalnim centrom razvoja igara. Podaci nas tu podupiru, s njima se ne može usporediti nijedan drugi gospodarski sektor u državi”, kaže Đurović.

Da industrija doživljava veliki zamah govori i činjenica da je filmski festival Animafest poseban program posvetio upravo videoigrama kako bi spojio animatore i dizajnere igara u nadi da će generirati nove poslovne suradnje. “Animafest u videoigre nije ušao oportunistički jer ipak moramo zadržati tradiciju na kojoj smo izgradili ime”, rekla je Globusu Nora Krstulović iz organizacijskog tima. Ipak, dodaje da se trenutak u kojem se hrvatska industrija igara nalazi ne može ignorirati te da je Animafest ponosan što može pokazati i dati prostor jednom od najkompleksnijih medija današnjice, kako u tehničkom tako i u umjetničkom smislu.

Ante Vrdelja smatra videoigre savršenim spojem svih ostalih audio i vizualnih formi, a Davor Hunski kaže da nijedan medij prije njih nije uspio na tako sveobuhvatan način razbuktati sva osjetila. Zbog čega toliki interes za videoigre i za industriju videoigara? Damir Đurović na to je rekao: “Industrija videoigara je među kreativnim industrijama, industrija koja ima najbolji omjer uloženog i vraćenog.

Najveće igre koštaju kao holivudski filmovi, međutim vraćaju više nego filmovi. Taj poslovni segment jako je bitan za Hrvatsku, ulaganja u industriju su ulaganja u ljude, sirovina nema, ulaže se u ljudsku pamet i sav novac ostaje u Hrvatskoj.”

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. rujan 2024 10:17