Neke bolesti od kojih ljudi danas umiru ili trpe teške posljedice uskoro će se moći liječiti. I to nije znanstvena fantastika ni daleka budućnost jer se trenutno u svijetu radi na razvoju više od 8000 lijekova. Samo u Europi inovativna farmaceutska industrija ulaže oko 41,5 milijardi eura godišnje u istraživanje i razvoj. Tijekom prošle, 2021. godine, Europska agencija za lijekove EMA je izdala odobrenje za stavljanje u promet 92 nova lijeka, od kojih 54 sadrže nove djelatne tvari. Zdravstveni sustavi morat će se velikom brzinom prilagoditi znanstveno-tehnološkoj revoluciji kako bi pacijenti mogli konzumirati rezultate dugogodišnjih istraživanja koji već danas mijenjaju načine liječenja do jučer neizlječivih bolesti. To posebno vrijedi za zemlje poput Hrvatske s velikim udjelom starijeg stanovništva, za koje su tipične zdravstvene tegobe poput demencije i onkoloških bolesti. Među lijekove koji dolaze u idućim godinama spadaju oni protiv Alzheimerove bolesti. Brojne su terapije u trećoj fazi kliničkih ispitivanja, pa se u sljedećih tri do pet godina očekuje njihovo uvođenje. Također, umjesto neugodnih, tjednih intravenskih tretmana koje treba 75 posto pacijenata koji boluju od hemofilije A uskoro će biti dostupna genska terapija kao jednokratni tretman koji bi smanjio spontana krvarenja. Dva proizvoda genske terapije za hemofiliju A očekuju se u sljedeće tri godine, a dodatne terapije su u pripremi za hemofiliju B. Kad je riječ o mentalnom zdravlju, za razliku od tradicionalnih antidepresiva koji ciljaju na tzv. kemijsku neravnotežu, liječenje budućnosti okreće se prema širokom terapijskom potencijalu psihoplastogena.
Danas se provodi više od 280 kliničkih ispitivanja u širokom rasponu indikacija od ovisnosti, poremećaja raspoloženja, uključujući depresiju i anksioznost, do boli i poremećaja vezanih uz stres. Stižu i nove terapije za multiplu sklerozu. Trenutačni tretmani MS-a usmjereni su na sprečavanje recidiva i općenito usporavanje napredovanja bolesti. Ključno obećanje remijelinizirajućih terapija jest njihov potencijal da poprave mijelinsku ovojnicu oštećenu MS-om i stoga obnove neke od ključnih funkcija pacijenata kao što su pokretljivost, kognitivne sposobnosti i vid.
Intenzivno se razvija i genska terapija. U svijetu postoji više od 500 lijekova koji se testiraju u raznim područjima, s naglaskom na onkologiju i rijetke bolesti. Imunoterapije, terapije CAR-T stanicama, ali i upotreba mRNA cjepiva u liječenju raka, posebice agresivnih tipova poput glioblastoma, ponudit će novu nadu i terapijske opcije oboljelima.
“Svjedočimo znanstveno-tehnološkoj revoluciji. U posljednjih dvadeset godina brojni su novi lijekovi promijenili tijek mnogih bolesti i učinili ih izlječivima ili pacijentima podnošljivima. Hrvatska bi trebala koristiti te dosege zapadne civilizacije jer smo dio razvijenog svijeta. Svima je cilj da zdravstveni sustav bude uređen i da pacijenta u najkraćem mogućem roku dovede do pozitivnog ishoda, u čemu lijekovi imaju vrlo važnu ulogu. Suradnjom administracije i industrije, pacijenata i njihovih liječnika osigurava se pravi lijek u pravo vrijeme u pravoj dozi pravom pacijentu”, ističe Sani Pogorilić, izvršni direktor Inovativne farmaceutske inicijative (iF!), udruge koja okuplja inovativne proizvođače lijekova, njih oko dvadeset koji su prisutni u Hrvatskoj, a riječ je uglavnom o multinacionalnim farmaceutskim kompanijama koje imaju istraživanje i razvoj. Napominje kako je zdravstvo važan segment društvenog interesa s izravnim utjecajem na gospodarstvo i blagostanje nacije. Pandemija bolesti covid-19, dodaje Pogorilić, osvijetlila je i multiplicirala probleme zdravstvenih sustava i dovela do konsenzusa o potrebi za reformskim promjenama te naglasila nužnost oporavka i otpornosti zdravstva. “Reforma zdravstva ne smije se bazirati na uštedama koje mogu dovesti do ireverzibilnih problema s dalekosežnim posljedicama za zdravlje nacije, nego na viziji. Zdravstveni sustav 2030. godine mora biti moderan, inovativan, dostupan, funkcionalan, održiv, orijentiran na bolesnike i ishode liječenja. Bolnice budućnosti ne smiju izgledati poput onih iz doba Austro-Ugarske.
