GARI CAPPELLI

MINISTAR TURIZMA U VELIKOM INTERVJUU ZA GLOBUS 'Ove godine u turizam će biti uloženo milijardu eura'

 
 Neja Markičević / CROPIX

Ministar turizma Gari Cappelli ne voli govoriti o turističkoj sezoni, nego o turističkoj godini i na taj termin polako navikava javnost. Isto tako, na razne načine se trudi i odlučno demantira mišljenje i plasirane teze u javnost kako se turizam sam po sebi događa. Kao dokaz da to nije točno iznosi dosadašnji turistički rast koji je ostvaren unatoč ponovnom vraćanju nekih sredozemnih destinacija. Smatra da su posljednjih godina turistički djelatnici u suradnji s javnim sektorom odlično obavili posao. S Garijem Cappellijem razgovarali smo o investicijama u turizmu, o najnovijim trendovima u turizmu, zakonodavnom okviru te kvalitetnom upravljanju destinacijom. Razgovarali smo i o novom fondu za turizam. Cappelli je kroz razgovor pokušao prenijeti poruku Udruženju marina i obiteljskim iznajmljivačima koji već određeno vrijeme iskazuju nezadovoljstvo. Marine i nautički sektor nezadovoljni su povećanjem iznosa boravišne pristojbe za nautičare, a iznajmljivači su uznemireni nadolazećom drugačijom kategorizacijom objekata. Obiteljski iznajmljivači nezadovoljstvo iskazuju na društvenim mrežama, a marine su preko svog udruženja odaslale niz poruka.

Koliki rast očekujete ove godine?

– Hrvatska je destinacija visoke vrijednosti i kao ministra turizma iznimno me veseli što napokon ne govorim samo o broju noćenja i dolazaka nego o kontinuiranom rastu prihoda od turizma. Stalno nam se imputiralo da Hrvatska i hrvatski turizam profitiraju na padu nama konkurentnih turističkih zemalja, no brojke govore suprotno. Dok se oni polako vraćaju, mi i dalje rastemo i bilježimo uzlazni trend, o čemu je nedavno pisao i londonski Financial Times, konstatirajući kako je hrvatski turistički bum danas nadmašio očekivanja i samih investitora. Koliko smo zanimljivi, potvrđuje i činjenica da je svjetska velesila Kina u 2018. upravo Hrvatsku proglasila hit turističkom destinacijom te s veseljem najavljujem potpisivanje bilateralnog ugovora o međunarodnoj turističkoj suradnji između Hrvatske i Kine koji ćemo ovoga rujna potpisati u okviru skupa Kina+16 u Dubrovniku.

Možete li komentirati taj rast?

– Naše su projekcije početkom godine bile vrlo konzervativne i kretale su se u smjeru od 5 do 7 posto. No, s obzirom na stopu bukinga za ljetne mjesece koju smo ostvarili već u veljači, čini se da će rezultati biti još bolji od prognoziranih. Razloge tome možemo tražiti prvenstveno u kvaliteti naše ponude. Do sada je istraživanje TOMAS o stavovima i potrošnji turista pokazivalo da oni u našu zemlju dominantno dolaze zbog koncepta “sunca i mora”, no ove godine, prvi put, ti su rezultati preokrenuti i pokazuju ekspeditivan rast interesa za Hrvatsku. Taj je preokret ostvaren zbog snažnijeg razvoja selektivnih oblika turizma kao što su gastro, zdravstveni, nautički, wellness, cikloturizam i brojni drugi, a koji pridonose popunjenosti tijekom cijele turističke godine, a posebice u razdoblju predsezone i posezone. Nikako ne smijemo zanemariti filmsku industriju koja je pridonijela još snažnijem brendiranju Hrvatske. Velik broj turista dolazi u Hrvatsku zbog svjetski poznatih filmova i serija kao što su “Mamma Mia”, “Robin Hood”, “Zvjezdani ratovi” i “Igre prijestolja” koji su snimani upravo u našoj zemlji. Promocija i PR koji dobivamo putem poznatih glumaca tih blockbustera neprocjenjiva je. Zbog toga ću se kao ministar turizma i osobno založiti da kroz naše programe podržimo dolazak stranih filmaša i novih blockbustera u Hrvatsku. Na tom tragu s ministricom kulture Obuljen vodim kontinuirane razgovore.

