PRORAČUN ZAOKRETA

VIDEO: VELIKA KONFERENCIJA EPH Gdje rezati proračun? Saznajte što su šefu Vlade sugerirali naši čitatelji!

Anketa "Gdje štedjeti" o proračunskim uštedama što smo je postavili na stranici jutarnji.hr izazvala je veliko zanimanje čitatelja. Rezultati ankete uvod su u okrugli stol u organizaciji EPH i pod pokroviteljstvom HGK idućeg utorka na kojem će sudjelovati niz uglednih financijskih stručnjaka
 Goran Mehkek / EPH








Osamdesetak Facebook komentara od kojih je velika većina imala još po nekolicinu odgovora i diskusija, pokazuje zanimljivo snažan interes čitatelja stranice jutarnji.hr za jednu prilično suhoparnu temu - proračun. Pri tome, u komentarima su se slabo mogle naći radikalne prepirke "ustaša" i "partizana", iako je politička boja komentatora izbijala na vidjelo. Riječ je o komentarima na anketu pod nazivom: "Gdje štedjeti?" a podatak da su od 11. veljače, kad je postavljena, do 15. veljače na nju odgovorilo 7854 čitatelja pokazuje koliko temu smatraju važnom, možda čak presudnom.

VELIKA ANKETA JUTARNJEG: GDJE REZATI PRORAČUN? Pomozite premijeru, odaberite tri stvari|na kojima može najbolje uštediti!

Anketa najavljuje veliki okrugli stol u organizaciji EPH i pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore u ovaj utorak, 23. veljače, na kojem će, između ostalih, gostovati i premijer Tihomir Orešković te ministar financija Zdravko Marić. Očekuje se da će stvari oko proračuna nakon tog okruglog stola biti barem donekle jasnije. Proračun je temeljni dokument ekonomske politike, njime će i Vlada barem djelomično odrediti smjer svojih ekonomskih poteza, koji su predstavljeni kao njihov glavni zadatak.

EPH U UTORAK ORGANIZIRA VELIKU KONFERENCIJU 'PRORAČUN ZAOKRETA' 'Prava pitanja' radimo pet mjeseci, proračun je naše veliko finale

Javni je dug probio granicu do koje je poticajan i postao je teret za razvitak. Zbog nepovjerenja kreditora Hrvatska plaća milijarde kuna kamata više nego što bi morala da vlast ima povjerenje. Put do osvajanja povjerenja kreditora ide, međutim, kroz pridobivanje vlastitih građana. Ako su oni spremni sudjelovati u realizaciji programa, on ima izgleda na uspjeh. Anketu valja čitati u tom smislu, u kojem može biti indikativna, ako i nije važna. Gdje štedjeti nije samo pitanje efikasnosti, nego i pitanje pravednosti i povjerenja, potpore programu.

Pogledajte što o novom proračunu misle Hrvoje Šimović (Ekonomski fakultet Zagreb), Sandra Švaljek (Ekonomski institut Zagreb), Ante Žigman (predsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku) i Matija Kroflin (Nezavisni sindikat obrazovanja i visokog školstva):

Proračun ima tisuće stavki. U anketi smo izdvojili tek 26 naslova o kojima se u javnosti često diskutira. Grupirali smo ih u:

1. Plaće (u državnoj službi, u javnim službama, u lokalnoj upravi, u javnim poduzećima). Naravno, plaće u javnim poduzećima striktno ne spadaju u proračun, no čitateljima smo ih ponudili kao test njihova odnosa prema tom dijelu javne uprave.

2. Mirovine (sve, invalidske, povlaštene); ni ta podjela nije precizna, ali je indikativna. Neki su komentatori uočili njezinu manjkavost, što je zapravo dobar znak.

3. Subvencije (poljoprivredi, malim poduzećima, za stambenu štednju, za životno osiguranje, za obnovu postradalih krajeva, za energetsku učinkovitost); kad bi to barem bile sve subvencije.

4. Transferi (za nezaposlene, za zapošljavanje, za obitelji stradalih, za školovanje, za siromašne).

5. Investicije (u željeznice, u cestogradnju, u gradnju digitalne infrastrukture).

6. Materijalne troškove (automobile, održavanje školske opreme, održavanje bolničke opreme, održavanje zgrada ministarstva, struja i grijanje).