Pacijenti su u središtu zdravstvenog sustava i razlog zbog kojeg zdravstveni sustav uopće postoji. Ultimativni je cilj svakog pacijenta što povoljniji ishod liječenja izlječenje ili kvalitetan život s bolešću. Naša istraživanja pokazuju da je zdravstvena pismenost temelj suradnje liječnika i pacijenta u postizanju optimalnih ishoda liječenja. Projekt HeMED s mobilnom aplikacijom i web-stranicom na kojoj svi mogu dobiti razne informacije o bolestima, liječenju i lijekovima jedan je od pri - mjera alata koji pacijentima donose provjerene i redovno zanovljene zdravstvene informacije. Pacijent koji je osnažen, uključen, razumije svoju bolest i plan liječenja, ima puno bolje ishode liječenja”, ističe Pogorilić. Podsjeća i kako Hrvatska za zdravstvo izdvaja 6,9 posto BDP-a dok razvijene zemlje Europske unije izdvajaju 10 posto ili više. Također, četiri godine zaostajemo za prosjekom EU u očekivanom trajanju života te bi nam s ovim stopama izdvajanja za zdravstvo trebalo 15 godina da dosegnemo prosjek EU od 82 godine.
“Reforma zdravstva ne smije se bazirati na uštedama, nego na viziji i mora biti temeljena na cjelovitoj reorganizaciji zdravstvenog sustava prema zdravstvu u kojem se prate ishodi liječenja kao osnovno mjerilo vrijednosti svih procesa jer je za svakog pacijenta najvažniji ishod liječenja. Hrvatski građani u usporedbi s ostalim građanima Europske unije značajno kasnije dobivaju inovativne lijekove uvrštenjem na liste lijekova. Naime, nakon centralnog odobrenja, lijekovi postaju dostupni u Hrvatskoj nakon prosječno 479 dana. Od 160 odobrenih inovativnih lijekova EU zemlje prosječno imaju dostupno na listama 74 lijeka dok Hrvatska ima samo 35, po čemu je četvrta najgora članica EU”, otkriva nam Pogorilić te napominje da su u posljednje vrijeme, iako kaskamo za Europom, vidljivi pomaci. Pacijent, zaključuje on, treba dobiti određeni lijek u pravo vrijeme i pravoj dozi da bi taj lijek ostvario najveću vrijednost. Pritom su osobito važni liječnici, stručnjaci koji će prepoznati kojem pacijentu i u kojem trenutku neki lijek treba. Po njegovu mišljenju, sadašnji sistem financiranja zdravstva iz plaća zaposlenih ne zadovoljava potrebe sustava i stoga treba naći nove modele financiranja iz poreznih prihoda. Također nam je potrebna akreditacija bolnica kako bi svaka bila certificirana za ono što radi.
“Zdravstvo kao rijetko koja tema dotiče i ostavlja dubinski trag na sve građane. Ovo je generacijska prilika da reformiramo zdravstvo u sustav u kakvom se želimo liječiti mi, ali i naša djeca. Zdravija budućnost temelji se na prevenciji, inovacijama koje mogu odgovoriti na zasad nezadovoljene medicinske potrebe, ravnopravnosti pacijenata u pristupu novim tretmanima, dostupnosti i boljim ishodima liječenja za pacijente”, zaključuje Sani Pogorilić.