PIŠE ROBERT BAJRUŠI ZA GLOBUS

POSTAJE LI DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST DAN ZABORAVA? Pred nama je velika obljetnica koja upozorava Europu da mora obnoviti kolektivno pamćenje

Uoči 75. obljetnice oslobađanja najvećega nacističkog logora smrti Poljska i Rusija svađaju se tko je sukrivac za genocid nad Židovima, o kojem Europljani sve manje znaju: čak trećina njih jedva da je čula za Holokaust
 Getty images

Na 75. godišnjicu oslobađanja nacističkog logora Auschwitz-Birkenau, koju ćemo obilježiti 27. siječnja ove godine, s posebnim pijetetom odajemo počast svim žrtvama nacističkog režima i izražavamo sućut njihovim obiteljima. Hrvatska Vlada nedvosmisleno osuđuje te zločine i svojim djelovanjem želi njegovati kulturu sjećanja i raditi na kulturi pomirbe. Moramo osnaživati uključivost u društvu i zajedno nastaviti raditi na smanjenju podjela, toleranciji, dijalogu, a posebno na obrazovanju naših mladih o važnim trenucima hrvatske povijesti, osobito o Drugom svjetskom ratu - poruka je Vlade RH upućena nekoliko dana prije obilježavanja oslobađanja Auschwitza, gdje su nacisti ubili 1,100.000 zatvorenika, od toga, približno, milijun Židova.

Hrvatsku će u Auschwitzu predstavljati premijer Andrej Plenković, a Kolinda Grabar-Kitarović 23. siječnja bit će u Jeruzalemu gdje će se govoriti o antisemitizmu na Petoj svjetskoj konferenciji posvećenoj Holokaustu. I to je dobro jer i u Banskim dvorima i na Pantovčaku na ovaj način iznova potvrđuju da su državne vlasti protiv svih oblika ksenofobije. Makar to ne pokazuju i djelima pa dopuštaju da “za dom spremni” stoji na spomen-pločama, a gradovi imenuju ulice po ustaškom ministru Mili Budaku. Ipak, ponavljamo, dobro je da će se hrvatski državni vrh ovaj mjesec naći na mjestima kamo dolazi svjetska politička elita kako bi upozorila da se povijest ne smije ponoviti.

Jer antisemitizam nije prošlost. U to su se uvjerili u Njemačkoj kada su u listopadu na najveći židovski blagdan Yom Kippur posjetitelji sinagoge u gradu Halleu pukom srećom izbjegli napad jednog neonacista i masovno ubojstvo. Više od 70 Židovki i Židova okupilo se u tamošnjoj sinagogi na istoku Njemačke kako bi zajedno molili i pjevali, i samo zahvaljujući dobro osiguranim ulaznim vratima u zgradu spriječeno je krvoproliće koje je planirao izvesti Nijemac naoružan ručnim granatama i automatskom puškom.

U susjednoj Francuskoj tamošnje Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je podatak kako je u 2018. zabilježilo 540 kaznenih djela s antisemitskom pozadinom, što je na godišnjoj razini porast za čak 74 posto.

Prošlogodišnja anketa Europske unije - Eurobarometar, u kojoj su ispitani stanovnici 28 država članica EU, otkrila je da postoji sve veći jaz između percepcije javnosti o antisemitizmu i židovske zajednice. Dok je čak 89 posto židovskih ispitanika izjavilo da se antisemitizam “značajno povećao” u posljednjih pet godina, isto je osjetilo samo 36 posto ostalih Europljana. Slična je situacija u čitavoj Europi, potvrdila je anketa o antisemitizmu, koju je CNN proveo u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Mađarskoj, Poljskoj i Švedskoj. Opći je zaključak da u Europi, u kojoj danas živi oko milijun i pol Židova, sve više jačaju antisemitski stavovi i predrasude.