Destinacije, a i tvrtke koje imaju veliki rast zahtijevaju restrukturiranje. Hoće li se hrvatski turizam početi restrukturirati?

– U početku svog mandata sastao sam se s brojnim dionicima u turizmu kako bih dobio sliku što sektor želi, treba i na koji način planira razvoj te aktivno radim na ostvarenju zajedničkih ciljeva i rješavanju izazova koji stoje pred svima nama. Ključni izazovi hrvatskog turizma svakako su aktivacija državne imovine, rješavanje pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra. Aktivno radim s ostalim ministarstvima na njihovu rješavanju. Isto tako s Hrvatskom turističkom zajednicom kroz nadolazeću reformu triju zakona radimo na podizanju efikasnosti sustava upravljanja turističkim zajednicama. Veliku pozornost usmjeravamo i na pitanje Zakona o turističkom zemljištu. Ministarstvo turizma i Ministarstvo državne imovine osnovali su Radnu skupinu u kojoj su pripadnici i drugih ključnih ministarstava kako bismo rješavanjem te kompleksne tematike stvorili platformu za daljnji razvoj našeg investicijskog potencijala. Jedan od ključnih problema tog Zakona jest pitanje suvlasničke zajednice pa kontinuirano razgovaramo s predstavnicima hotelijerskog sektora, kampova koji su direktno povezani subjekti u toj problematici, ali i s našim istaknutim pravnim stručnjacima. Vjerujemo da ćemo do kraja ove godine usuglasiti prijedlog zakona koji će omogućiti daljnji razvoj turističkog sektora.

Svakako da će razvoj investicijskih potencijala omogućiti i financiranja sredstvima Europske unije. Jedan od ključnih alata u tome je Junckerov plan ulaganja za Europu gdje se kroz Europsku investicijsku banku, ali i Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, omogućuje velikim hotelskim lancima unapređenje i razvoj projekata. Danas je potražnja takva da nama u ovom trenutku nedostaje otprilike 50 tisuća soba u hotelskom smještaju. Novim izvorima financiranja, pa tako i sredstvima europskih fondova, možemo uravnotežiti ponudu i potražnju. Stoga će se Ministarstvo turizma aktivno uključiti u edukaciju tog dijela našeg turističkog segment kako bi hotelijerima pomogli u uspješnom privlačenju sredstava Europske unije.

Prati li sve to i porast prihoda?

– Najbolji pokazatelj razvoja hrvatskog turizma i njegova gospodarskog učinka vidljiv je u rastu prihoda koji se ostvaruju tijekom posljednjih godina, a posebice tijekom posljednje dvije godine. To potvrđuju i rezultati istraživanja Hrvatske narodne banke koji uključuju, između ostalog, ocijenjenu razinu turističke potrošnje kao i skup drugih varijabli i indikatora vezanih uz turizam, prema kojima je tijekom 2017. godine od stranih turista ostvareno 9,5 milijardi eura prihoda. Ako se tome pridoda i potrošnja domaćih turista koja se procjenjuje na oko 1,5 milijardi eura, dolazimo do brojke od 11 milijardi eura prihoda koji se ostvaruju u turizmu. Koliki je razmjer napretka, vidljivo je i u činjenici što su prihodi od turizma tijekom posljednjih pet godina narasli za gotovo 40 posto. Pri tome je važno istaknuti kako ukupni doprinos turizma uključuje i svoje šire utjecaje, odnosno neizravne i inducirane utjecaje na gospodarstvo kako u Hrvatskoj tako i drugim zemljama kroz povezivanje te distribuciju proizvoda i usluga iz drugih industrija kroz turizam. Ono na čemu moramo u tom kontekstu inzistirati jest povezivanje turizma s domaćom proizvodnjom. Uvijek se tu govori o prednosti cijene nad kvalitetom, no smatram da je promocija hrvatskih proizvoda naš nacionalni zadatak te da je turizam ujedno i izvozna djelatnost, strani će gosti ta iskustva ponijeti sa sobom, što u konačnici otvara prostor novih izvoznih tržišta našim gospodarstvenicima.

