Plan EU da se do kraja ljeta procijepi 70 posto odraslog stanovništva pokazao se neostvarivim

Program cijepljenja u Hrvatskoj ipak neće ići onom brzinom koja je planirana temeljem obećanja proizvođača cjepiva Pfizer/BioNTecha i Moderne jer oni neće moći isporučiti dogovorene količine barem idućih mjesec dana zemljama EU. Za Hrvatsku to znači 30 posto manje cijepljenih u tom razdoblju jer se cjepivo koje se očekuje mora sačuvati kao druga doza za već cijepljene. Naime, oko 56.000 građana dosad je cijepljeno Pfizer/BioNTechovim cjepivom od kojih je 10.000 primilo i drugu dozu, što znači da su već postigli, ili će se to dogoditi za koji dan, punu zaštitu od koronavirusa. Moglo bi se reći da je gotovo 60.000 građana imalo sreću, a zaštita ostalih ovisit će o dobroj volji proizvođača da isporuči već dogovoreno u što kraćem roku.

Očekivano, ova najava, prije svega, Pfizer/BioNTecha, da će “zbog proširenja proizvodnih kapaciteta u Europi smanjiti količinu cjepiva za zemlje EU” izazvala je salve nezadovoljstva kako čelnika pojedinih zemlja tako i Charlesa Michela i Ursule von der Leyen koji pokušavaju prisiliti proizvođača “da se vrati u dogovorene gabarite”. Naime, EK je dogovorila s Pfizer/BioNTechom 600 milijuna doza cjepiva u ovoj godini, što je dvostruko više od prve narudžbe tijekom ljeta. No, koliko će od toga stvarno stići, zasad se ne zna jer Pfizer/BioNTech šuti kao zaliven ili se oglašava već poznatom rečenicom - nadoknadit ćemo sve do kraja prvog tromjesečja i proizvest ćemo u ovoj godini dvije milijarde doza.

No, to mnoge ne zadovoljava pa su Talijani i Poljaci već najavili moguću tužbu zbog nepoštovanja ugovora, a njima će se vjerojatno pridružiti još zemalja jer, naprosto, radi se o potezu koji može imati velike posljedice po zdravlje zbog širenja virusa, što se cijepljenjem sigurno može usporiti. Šest država nazvalo je situaciju “neprihvatljivom” i upozorilo da to “smanjuje vjerodostojnost postupka cijepljenja”. Švedska, Danska, Finska, Litva, Latvija i Estonija pozvale su EU da izvrši pritisak na Pfizer-BioNTech.

Pfizer je pak rekao da su smanjene isporuke privremeni problem, a u izjavi prošlog tjedna proizvođač je rekao da su na smanjenje isporuke utjecale promjene njegovih proizvodnih procesa namijenjenih jačanju proizvodnje. “Iako će ovo privremeno utjecati na pošiljke potkraj siječnja i početkom veljače, značajno ćemo povećati isporuke doza potkraj veljače i ožujka”, kažu u Pfizeru. No, Litva upozorava da će sad dobiti upola manje doza cjepiva Pfizera u odnosu na obećano do sredine veljače. Belgija je priopćila da će u siječnju dobiti približno polovinu planiranih doza. Kanada je također pogođena jer njoj cjepivo stiže iz tvornice Pfizera u Belgiji. Norveška, koja nije članica EU, izjavila je da Pfizer i njima privremeno smanjuje broj doza u idućih 15 dana.

U EU se nadaju da će se situacija ipak popraviti ako EMA do kraja mjeseca odobri cjepivo AstraZenece i Oxforda, no i iz te tvrtke već su unaprijed najavili da neće moći isporučiti sve dogovorene doze od ukupno kupljenih 400 milijuna. Ipak, tvrde da će tijekom veljače i ožujka “dostaviti milijune doza EU, a i nastavlja se povećanje proizvodnje”. U tom slučaju ovaj zastoj u isporuci Pfizer/BioNTecha imao bi ipak manji utjecaj na provedbu programa cijepljenja u zemljama EU. Riječ je o tzv. vektorskom cjepivu na adenovirusu čimpanze za koje su studije pokazale da je učinkovito do 70 posto.

No, greška u doziranju nekih sudionika studije koji su dobili različitu količinu cjepiva odnosno manju dozu u prvom i veću u drugom cijepljenju postignuta je zaštita i do 90 posto. Osim toga pokazalo se da je ovo cjepivo 100 posto učinkovito u zaštititi od najtežeg oblika covida-19. Ispitivanja se i dalje nastavljaju, ali s obzirom na to da nadležni odobravaju cjepiva koja su učinkovita više od 50 posto, AstraZeneca/Oxford očekuje uskoro i odobrenje EMA-e. Uostalom, ovo je cjepivo već registrirano u Velikoj Britaniji.

