Ove sezone očekujemo 60% rezultata iz rekordne 2019., godinu će obilježiti last minute-potražnja

Prošle godine u ovo doba sve je upućivalo na to da Hrvatsku čeka još jedna rekordna turistička godina. Međutim, svijet je zadesila pandemija koronavirusa, a među najpogođenijim sektorima našao se turizam. Ova godina počinje s velikom neizvjesnošću i svaka prognoza vezana je uz nastavak ili smirivanje pandemije. O očekivanjima od ove sezone razgovarali smo s Kristjanom Staničićem, direktorom Hrvatske turističke zajednice.

Staničić očekuje bolje rezultate, točnije oko 60 posto prometa iz rekordne 2019. godine, a potpuni oporavak za nekoliko godina. S čelnim čovjekom HTZ-a razgovarali smo o promotivnim aktivnostima, stanju bukinga, takozvanim covid-putovnicama, reformi sustava turističkih zajednica, zahtjevima za ukidanje turističkih članarina te o općenitom stanju turističkog sektora.

Turistička sezona bi, po svemu sudeći, trebala biti duža i bolja od prošlogodišnje. Kakve su procjene?

- Valja posebno naglasiti da je osnovni preduvjet bilo kakvog turističkog prometa povoljna epidemiološka situacija kako kod nas tako i u Europi i zato je iznimno važno pridržavati se svih propisanih mjera. Interes za putovanja postoji možda i više nego inače, ali dok se ne stabilizira situacija vezana uz covid-19, teško možemo ostvarivati turističke rezultate na koje smo se navikli. I ova godina bit će u znaku pandemije. Očekujemo bolje rezultate nego 2020., točnije oko 60 posto rezultata iz rekordne 2019. godine mjereno noćenjima. Takve signale dobivamo iz naših predstavništva s ključnih europskih tržišta, ali i od naših najvećih partnera. Očekujemo izrazitu last minute-potražnju i potražnju za sigurnim te brzo i lako dostupnim destinacijama. Veća potražnja bit će za smještajem koji pruža dodatnu sigurnost poput kuća za odmor, smještaja na plovilima, u kampovima te boravak na otvorenom, u prirodi.

Činjenica je da se sajmovi otkazuju ili su premješteni na digitalne platforme. Kakve su informacije s onih koji su održani?

- WTM u Londonu i ITB sajam u Berlinu među najvažnijim su sajmovima na kojima tradicionalno nastupamo. WTM se lani u studenome održao digitalno, a zaključak je da će sve zemlje u prvi plan staviti promociju sigurnosti svojih destinacija. Mi bismo u normalnim okolnostima već u ovom trenutku imali naznake o tome kakva nam turistička sezona slijedi te bismo mogli u svakom trenutku reagirati na pojedinom tržištu, ali sada je zbog aktualne situacije to, jednostavno, nemoguće.

U kojoj je fazi buking?

- Još je uglavnom u fazi mirovanja, što je i logično s obzirom na brojne restrikcije u putovanjima. Ipak, početak procjepljivanja populacije pozitivno se reflektira na buduće turističke trendove. Prvu veću realizaciju turističkog prometa očekujemo u proljeće kako se budemo približavali ljetnim mjesecima.

Po svemu sudeći, i nadolazeća turistička sezona će se temeljiti na gostima iz auto destinacija...

- Točno. To pokazuje i iskustvo iz prošle godine kada su putnici ponajprije tražili sigurne te brzo i lako dostupne destinacije. To su i inače naša najvažnija tržišta. Dio sredstava i aktivnosti iz strateških razloga moramo usmjeriti i na zadržavanje vidljivosti i prisutnosti Hrvatske na drugim i dalekim tržištima. Podsjećam da je Hrvatska bila jedna od rijetkih zemalja koja je lani primala američke turiste te smo upravo zahvaljujući toj činjenici na tržištu SAD-a imali veliku pozornost kako partnera tako i najrelevantnijih medija kao što su The New York Times, Washington Post itd. Međutim, moram istaknuti kako ćemo najveći dio naših promotivnih kampanji i sredstava usmjeriti na naša tradicionalno najjača europska tržišta.

HTZ je objavio rezultate iz 2020. godine. Možete li ih komentirati?