Što je s politikom cijena?

– Hrvatska je danas prepoznata kao iznimno kvalitetna turistička destinacija koja upravo jamči vrijednost za novac. Ako pogledamo nama slične mediteranske zemlje, cijene smještajnih kapaciteta u, primjerice, Italiji, Grčkoj, Španjolskoj i Francuskoj mnogo su više od onih u našoj zemlji. Dok za noćenje s doručkom u hotelu kategorije četiri zvjezdice u Španjolskoj treba izdvojiti i do 200 eura, u Francuskoj i do 220 eura, u Hrvatskoj se ta cijena kreće na razini cijene od 140 eura. Hrvatska je i dalje povoljnija te je jedinstven primjer gdje broj zvjezdica zaista odgovara propisanim europskim i svjetskim standardima i time se iznimno ponosimo. Štoviše, želja nam je da takvu dosljednost ostvarimo i u privatnom smještaju. Stoga smo krenuli u izmjenu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti o kojem se ovih dana puno govori. Cilj novog prijedloga je, prvi put, omogućiti ujednačavanje standarda. Kao i kod hotelskog smještaja, apartman ili soba s istim brojem zvjezdica značit će isto u cijeloj Hrvatskoj.

Dodatno, za podizanje kvalitete i standarda, u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak svim dosad registriranim iznajmljivačima koji žele ulagati omogućit ćemo povoljne kredite za unapređenje kvalitete u vidu wellness friendly, family friendly, bike friendly i ostalih selektivnih oblika ponude. Time nagrađujemo sve koji uredno izvršavaju svoje obaveze kao registrirani iznajmljivači i tako pridonose destinaciji u kojoj djeluju. Privatni iznajmljivači važan su strukturni element naše smještajne ponude. Osnovna intencija izmjene spomenutog Zakona je, između ostaloga, pomoći im da višom kvalitetom postignu i višu cijenu na tržištu. Izrazito me ljuti, kao uostalom i druge europske ministre nadležne za turizam, neusklađenost poslovanja pojedinih digitalnih platformi sa zakonodavnim okvirima EU. Naime, neregistrirani iznajmljivači kojima su digitalne platforme omogućile direktnu prodaju koriste brend destinacije za privlačenje gostiju a da pritom ne pridonose ni lokalnom ni državnom proračunu iz kojih se financira izgradnja brenda i infrastrukture. Upravo stoga na razini EU aktivno se razgovara kako kontrolirati digitalnu prodaju smještaja kako ona ne bi preuzela primat u nelojalnoj konkurenciji.

Kako oporavak nekih mediteranskih turističkih destinacija utječe na hrvatski turizam?