Naime, uz ta dva proizvođača Europska komisija je dogovorila i 300 milijuna doza Johnson&Johnsona, 405 Moderne, 400 CureVaca, 400 Sanofi-GSK i 200 milijuna Novavaxa. Ukupno dvije milijarde doza EU očekuje temeljem dosad ugovorenog. No, zasad, uz dva već registrirana cjepiva, jedino je izgledno da će odobrenje uskoro dobiti cjepivo AstraZenece i Oxforda te u iduća dva mjeseca Johnson&Johnson, a ostala su i dalje neizvjesna. Upravo zato važno je da doze već registriranih cjepiva stižu na vrijeme jer samo tako može se ostvariti plan cijepljenja najugroženijih skupina do kraja ožujka.

Naime, cilj je da se u EU do kraja ožujka cijepi 80 posto starijih od 80 godina, a do kraja ljeta 70 posto odraslih, što s ovim zastojem u isporuci cjepiva, očito, neće biti ostvarivo. Međutim u EK drže da će pritisak na proizvođače da se drže dogovorenog ipak na kraju uroditi plodom, odnosno da će do kraja prvog tromjesečja stići sve što je ugovoreno i da će se pojačanim cijepljenjem procijepit svi najugroženijih građani. U EU odbijaju i mogući pomak docjepljivanja drugom dozom cjepiva kako bi se barem jednom dozom procijepilo što više građana i postigla barem djelomična zaštita od covida-19.

Naime, smanjena isporuka cjepiva Pfizer/BioNTecha i Moderne u Veliku Britaniju potaknula je prijedlog da se produži rok između dvije doze s 21 dan na 12 tjedana, pa i više, što je u suprotnosti s preporukom proizvođača. Naprosto, u tom slučaju ne jamči se postizanje punog imuniteta za koronavirus. U Hrvatskoj se to neće događati jer je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak već rekao da će se svi cijepljeni ponovno cijepit u roku od 21 ili 22 dana kako to traži Pfizer/BioNTech. Zbog toga će se privremeno zaustaviti cijepljenje građana koji pripadaju u drugu fazu cijepljenja, a to znači starijih od 65 godina. Cjepivo će se, naprosto, čuvati za one već cijepljene jer je Capak bio po tom pitanju vrlo jasan - nema produživanja roka za docjepljivanje i svi cijepljeni docijepit će se cjepivom istog proizvođača.

Dakle, daleko je to od očekivanog tijeka cijepljenja temeljeno na onom što su pojedini proizvođači najavljivali i prije nego što je njihovo cjepivo dobilo odobrenje nadležnih tijela. Naime, još se prošlog ljeta najavljivalo da je proizvodnja u punom pogonu, proširivali su se kapaciteti proizvodnje i tvrdilo da je sve spremno za milijarde doza. No, sad kad je cjepivo tu, po svemu sudeći, krenule su igre bez granice dijelom političke, a dijelom financijske.

Teško se oteti dojmu, ali i faktima da Pfizer/BioNTech i Moderna nastoje pomoći novom američkom predsjedniku upravo u implementaciji onog u čemu je i dobio bitku s Trumpom u zaustavljanju epidemije koronavirusa. Značajno veće količine cjepiva zato se trenutno isporučuju SAD-u, a Biden najavljuje veću dostupnost i brže cijepljenje idućih mjeseci. Istina, SAD je dosad dobio 40 milijuna doza, a potrošeno je manje od pola, što potvrđuje da je američki plan cijepljenja dosad bio prilično spor.

Osim ovog političkog upletanja u cijepljenje, veliku ulogu, očekivano, imaju dolari. Naime, pokazalo se da proizvođači ipak preferiraju one koji plate više, pa je tako Izrael dobio “što je tražio” jer je svaku dozu Pfizer/BioNTechova cjepiva plaćao dvostruko. I neke su druge zemlje “ispod stola” plaćale višu cijenu, pa su zato dobile i više doza, a ta je nefer igra rezultirala problemom provođenja cijepljenja u zemljama EU uključujući Hrvatsku. Također, kako funkcionira farmaceutska “riznica” pokazuje i Pfizer/BioNTechovo inzistiranje da se plati i tzv. dodatna doza cjepiva koja se može izvući iz svake bočice ako se koriste tanje šprice.

Sve u svemu, jasno je tko će u ovoj bitci s pandemijom imati najveću korist. Primjerice, to za Pfizer znači da će njegove dionice u ovoj godini, prema predviđanjima direktora Alberta Bourle, porasti na 3 ili 3,10 dolara što je više od 2,96 dolara po dionici od očekivanja analitičara. Naime, za razliku od glavnih konkurenata AstraZenece i Johnsona&Johnsona, Pfizer se nije obvezao da neće profitirati od cjepiva, i to već od prvog dana. I ne samo da zarađuje nego ni to, očito, nije dovoljno da se ne ponaša po onoj “tko da više, njegova djevojka”. Na potezu je EK koja treba “objasniti” partnerima u ovom poslu da je rad ispod stola, osobito kad je riječ o zdravlju, nedopustiv u europskom javnozdravstvenom sustavu.