VELIKA GLOBUSOVA ANALIZA: JE LI POTRES POKRENUO NOVI VAL VIRUSA Udar iz utrobe zemlje mogao bi pogoršati epidemiološku sliku

Na zagrebačkom području tlo i dalje podrhtava. Seizmolozi iz sata u sat bilježe manje potrese i uglavnom se slažu da će ih biti još neko vrijeme, no da su male šanse da se Zagreb zatrese snažno kao u nedjelju 22. ožujka u 6 sati i 24 minute. Najjači potres zabilježen u hrvatskom glavnom gradu u proteklih 140 godina imao je epicentar blizu Markuševca i jačinu 5.5 po Richteru. Većina ljudi je izašla iz svojih domova, na gradske ulice i parkove, a mnogi su, da bi se ugrijali, sjeli u svoje automobile. Neki su se odvezli iz grada. U nekim je automobilima bilo i po petoro ljudi. Oni koji su ostali na otvorenom kratili su vrijeme uz priču i druženje, uglavnom hrabreći jedni druge i čekajući vijesti na kojima će nadležne državne službe objaviti da je došao trenutak da se mogu vratiti kućama.

Malo je tko govorio i brinuo se o epidemiji korone. Ustrašeni stanovnici milijunskoga grada susreli su se s opasnošću koja im je zube pokazala jasno i glasno, a ne podmuklo kao virus koji se bešumno širi. Samo večer prije užasnog potresa, u subotu navečer, grad je bio sablasno pust i činilo se da su Zagrepčani napokon ozbiljno shvatili upozorenja da moraju ostati kod kuće kako bi sebe i druge zaštitili od epidemije. Deset sekundi elementarne nepogode koju će većina pamtiti do kraja života bilo je dovoljno da zaboravimo na upozorenja epidemiologa. Potkraj dana je objavljeno da je u potresu 27 građana ozlijeđeno, od kojih 18 teže, da je 12 ljudi hospitalizirano te da je djevojčica od 15 godina u kritičnom stanju. Nažalost, djevojčica je u ponedjeljak preminula.

Nešto više od stotinu ljudi ostalo je bez krova nad glavnom, odnosno toliko ih je bilo smješteno u studentskom domu Cvjetno naselje, a mnogi su prespavali kod rođaka i prijatelja jer nisu znali jesu li njihove kuće i stanovi sigurni za stanovanje. Štete će se zbrajati i procjenjivati još danima. Oštećeno je nekoliko tisuća objekata. U ponedjeljak je proglašena i elementarna nepogoda kako bi ljudi lakše mogli dobiti pomoć za obnovu svojih domova.

Nesvakidašnja je katastrofa pogodila Zagreb i njezine će se posljedice još dugo osjećati, no već idućeg jutra prva vijest više nije bio potres, nego opet korona zbog koje Hrvatska iz dana u dan bilježi sve veći broj zaraženih, a mjere kojima vlasti pokušavaju obuzdati epidemiju sve su rigoroznije. Pitanje na koje vjerojatno nikada nećemo dobiti jasan odgovor glasi koliko je potres zbog kojeg je u prohladno nedjeljno jutro iz kuća istovremeno izašla četvrtina stanovnika Hrvatske dodatno pogoršao epidemiološku sliku zemlje i pogotovo njezina glavnog grada.

“Sigurno je da se situacija može zakomplicirati jer zbog epidemije ljudi moraju biti kod kuće, a sada neki to ne mogu jer su im kuće oštećene. Taj problem mora riješiti civilna zaštita”, kaže nam voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Bernard Kaić. On smatra da su građani već dosta uznemireni oko epidemije pa se nada da potres neće dodatno utjecati na širenje straha i panike.

“I ja sam nakon potresa bio na ulici. Koliko sam vidio, ljudi su vodili računa da ne stoje blizu jedni drugima i da drže razmak od dva metra”, ističe Kaić.