– Što se tiče drugih mediteranskih destinacija, Grčka primjerice unatoč krizi kontinuirano bilježi rast turističkog prometa unazad nekoliko godina, dok su primjerice Turska i Egipat bili u padu, a što je jednim dijelom utjecalo na stope rasta europskih mediteranskih destinacija. Riječ je o jednoj od najkonkurentnijih svjetskih turističkih regija koja je zapravo perjanica turizma. Sveukupno gledajući, prema podacima UNWTO-a, u regiji Južna Europa/Mediteran ostvareno je više od 260 milijuna turističkih dolazaka, čime je ova regija prva po turističkom prometu u svijetu. Ako tome pridodamo da je rast turističkog prometa na Mediteranu tijekom 2017. godine bio 12 posto veći u odnosu na 2016. godinu, jasno je zapravo koliko ova regija unatoč svemu raste. Hrvatska kao dio regije Mediterana ima zasluženo mjesto na vrhu i na nama je da taj status zadržimo i u narednim godinama. Pri tome je važno naglasiti kako je Hrvatska specifična destinacija, a to vrlo često naglašavaju i brojni turoperatori. Destinacije koje se vrlo često spominju kao što je Turska ili dio destinacija u Sjevernoj Africi imaju sasvim drugačije ponude nego Hrvatska, odnosno riječ je o pretežito all-inclusive resort destinacijama i osobno držim da to nije smjer u kojem se Hrvatska treba razvijati. Mi moramo upravljati našim turističkim proizvodom i privlačiti goste zbog prednosti koje mi nudimo u odnosu na konkurenciju i siguran sam da pozitivni rezultati i u budućnosti neće izostati kao ni dosad.

U te zemlje sada su došli veliki ulagači i puno je velikih zatvorenih resorta?

– Hrvatska je izuzetno zanimljiva stranim investitorima. O tome svjedoči i podatak renomiranog Financial Timesa, koji je Hrvatsku svrstao među prvih deset zemalja s najvećim potencijalom za investiranje u turizmu. Hrvatsku ove godine očekuje gotovo milijarda eura investicija u turizmu, čak 40 posto više nego 2016., a kako bi taj iznos još više povećali, moj tim u ministarstvu i ja kontinuirano vodimo razgovore s potencijalnim investitorima. Zajedničkim djelovanjem pomažemo u rješavanju izazova s kojima se eventualno susreću i olakšavamo im ulazak na hrvatsko tržište. U svemu tome imamo i snažnu podršku naše Vlade koja je prepoznala važnost turizma i poticanja investicija. Nedavno sam imao priliku susresti se s predstavnicima Four Seasonsa, prisustvovao sam potpisivanju ugovora između investitora i hotelskog lanca Marriott u Splitu, a tijekom ljeta ću se sastati s predstavnicima Corinthije. Ulazak svjetski poznatih hotelskih brendova u Hrvatsku potaknut će i domaće kompanije na ulaganje u kvalitetu. Na taj način postat ćemo u svijetu, osim po prirodnim ljepotama i atrakcijama, poznati i kao zemlja kvalitetnih hotela. Isto tako, nemojmo zanemariti veliki potencijal koji ima državna imovina u sektoru turizma. Tu bih posebno istaknuo Brijune kao destinaciju iznimnog turističkog potencijala. Nedavno smo ministar Marić, Ćorić i ja obišli Brijune te dogovorili hodogram zajedničkih aktivnosti kako bismo taj ogromni potencijal našeg turizma stavili u funkciju, naravno, vodeći se prvenstveno postulatima održivog razvoja te poštujući ekološke standarde, povijesnu dimenziju, kulturne znamenitosti i očuvanje cjelokupnog nacionalnog parka. Iako je veći dio Brijuna zapravo brownfield investicija, postoji određeni dio koji će omogućiti budućem investitoru mogućnost razvoja i novih objekata. Najveća je vrijednost Brijuna što će to biti jedinstveni kompleks u okviru nacionalnog parka koji ima mogućnost razvoja diplomatskog turizma, poluotvorenog resorta i privlačenje gostiju visoke platežne moći.

Kako trajno sačuvati taj prostor? Kako odoljeti pritisku investitora?