- Početkom prošle godine imali smo sjajnu najavu sezone, a onda se dogodila pandemija, što je rezultiralo momentalnim padom rezervacija te doslovno zaustavljanjem turističkog prometa i kretanja. S proljećem i početkom ljeta Hrvatska je zbog izrazito povoljne epidemiološke situacije među prvima u Europi počela relaksirati mjere i bilježiti turistički promet. U prošloj smo godini ostvarili više od 54 milijuna noćenja, što je 50 posto rezultata u odnosu na rekordnu 2019. Snažan doprinos je dalo i domaće tržište, na kojem smo ostvarili više od 80 posto rezultata iz 2019. godine. Morali smo u potpunosti promijeniti naš program rada kako bismo se prilagodili novonastaloj situaciji. Sveukupno gledano, Hrvatska je u prošloj godini zauzela poziciju vodeće destinacije Mediterana i taj podatak ohrabruje za ovu turističku godinu. Ovo su i službeni podaci Eurostata.

Kada je izgledan potpuni oporavak?

- Procjene govore kako će za potpuni oporavak međunarodnog turističkog tržišta, pod uvjetom da ne dođe do pojave nepredviđenih negativnih okolnosti, trebati tri do četiri godine. To za poslovne subjekte u turizmu većinom znači usporavanje investicijskih ciklusa i racionalizacije poslovanja. Optimizam ulijeva činjenica da smo ljetnu sezonu 2020., unatoč svim nepovoljnim okolnostima, odradili vrlo solidno, dosegavši najbolje turističke brojke u krugu svih receptivnih destinacija Mediterana odnosno Južne Europe. Istraživanje koje je HTZ proveo tijekom prosinca na 5000 ispitanika s 10 europskih tržišta, pokazalo je kako je Hrvatska na prvom mjestu destinacija koje turisti uzimaju u obzir za odmor tijekom 2021., što je podatak koji daje nadu da će većina naših poslovnih dionika uskoro moći računati s porastom potražnje za turističkim uslugama.

Hoće li južne destinacije opet lošije proći?

- Znamo koliko su južne destinacije ovisne o avioprijevozu, u stalnoj smo komunikaciji s najvažnijim avioprijevoznicima i turoperatorima koji, u odnosnu na prošlu godinu, najavljuju veći broj linija i rotacija. HTZ je već proveo Javni poziv za odabir strateških partnera za provedbu promotivnih kampanja na inozemnim tržištima. Tako je za 2021. godinu odobrena suradnja s ukupno 43 partnera, od čega je 32 partnera iz kategorije turoperatora i agencija, a 11 partnera iz kategorije prijevoznika.

Ipak, sve ovisi o tome koliko će kasniti cjepivo i kojom će se brzinom ići cijepljenje u Hrvatskoj. Što se može učiniti?

- U ovom trenutku je jako važno poslati dvije poruke. Jedna je da budemo strpljivi i da se pridržavamo mjera koje donose stožeri civilne zaštite. Sve to prate mediji u nama važnim zemljama za dolazak turista koji prenose informacije svojim stanovnicima o stanju u Hrvatskoj. Važno je da turističku sezonu dočekamo sa što manje zaraženih građana i da imamo relaksirane mjere kada počnu turistička kretanja. Druga važna poruka je da se cijepimo u što većem broju, kako djelatnici u turizmu, tako i građani jer će i tu činjenicu gosti uzimati u obzir. Optimist sam i vjerujem da ćemo krajem proljeća i početkom ljeta imati dinamična kretanja turista. Osim toga, nadam se da ćemo imati i određenu posezonu koju prošle godine nismo imali.

Hoće li se osigurati da turistički djelatnici budu prioritetna skupina za cijepljenje?

- Takvu inicijativu pokrenula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. Anketa je pokazala da je velika većina turističkih radnika iskazala volju da se cijepi pa očekujemo visoku razinu procijepljenosti turističkih radnika.

Covid-putovnice, certifikati... To je sada tema na razini EU. Kakvo je vaše mišljenje?

- To je inicijativa koja je krenula iz pojedinih turističkih zemalja, poput Grčke i Portugala. Važno je da na razini Europske unije imamo jedinstvene protokole i standarde po kojima će svi njeni stanovnici putovati. Važno je i da imamo jedinstveno stajalište i odluku o tome kada se granice otvaraju, da nema pojedinačnih odluka kao što smo prošle godine imali slučaj s Nizozemskom. Još je prerano govoriti o covid-putovnicama. Europska komisija nedavno je predložila plan da do ljeta imamo više od 70 posto procijepljene populacije. Hrvatska će težiti zajedničkom dogovoru na razini Europske unije.

Kakve je rezultate polučila kampanja Croatia Full of New Beginnings?