Čitatelji su mogli zaokružiti tri troška na kojima bi prvo štedjeli. Na njihov je izbor vjerojatno barem donekle utjecao i redoslijed kojim su troškovi bili posloženi, a osobito oni troškovi kojima su mediji posvećivali pažnju. Jedni su tako isticali neprofitne medije, a drugi su pitali zašto smo iz popisa ispustili Crkvu. To, uz utjecaj medija, svjedoči naravno i o ideološkom opredjeljenju čitatelja, ali i da proračunskim raspravama posvećuju dužnu pažnju.

Najviše "klikova" kome gdje treba rezati dobile su - povlaštene mirovine! Od 7854 čitatelja njih čak 5089 kliknulo je na povlaštene mirovine. Čitateljica je u komentarima upozorila da u povlaštene mirovine spadaju i one koje su zaslužili vatrogasci. To je točno, no čitatelji očito osjećaju da u sustavu mirovina ima puno nepravde.

Drugo i treće mjesto zauzele su plaće i u lokalnoj upravi (4004) i u javnim poduzećima (3356). Četvrti su automobili sa 3210 "negativnih bodova". To su mjesta troška koja od ostalih izrazito odskaču. Prvi sljedeći trošak (plaće u državnoj službi, diplomaciji, poreznoj upravi, policiji) skupio je 1679 klikova, dvostruko manje klikova nego automobili. Plaće u javnim službama, obrazovanju, znanosti, manji broj čitatelja vidi kao mjesto gdje se proračun može prilagoditi, iako je javna diskusija često bila fokusirana upravo na plaće u javnom sektoru, kao da je njihovo nediskriminirano rezanje uopće ikakva reforma. Na sreću, kontraproduktivnost tog pogleda sve je očitija. I tu nije riječ ni o kakvoj doktrini, ideologiji ili kejnzijanizmu, nego o empiriji.

Anketa očito ne govori o znanju čitatelja o strukturi proračuna. To i nije bila namjera. Ona govori o osjećaju pravednosti, o tome što čitatelji misle gdje bi bilo pravedno rezati. Iako se u Hrvatskoj nerijetko zanemaruje, jer se ekonomija često smatra tehničkom znanošću koja uravnotežuje novčane tokove, koji kao da su neovisni o ljudima, prevladavajuća mjera pravednosti itekako je važna informacija za provedbu ekonomske politike. Vlada se nalazi pred zadatkom koji ne može izvesti sama, bez potpore javnosti i građana, onih na koje će se mjere odnositi.

Pogledajte što o novom proračunu misle Zvonimir Savić (Hrvatska gospodarska komora), Sanja Madžarević Šujster (The World bank senior country economist for Croatia), Velibor Mačkić (Ekonomski fakultet Zagreb), Slavko Linić (bivši ministar financija) i Nikica Valentić (bivši predsjednik Vlade RH):

Svi su, naravno, krvavi ispod kože. Danas su već svi uvjereni da se mora načiniti proračunski zaokret, ali je u mnoge pozicije jako teško dirnuti. Jedni se boje promjene, drugi ne daju svoje privilegije. Osjećaj za pravednost naglo se promijeni kad se takne u nečiji prihod. Ni većina nije neupitno pravedna a ni pametna. Racionalnom javnom diskusijom međutim može se iskristalizirati na kojim su mjestima resursi obilniji nego što je zasluženo. Iako čitatelji uglavnom ne bi dirali u investicije, ako bi neke smanjivali, onda su to investicije u cestogradnju, a ne u digitalnu infrastrukturu. A među subvencijama, najviše bi čitatelja dovelo u pitanje subvencije poljoprivredi.

Proračun ne balansira samo prihode i rashode, njegov cilj nije samo postizanje efikasnosti. Održiv proračun nije moguće postići ako u sebi ne sadrži mjeru pravednosti, ako resurse ne transferira onima koji ih zaslužuju od onih koji ih ne zaslužuju. To je anketa neupitno pokazala. I to će biti tema okruglog stola sljedeći tjedan, na kojem će predsjednik Nadzornog odbora EPH Franjo Luković održati pozdravnu riječ, a na kojem će uz Zdravka Marića sudjelovati guverner HNB-a Boris Vujčić, Sanja Madžarević Šujster iz Svjetske banke, zatim Luka Burilović iz HGK te Velimir Šonje iz Arhivanalitike kao stručni moderator.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:

Globus naslovna broj 1305

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:02