– Upravo je taj problem zadane infrastrukture, jedna od paradigmi koju često ponavljam, kako zbog naših infrastrukturnih okvira, Hrvatski turizam nikako ne bi smio stremiti masovnosti, jer ćemo tim pristupom, prvenstveno otežati život domicilnog stanovništva. U suradnji s lokalnom zajednicom moramo aktivno raditi na razvoju održivog turizma kako ne bi došlo do devastacije i saturacije prostora te kako bi imali kvalitetnu podlogu za nove investitore koji u najvećoj mjeri unapređuju, a ne devastiraju prostor. Nemojmo polaziti od premise da svaki investitor želi devastirati prostor. U suradnji s lokalnom zajednicom, ako vodi računa o održivosti, itekako može pridonijeti njegovu razvoju te potaknuti nove, ali i revitalizirati postojeće brownfield projekte, a da ne govorimo o dodatnoj vrijednosti novih projekata, koji većinom uvijek generiraju i novu zaposlenost lokalnog stanovništva. Kao primjer rado ističem plažu i šetnicu u Rovinju koje su uredila tri luksuzna hotela smještena jedan do drugog. One su otvorene za sve građane, a ne samo posjetitelje njihovih hotela te su tako dodatno uljepšale vizure grada. Takvih primjera je mnogo. O devastaciji prostora mnogo se govori i kod golf-turizma. Žalosno je da Hrvatska ima samo dva aktivna golf-igrališta i nekoliko manjih terena, a zapravo ima veliki potencijal za razvoj ovog globalno popularnog sporta kojim se na razini svijeta, najviše u pred i posezoni, bavi više od 60 milijuna igrača. Oni dnevno troše i do 200 eura, a najviše dolaze upravo u našu neposrednu blizinu, Portugal i Španjolsku u kojima se nalazi pet od top deset svjetskih golf-destinacija. Prilika nam je uzeti taj dio kolača i preusmjeriti dolaske i u našu zemlju te upravo tu očekujem interes investitora kojima ćemo i mi kao ministarstvo rado pomoći u realizaciji, jer taj vid turizma svakako pridonosi predsezoni i posezoni.

Koliko je ove godine uvedeno novih avionskih linija i kada bismo mogli postati značajnija aviodestinacija?

– Primat našeg rada jest poboljšanje zračne dostupnosti Hrvatske. Avioveze krucijalne su za povećanje broja gostiju, posebno onih s dalekih tržišta. Prije nekoliko godina vrlo mali postotak turista u Hrvatsku je dolazio avioprijevozom, a danas je njihov broj u stalnom porastu te će on ove godine, prema svim predviđanjima, iznositi čak 20 posto. Isto tako, promet u svim našim zračnim lukama kontinuirano raste. Zračna luka Zagreb tako je ove godine trinaest dana ranije nego prošle godine došla do milijuntog putnika. Ove je godine uvedeno i 70 novih aviolinija te je važno istaknuti da su sve aviolinije s letovima krenule mjesec dana ranije nego obično. Rezultat je to projekta Pozicioniranja Hrvatske kao aviodestinacije, u koji smo u Ministarstvu turizma i Hrvatskoj turističke zajednice uložili 30 milijuna kuna. Tim projektom stvorena je pretpostavka za širenje potražnje uz tradicionalna inozemna tržišta, na one udaljenije, poput Japana s kojima je naša Vlada sklopila sporazum o zračnom prometu, ali i Kine, Južne Koreje te Sjedinjenih Američkih Država odakle nam dolazi sve veći broj turista. Iduće godine taj ćemo iznos udvostručiti jer već sada imamo konkretne pokazatelje utjecaja na broj dolazaka, jačanje razvoja cjelogodišnjeg turizma te, u konačnici, povećanju prihoda.

U kojoj je fazi osnivanje posebnog EU fonda za turizam, koji ste inicirali?