Tako, na primjer, trećina Europljana zna malo ili ništa o masovnom ubojstvu njih šest milijuna za vrijeme nacističkog režima. Jedan od dvadesetorice anketiranih nikada nije ni čuo za Holokaust, ali zato 28 posto njih misli da Židovi imaju preveliki utjecaj u financijama i biznisu. Jedna petina mladih u Francuskoj, u dobi između 18 i 34 godine, nije ni čula za Holokaust.

U Poljskoj 32 posto ne zna ništa ili malo - ali zato više od 50 posto Poljaka misli da Židovi koriste Holokaust da unaprijede svoj položaj u društvu. U Austriji, koja je domovina Adolfa Hitlera, 12 posto mladih nije čulo za Holokaust. Treba još spomenuti da je više od trećine anketiranih protiv imigranata i protiv muslimana.

U ovim okolnostima teku pripreme za obilježavanje sedam i pol desetljeća od oslobađanja Auschwitza, a ovaj datum se odlukom Ujedinjenih naroda iz 2005. obilježava kao Dan sjećanja na Holokaust.

Razumljivo, i ove se godine u Auschwitz-Birkenauu također održava komemoracija na kojoj je - na 75-godišnjicu - sudjelovanje najavilo više od 20 predsjednika i premijera Njemačke, Austrije, Izraela, Poljske, Češke, Mađarske, Slovenije, Finske, Grčke, predstavnik Vatikana i još nekoliko zemalja. Dolazak su najavile i neke kraljevske obitelji: španjolski Filip VI, nizozemski Willem-Alexander, norveški krunski princ Haakon, švedska princeza Viktoria, britanska Vojvotkinja od Cornwalla te luksemburški veliki vojvoda Henri.

Središnja manifestacija održat će se pokraj takozvanih “Vrata smrti” na ulazu u kompleks Birkenau II, gdje će govoriti poljski predsjednik Andrzej Duda i neki od preživjelih logoraša te direktor Memorijalnog centra Auschwitz-Birkenau. Potom će se održati ekumenska molitva, a skup će završiti zajedničkim posjetom više od 200 sudionika kompleksu Birkenau.

Ali, sve protječe u sjeni svađe Poljaka i Rusa oko odgovornosti za Drugi svjetski rat. U najkraćim crtama, Rusi tvrde da su oni (zapravo nekadašnji SSSR i Crvena armija) oslobodili svijet od nacizma, a bijesni Poljaci odgovaraju kako je to golema laž i podsjećaju da su njihovu državu, najprije vojno pregazili, a zatim i podijelili, tadašnji dobri saveznici Hitler i Staljin. Za Varšavu nema suštinske razlike između nacizma i boljševizma.

Posljedica je toga da, iako je bilo planirano, neće govoriti Vladimir Putin kao predsjednik zemlje nasljednice Sovjetskog Saveza čiji vojnici su prije 75 godina oslobodili ovaj koncentracijski logor, nego je najavljen veleposlanik Sergej Andrejev. Nakon što je Putin nedavno “barabom i antisemitskom svinjom” nazvao veleposlanika Poljske koji je 30-ih godina obećao da će u Varšavi podići spomenik Hitleru zbog prijedloga da se Židovi pošalju u Afriku, Poljaci su se dodatno naljutili. Riječi ruskog vođe izazvale su negodovanje poljske strane i Moskvu su optužili da želi osramotiti Varšavu, a poljski premijer Mateuš Moravjecki je iznova optužio SSSR za “savezništvo” s Hitlerom i za izbijanje rata.

Potom je poljski parlament, Sejm, u četvrtak 9. siječnja izglasao rezoluciju o tome da je SSSR zajedno s Hitlerovom Njemačkom jednako odgovoran za izbijanje Drugog svjetskog rata. “Početak Drugog svjetskog rata izazvale su dvije totalitarne države tog vremena: nacistička Njemačka i staljinistički Sovjetski Savez, a poslije sklapanja tragično poznatog Pakta Ribbentrop-Molotov 23. kolovoza 1939. prve žrtve oba totalitarna režima bile su Poljska i zemlje Srednje i Istočne Europe”, navodi se u rezoluciji, kojom je dodatno zasoljena rana u odnosima Varšave i Moskve. Usto su osudili izjave u kojima ruske vlasti “pokušavaju prebaciti na Poljsku odgovornost za početak Drugog svjetskog rata”, ističući da se “veličina nacije i odnosi među državama ne mogu graditi na laži i falsificiranoj povijesti”.