- Zadovoljni smo kako nam “prolazi” ta online-kampanja koja je upravo u tijeku na 15 inozemnih tržišta. Samo nekoliko sati od objave određene poruke iz kampanje u vidu posta na Instagramu ona prikupi više od 150 tisuća lajkova, s gotovo isto toliko komentara. Ta kampanja bit će aktivna do sredine veljače kada zajedno s Ministarstvom turizma i sporta pokrećemo i zasebnu kampanju “Safe stay in Croatia”, koja će komunicirati sve prednosti naše zemlje kao sigurne turističke destinacije kroz sedam posebno pripremljenih “sigurnosnih” videa, sigurnosnom oznakom, posebnom web-stranicom na osam jezika. U toj kampanji promovirat ćemo da je Hrvatska dobro pripremljena zemlja u kojoj se poštuju pravila i jamči sigurnost boravka naših gostiju. Uskoro krećemo i s provedbom promotivne kampanje za privlačenje dolaska digitalnih nomada koja će biti fokusirana na tržišta SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Irske. Radit ćemo i posebne prezentacije na pojedinim tržištima, u Poljskoj, Češkoj, Njemačkoj, Japanu i u zemljama Beneluxa.

Kada kreću glavne marketinške kampanje?

- S marketinškim i pozivnim kampanjama krećemo na proljeće, kada očekujemo i prvi veći turistički promet. Kampanje će biti prilagođene svakom tržištu, bit će – recimo to tako – personalizirane na 11 tržišta i trajat će do sredine ljeta.

Što je s dalekim tržištima?

- Nećemo zanemariti ni tržišta SAD-a, Kanade, Kine, Koreje, Australije... Ta tržišta ovise o avioprijevozu. Daleka su tržišta uglavnom još u fazi mirovanja. Međutim, već s ovom godinom očekujemo veći broj aviolinija nego u prošloj. Brojne američke produkcije lani su snimale poznate serije u hrvatskim destinacijama, a Hrvatsku je posjetio i velik broj američkih zvijezda. U Kini je na najvećem i najpoznatijem svjetskom Festivalu snijega i leda prvi put izložena skulptura koja predstavlja Hrvatsku, a riječ je o Dioklecijanovoj palači, koja je jedna od glavnih atrakcija festivala koji godišnje privuče više od 18 milijuna posjetitelja.

Što je s aviokompanijama? One su u ovo doba godine već imale definirane redove letenja.

- Opstanak i oporavak zrakoplovnih prijevoznika ostaje jedan od naših ključnih interesa. U tu svrhu uložit ćemo više od 15 milijuna kuna. Zrakoplovni promet izuzetno je snažno pogođen pandemijskom krizom, a sve zrakoplovne kompanije u 2020. suočile su se s gotovo potpunom obustavom potražnje. HTZ s aviokompanijama sudjeluje u zajedničkom oglašavanju, udružujući sredstva i na taj način promoviramo naše turističke destinacije i aviolinije. Takve kampanje će započeti za mjesec-dva. Ova pandemijska kriza turistička je putovanja “preusmjerila” prema korištenju individualnih prijevoznih sredstava pa je Hrvatska u povoljnijem položaju od naših konkurenata na Mediteranu.

U kojem dijelu su se promijenile navike prosječnoga gosta od izbijanja pandemije do danas?

- Gosti više nego ikada pažnju posvećuju segmentu sigurnosti. Biraju se bliske i lako dostupne destinacije, izražena je last minute-potražnja, bukira se smještaj koji ima povoljne uvjete otkazivanja. Promjene se vide i u duljini boravka, putnici ostaju duže, ali pritom na putovanja odlaze jednom do dva puta, a ne nekoliko puta godišnje kao što je bio slučaj do izbijanja pandemije. Sve se više traže destinacije, oblici smještaja i aktivnosti koje jamče sigurnost, privatnost i svojevrsnu izoliranost.

Veliki turoperatori imali su vidljivih problema i prije izbijanja pandemije. U 2019. godini propali su jedni od najvažnijih igrača. Može li turizam biti uspješan bez velikih turoperatora?

- Među najpogođenijima su upravo turoperatori i agencije. Mnogi su se suočili s ozbiljnim problemima s likvidnošću zbog malog broja novih rezervacija i velikog broja zahtjeva za povrat novca nakon otkazivanja. Upravo su zbog toga nužni i ključni programi potpora za očuvanje likvidnosti tih kompanija. Globalna uloga turoperatora i agencija je velika, u slučaju Hrvatske je također vrlo važna iako našu zemlju karakterizira i izrazito jak seg­ment individualnih putovanja.