– Vrlo često se u našem javnom i medijskom prostoru provlači teza kako je Hrvatska mala zemlja koja teško uspijeva izboriti se za neku svoju poziciju unutar EU. Upravo ova naša inicijativa svjedoči suprotno tome. Na visokom sastanku svih ministara turizma EU u Sofiji iznio sam prijedlog da uzimajući u obzir egzaktne podatke o europskom turizmu poput toga da svaki 11 stanovnik radi na poslovima neposredno povezanim s turizmom, kao i da turizam trenutačno raste po većoj stopi od gospodarskog rasta EU za 0,4%, kako turizam zaslužuje bolju poziciju unutar struktura Europske unije.

Zagreb, 090518. 
Ministar turizma Gari Cappelli.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Naša ideja naišla je u okviru toga sastanka na veliku podršku EU zemalja. Tamo je dogovoreno da ćemo pristupiti izradi zajedničke izjave, na temelju koje bismo pokušali u Višegodišnjem financijskom okviru izboriti se za konkretna sredstva namijenjena turizmu. Trenutačno je u fazi proces priprema za potpisivanje tog temeljnog dokumenta. Očekujemo da ćemo za nekih mjesec dana dobiti službenu podršku 10-ak država članica EU. Izuzetno nas je veselilo što je i Europski parlament prepoznao našu inicijativu te je, na temelju toga, dao preporuku Odboru za financije EK za formiranje posebne financijske linije za turizam u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru.

Nadalje, na temelju relevantnih pokazatelja UNWTO-a kako, unatoč mjestu trenutnog leadera, Europa kao kontinent bilježi stagnaciju, dok drugi kontinenti i države poput Australije, Novog Zelanda, Kine rastu po broju turističkih dolazaka, predložili smo EK da razmotri mogućnost osnivanja EU Agencije za turizam, koja bi imala jasnu viziju marketinškog pozicioniranja Europe kao jedinstvene turističke destinacije.

Turizam čini 20 posto našega BDP-a. Smatramo legitimnim boriti se za interese tog gospodarskog segmenta u EU. Naši poduzetnici u turizmu itekako trebaju financijsku podršku, koja će u konačnici rezultirati višim prihodima i u državnom proračunu, koji će se preliti na dobrobit cijele zajednice.

Udruženje marina reagiralo je i zatražilo poništenje odluke za povećanje boravišne pristojbe za nautičare. Možete li to komentirati?

– Podaci nam pokazuju da je u posljednjih jedanaest godina broj brodova u Hrvatskoj porastao za više od 25 posto i da se broj nautičara povećao za čak 50 posto. Prošle je godine hrvatska nautička industrija imala 950 milijuna dolara prihoda, a predviđa se i daljnji rast u ovoj i sljedećoj godini. I dalje ćemo poticati ovaj turistički segment ulaganjem i u promociju i razvoj manifestacija koje će koristiti resurse u nautičkom turizmu kao što su međunarodne i domaće regate, te tematska krstarenja van srca turističke godine, ali i drugih kulturnih, zabavnih, eno-gastro i sličnih manifestacija na kopnu. Pružatelji usluga u nautičkom turizmu trebali bi, isto tako, pojačano raditi na povećanju kvalitete marina i dodatnoj ponudi. U vrlo ozbiljnim razgovorima koje smo održali s udrugama u nautici, dogovoreno je da će se iznaći odgovarajući model naplate boravišne pristojbe za nautičare. Dodatno razmatramo i mogućnosti za uvođenje jednostavnijeg načina plaćanja pristojbe koristeći nove tehnologije.

U nautičkom sektoru tvrde da imaju ozbiljnu štetu?

– Hrvatska je vrlo konkurentna destinacija nautičkog turizma s isto tako vrlo konkurentnim cijenama i izborom popratnih sadržaja. Prema zadnjem TOMAS istraživanju, gosti u Hrvatskoj naspram konkurentskih zemalja bolje ocjenjuju segmente poput osjećaja sigurnosti u zemlji, ljepote krajolika, čistoće mjesta, gostoljubivosti stanovništva i djelatnika i kvalitete ugostiteljske ponude. U tom smislu naravno da uvijek treba stremiti da budemo što bolji, ali ne smatram da se treba brinuti da će nam gosti okrenuti leđa. Hrvatska je, osim toga, zbog svog geografskog položaja prometno dostupnija od zemalja poput Turske ili Grčke. Svoj home port promijenili su neki od nautičara, ali brojčano to nije ništa više od redovne godišnje migracije brodova.