Samo što se poljsko-ruski sukob oko krivnje za II. svjetski rat proširio do Izraela, gdje će se 23. siječnja u Jeruzalemu održati velika međunarodna konferencija o antisemitizmu. Dolazak je najavila svjetska politička krema, ukupno više od četrdeset predsjednika, premijera i članova kraljevskih obitelji. Između ostalih, stižu i vodeći državnici jugoistočne Europe - Milo Đukanović, Aleksandar Vučić, Stevo Pendarovski, Borut Pahor, Ilir Meta i Željko Komšić.

Ali, poljski predsjednik Andrzej Duda neće sudjelovati na komemoraciji 23. siječnja u povodu 75. godišnjice oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau koja se održava u Yad Vashemu, središnjem komemoracijskom centru za žrtve Holokausta u Jeruzalemu. Duda je objasnio kako ne vidi razloga “zašto predstavnici Rusije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i SAD-a na ovakvom mjestu i uz takvu priliku smiju izići za govornicu dok je to predsjedniku Poljske zabranjeno”. Naime, Izraelci su odlučili da će se svjetskoj javnosti obratiti petero govornika, četiri iz zemalja pobjednica nad nacifašizmom te predsjednik sadašnje, demokratske Njemačke, Frank-Walter Steinmeier. Spomenuta četvorica su Emmanuel Macron, princ Charles, američki potpredsjednik Mike Pence i - Vladimir Putin.

Odluka da govori Putin, a ne Duda, toliko je iziritirala Poljake da su službeno objavili kako je “neprihvatljiv scenarij u kojem će ruski predsjednik izgovarati poluistine, a da poljskom šefu države neće biti omogućeno da odmah odgovori”. Hrvatska se neće miješati u ovu svađu, neformalno će reći u državnom vrhu. I bolje. A u Izrael putuje predsjednica na odlasku.

Unatoč Globusovoj molbi Kolinda Grabar-Kitarović nije komentirala skorašnji odlazak u Jeruzalem. Njezina glasnogovornica Ivana Crnić, međutim, kratko nam je objasnila da je “predsjednica na odlasku, a njezin stav o antisemitizmu ionako je dobro poznat. Mislim da svi shvaćaju važnost ovog skupa”.

Današnji hrvatsko-izraelski odnosi su dobri, što se nije moglo reći u devedesetima, kada je predsjednik Franjo Tuđman često iznosio revizionističke stavove i predlagao “miješanje kostiju”, ustaša i njihovih žrtava u jasenovačkom logoru smrti.

Situacija se popravila poslije Tuđmanove smrti. Izrael su posjetili hrvatski predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović. Mesić je u Izraelu bio 2001. godine, a Josipović 2012., kada je u Knessetu, izraelskom parlamentu, održao poznati govor iz kojeg je nastala sintagma o “ustaškoj zmiji”, koju mu ovdašnje NDH-nostalgičari ne opraštaju do današnjeg dana. Josipović je govorio na svečanoj sjednici parlamenta na kojoj su bili izraelski predsjednik Shimon Peres, premijer Benjamin Netanyahu i predsjednik Knesseta Reuven Rivlin.

“U izvitoperenu umu ustaša, nearijevci - Srbi, Židovi i Romi, baš kao i ustaški politički protivnici - morali su biti pometeni s lica zemlje, i toga se moramo uvijek prisjećati... jer naša djeca moraju znati što je dobro, a što zlo. I evo me, ovdje, stojim pred parlamentom izraelske države i, još važnije, stojim pred djecom Hrvatske, i bez dvojbenosti, ja se ispričavam. I molim preživjele žrtve Holokausta, vas i sve druge žrtve za oprost”, rekao je Josipović.