S njim se vrlo vjerojatno ne bi mogli složiti oni koji su vidjeli automobile pune ljudi, susjede i prijatelje kako se grle i tapšaju sretni što su jedni druge ugledali žive i zdrave. A bilo je i kafića koji su, usprkos zabrani rada, gostima otvorili svoja vrata vjerojatno računajući da, dok vojska po Zagrebu čisti ruševine, i policija ima boljeg posla nego provjeravati ugostitelje.

Voditelj službe za javnozdravstvenu gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Branko Kolarić smatra mogućim da su neki ljudi zbog potresa bili u bliskom kontaktu sa zaraženim osobama. Da nije bilo potresa, tih kontakata ne bi bilo.

“Čim smo bili u kontaktu s više ljudi, veća je šansa da smo se zarazili. To vrijedi podjednako za sve, i za trudnice koje su morale izaći iz rodilišta, Bad Blue Boyse koji su pomagali nositi bolničku opremu i za sve nas koji smo istrčali na ulicu i imali potrebu zagrliti nekoga svoga dragoga ili otići nekome u posjet… Time se otvara mogućnost da u narednih 14 dana, koliko traje inkubacija, imamo više zaraženih nego što bismo imali bez potresa. Stoga je sada još važnije pridržavati se zaštitnih mjera – ostati u svoja četiri zida, ne ići u posjete susjedima, rođacima, posebno ne starijim osobama…”, poručuje Kolarić koji se slaže da je potres situacija opasna po život i da ljudi nisu imali drugog izbora nego bježati. Smatra da je sreća u nesreći što su Zagrepčani vani bili nekoliko sati, a ne cijeli dan, a kada su već i bili u bliskom kontaktu s drugim osobama, dobro je da se to dogodilo na otvorenom gdje je manja šansa zaraziti se koronom nego u zatvorenim prostorijama. Stoga dr. Kolarić vjeruje da se zbog zagrebačkog potresa rizik od bržeg širenja epidemije nije dramatično povećao. Ipak, napominje da bi unatoč preživljenom šoku i stresu svi trebali osvijestiti s kime su u tim teškim satima dijelili dobro i zlo da bi se, u slučaju da se netko razboli, moglo poslati u izolaciju one s kojima je ta osoba bila u kontaktu.

Epidemiolozi i stručnjaci za krizne situacije s kojima smo razgovarali upozoravaju da otprilike trećina ljudi epidemiju ne shvaća ozbiljno i zato je jedan od zadataka nadležnih službi da se takve malo ustraši. Također su nam ukazali na to da nijedan ozbiljan stručnjak neće ljudima savjetovati da nose maske na licima kako bi se zaštitili od virusa, no maske i rukavice ipak imaju važan učinak. Psihološki. Kada na ulici vidimo nekoga s maskom, to će nas podsjetiti da vlada epidemija i da se trebamo pridržavati novih pravila, a dva osnovna glase – ostati kod kuće i često prati ruke.

I hrvatski su političari pokazali da se katkad ne snalaze najbolje u nepredviđenim situacijama. Na dolazak epidemije su se još nekako mogli pripremiti, no potres je i njih zatekao kao i sve ostale. Nekoliko sati nakon potresa građanima se obratio premijer Andrej Plenković i poručio im da još neko vrijeme ostanu vani, a nakon njega je mikrofon preuzeo gradonačelnik Milan Bandić i kazao ljudima da se odu kući ugrijati. I koga onda poslušati?

A stručnjaci za sigurnost su se zabrinuli i zbog još jednog detalja. Zbog potresa su se sastala trojica najviše pozicioniranih ljudi - premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović i predsjednik Sabora Gordan Jandroković – koji su potom zajedno obišli i središte Zagreba, gdje je oštećeno najviše zgrada. Upitno je koliko je poželjno njihovo zajedništvo u situaciji kad se ne zna hoće li doći do novog, možda još jačeg potresa od kojeg bi mogli stradati, posebice s obzirom na prijetnju koronavirusa kojim bi se potencijalno sva trojica mogla istovremeno zaraziti. U ovako teškim situacijama, upozoravaju znalci, nije mudro riskirati da ključni ljudi u državi dođu u situaciju da nisu u stanju obnašati svoje funkcije.