Hoćete li napraviti neke ustupke?

– U dogovoru s predstavnicima u nautičkom sektoru radimo na najboljem rješenju koje će osigurati daljnji rast konkurentnosti nautičkog turizma u Hrvatskoj. Uočili smo da nautičari iz obližnjih zemalja poput Slovenije, Italije i Austrije često dolaze na vikend odmore zbog čega planiramo već u idućoj godini omogućiti plaćanje naknade za boravišnu pristojbu za razdoblje od tri dana koja će biti vrlo pristupačna. Izvršit ćemo i neke dodatne korekcije, ali pristojba za nautičare mora biti slična i u razmjeru s pristojbama koje plaćaju gosti u kampovima i hotelima. Do sada to nije bilo tako. Mi ćemo, dakle, korigirati neke stvari, ali ćemo i napraviti da visina pristojbe bude korektna prema svim oblicima turizma.

Kažete da otvarate ured HTZ-a u Dubaiju kako biste privukli goste s Dalekog istoka: Možete li malo pojasniti?

– Radi se o jednom promišljenom pristupu do kojega smo došli analizirajući trenutnu fluktuaciju turista, ne samo u Hrvatskoj nego u čitavoj Europi. Turisti iz Europe imaju donekle slične obrasce odabira termina godišnjih odmora, odlazaka na city breaks… Oni su uglavnom koncentrirani na razdoblje kada je i Hrvatska u visokoj sezoni. Za razliku od njih, gosti iz Kine, Koreje, Indije, s Dalekog istoka, putuju u vrijeme naše predsezone i postsezone, jer njihova motivacija putovanja nije bazirana na konceptu sunca i mora. Upravo ti gosti su naša ciljna skupina! Čitava mreža naših predstavništva vani u budućem razdoblju će u tom kontekstu doživjeti transformaciju. Želja nam je dominantno, uz naša tradicionalna tržišta, pozicionirati se i u Kini zbog čega i otvaramo tamo ured, pojačati urede u Americi, kroz Dubai osnažiti brend hrvatske na udaljenim tržištima trećih zemalja. Cilj nam je u suradnji s HTZ-om, promišljenom marketinškom politikom pozicionirati Hrvatsku kao sinonim zemlje kvalitetne ponude raznih selektivnih vidova turizma.

Osim, naravno, već poznatih mjera kod nas, sklapaju se ugovori s nekim zemljama o uvozu sezonske radne snage. S kojim državama su sklopljeni ugovori?

– Ministarstvo turizma uz podršku Vlade izborilo se za povećanje kvote na 4600 radnih mjesta, a za sada je dogovor postignut s gotovo tisuću radnika iz Bosne i Hercegovine i Ukrajine, zemalja s kojima imamo sklopljene ugovore o uvozu sezonske radne snage.

Mnogo je komentara kako se turizam u Hrvatskoj događa sam od sebe. Kako ne upravljamo razvojem turizma u Hrvatskoj?

– Ne bih se mogao složiti s ocjenom da se turizam kod nas događa sam od sebe. Jako puno truda, kako privatnog, tako i javnog sektora, već je do sada uloženo da bi Hrvatska imala rezultate kakve sada ima. Nemojmo zaboraviti da smo morali proći dug put nakon rata do postizanja brend imidža koji danas imamo: Hrvatske kao prekrasne, sigurne i turistički poželjne destinacije. Svega toga, bez zajedničke sinergije i promišljene turističke politike svih naših privatnih iznajmljivača, hotelijera i kampista, ne bi bilo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 03:09