Prošle je godine izraelski predsjednik Reuven Rivlin u svojoj rezidenciji u Jeruzalemu dočekao predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i istaknuo da se pod njezinim vodstvom Hrvatska pokazala kao snažan saveznik Izraela u Europskoj uniji, UN-u i multilateralnim organizacijama. Prisjetio se svog državnog posjeta Hrvatskoj i obilaska Jasenovca te poručio da “zajedno moramo raditi na čuvanju sjećanja i poučavanju o Holokaustu”. Rivlin je tada predsjednici uputio poziv za sudjelovanje na sastanku svjetskih čelnika u Jeruzalemu 23. siječnja 2020. u povodu 75. godišnjice oslobođenja konclogora Auschwitz-Birkenau. “Nadam se da ćete nam se pridružiti kao predsjednica države predsjedateljice Vijećem EU”, zaključio je Rivlin, iako se sada vidi da je bio loš prognozer.

Doista, jesu li Hrvati antisemiti ili, preciznije, koliki je stupanj ovdašnjeg antisemitizma? Ako se pita građane Hrvatske, oni smatraju kako je u njihovoj zemlji razina netrpeljivosti prema Židovima izrazito niska i ne predstavlja opasnost. Istraživanje Eurobarometra iz siječnja 2019. pokazalo je da pitanje smatraju li da je antisemitizam problem u Hrvatskoj 28 posto ispitanika odgovorilo je negativno unatoč tome što tri godine zaredom (u međuvremenu i četvrti) predstavnici židovske zajednice u Hrvatskoj odbijaju prisustvovati državnoj komemoraciji u Jasenovcu zbog načina na koji Vlada tretira ustaški pozdrav ‘za dom spremni’. Tu se Hrvatska nalazi dosta ispod prosjeka EU, u kojoj čak 50 posto stanovništva, ili svaki drugi građanin, smatra da postoji problem antisemitizma. Na pitanje je li poricanje Holokausta, u Hrvatskoj problem ili ne - 37 posto ispitanika je odgovorilo potvrdno, a 58 posto njih smatra da takav problem kod nas ne postoji.

Međutim, u globalnom istraživanju iz 2014., koje je s 11 stereotipnih pitanja o Židovima postavljenih ispitanicima u 101 zemlji svijeta provela židovska nevladina organizacija iz Amerike Anti-Defamation League, 51 posto Hrvata vjeruje da “Židovi i dalje previše govore o onome što im se dogodilo u Holokaustu”. Točno polovica slaže se s tvrdnjom da su “Židovi lojalniji Izraelu nego zemlji u kojoj žive”, a 14 posto Hrvata smatra da je vjerojatno točna i antisemitska predrasuda da su “Židovi odgovorni za većinu svjetskih ratova”. Na kraju, svaki četvrti stanovnik Hrvatske slaže se s tezom prema kojoj “ljudi mrze Židove zbog načina na koji se Židovi ponašaju”.

“Hrvatska će se pridružiti većem broju država članica IHRA-e izjavom o antisemitizmu s ciljem senzibiliziranja javnosti na pojave antisemitizma i negiranja Holokausta u javnom životu ili medijima i s jasnom namjerom poticanja svih dionika u društvu da se protiv takvih negativnih pojavnosti jasno odrede. U povodu 75. godišnjice oslobađanja logora Auschwitz-Birkenau, Hrvatski povijesni muzej organizira izložbu o stradanju Židova deportiranih iz Hrvatske u logor Auschwitz koja će krajem siječnja biti otvorena u Francuskom paviljonu u Savskoj ulici u Zagrebu, jednom od mjesta ispred kojeg su Židovi bili sabirani i zatim deportirani u logore smrti”, poručuju iz Vlade Andreja Plenkovića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:00