I domaće agencije su u vrlo teškoj situaciji...

- Točno, neke su imale pad čak 80 do 90 posto. Vlada je mjerama omogućila da premoste prošlu godinu. Moram ovdje istaknuti kako je Vlada lani doista pravodobno reagirala svojim mjerama i na taj način pridonijela stvaranju osnovnih preduvjeta za ostvarivanje turističkog prometa, odnosno osigurala konkretnu pomoć turističkom sektoru.

U kojoj je fazi reforma sustava turističkih zajednica?

- Jedan od naših ciljeva jest poticanje na udruživanje jer današnji sustav turističkih zajednica, u kojem ih brojimo više od 300, treba reformirati i osuvremeniti. Cilj je da kroz novi zakon koji je stupio na snagu prošle godine sustav turističkih zajednica bude učinkovitiji te da bude organiziran po principu destinacijske menadžment organizacije. Taj je proces započeo, on ne ide preko noći i vjerujemo da će sustav za dvije do tri godine biti uvelike drugačiji nego danas. Odličan je primjer udruživanje turističkih zajednica na području primjerice Imotske krajine, Gorskog kotara i još nekih drugih područja. Turističke zajednice mogu se udruživati i na osnovi zajedničkih projekata, kao što imamo primjere u Primorsko-goranskoj županiji, na Hvaru, Braču itd. Udruživanjem dobivaju jaču vidljivost i snagu, veće budžete, a i lakše brendiranje i prepoznavanje od strane potencijalnih turista.

Možete li komentirati zahtjeve za ukidanje turističke članarine?

- Osnivanje turističkih zajednica ovisi o volji poslovnih subjekata u nekoj destinaciji. Iduće godine obilježavamo tri desetljeća HTZ-a i sustava turističkih zajednica koje su imale ključnu ulogu u kreiranju turističkog proizvoda, a u konačnici i u razvoju hrvatskog turizma. Morate imati sustav koji vrši promociju. Hrvatska je turistička zemlja i naše cjelokupno gospodarstvo oslonjeno je na turizam. Mnogi neturistički subjekti imaju puno veći promet ljeti nego zimi upravo zbog turizma. Polako se ide prema profesionalizaciji turističkog sustava, tako da se i odluke o raspodjeli sredstava donose na taj način. Članarina turističkim zajednicama u bitnome se razlikuje od obveznih parafiskalnih nameta jer je ne plaćaju svi poduzetnici, već samo određene skupine koje posluju na području na kojem djeluje lokalna turistička zajednica. Već proteklih godina je zakonskim izmjenama visina obveze po članarini bitno smanjena, i to više od 30 posto te su određene skupine poduzetnika isključene iz obveze plaćanja. Također, od prošle godine turističke zajednice lokalne razine više nisu obvezne, što znači da poduzetnici, koji su njeni članovi, mogu putem svojih predstavnika u skupštini donijeti odluku da se lokalna turistička zajednica ukine što automatski podrazumijeva i da za poduzetnike prestaje obveza plaćanja turističke članarine. Prikupljena sredstva od članarina u najvećoj mjeri vraćaju se ponovno u turistički sektor kroz promociju, razvoj turističke ponude, poticanje događanja i aktivnosti u destinaciji i slično. No naglašavam, cijeli sustav turističkih zajednica u turističkoj zemlji poput Hrvatske je itekako potreban, naravno uz nužne promjene.

Očito je da zbog manje gostiju imate i manji priljev novca. Na koji način se mogu osigurati dostatna sredstva za promociju?

- HTZ se primarno financira iz dva izvora, iz turističke pristojbe i turističke članarine te jedan manji dio iz državnog proračuna namijenjen isključivo promociji. Uslijed manjeg broja realiziranih noćenja u 2020. godini prikupljeno je i manje sredstava za promociju po osnovi turističke pristojbe, a dio sredstava po drugim osnovama i izvorima prihoda HTZ-a je otpisan kao potpora hrvatskom turističkom sektoru. Budžet za promociju je dosta manji nego je bio primjerice 2018. ili 2019. godine. Manji je 30 do 40 posto. Racionalizirali smo naše poslovanje te optimizirali način promocije. Ove godine smo predvidjeli veći prihod nego prošle, pa samim time i veće aktivnosti, ali ćemo se i dalje prilagođavati novonastalim situacijama.