INTERVJU ZA GLOBUS

Klisović: ‘Ja sam miran i staložen, ali i vrlo odlučan da iščupam Zagreb iz duboke krize‘

SDP-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba vodi dvije bitke. Jednu za ulazak u drugi krug izbora, a drugu za spašavanje stranke
Joško Klisović
 Dragan Matic/Cropix

SDP-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba vodi dvije bitke. Jedna je ona osnovna, ulazak u drugi krug izbora gdje ga, kako ankete pokazuju, čeka Tomislav Tomašević. A druga bitka je spašavanje stranke. Nije više riječ o obrazu, nego o golom opstanku SDP-a. Izborni poraz Joška Klisovića bio bi drugi u nizu, a još više od poraza boli spoznaja da pobjeđuje zeleno-lijeva koalicija Možemo!, koja raste na glasovima do jučer njihovih birača.

Joško Klisović predstavlja ono najbolje što SDP danas ima: obrazovan, iskusan i smiren. Hoće li to biti dovoljno u utrci s nasljednicom Milana Bandića Jelenom Pavičić Vukičević, čiji će izgledi sve više rasti, i sa stranačkom mašinerijom HDZ-a, koji može ugurati Davora Filipovića u drugi krug, znat će se za samo 45 dana.

Premijer Plenković kaže da predsjednik Milanović u ovoj svojoj ofenzivi “nastupa kao lider ljevice” i kao “pseudolider oporbe”. Koristi li SDP-u i, napose, vama u gradonačelničkoj kampanji to Milanovićevo oporbenjaštvo?

- Predsjednik Milanović vodi državnu, a ne stranačku politiku. On je šef države, predsjednik svih građanki i građana bez obzira na političku orijentaciju i kao takav ne može biti nikome oporba niti sudjelovati u stranačkom životu. Izašao je iz SDP-a i ne utječe na SDP-ovu politiku, pa prema tome ne pomaže, a niti odmaže SDP-u. Evident­no je da ga podržavaju građani i s ljevice i s desnice, po zadnjim anketama je najpopularniji političar, što znači da se uspio izdići iznad strančarenja i braniti ono što je ljudima važno. Još u svojoj predizbornoj kampanji uveo je novi pojam u politički žargon Hrvatske, a to je ustavno domoljublje. U svakoj situaciji brani hrvatski Ustav i pri tome se ne boji zamjeriti bilo kome, a sada vrlo elokventno i jasno artikulira da se zakonom i običnom većinom ne može mijenjati hrvatski Ustav te da reformu pravosuđa, tu rak-ranu hrvatske države, treba konačno pokrenuti. Ako je prvi korak u tome izbor predsjednice/ka Vrhovnog suda, onda je jasno da ga je on spreman napraviti. Ne ulazim u retoriku i stil koju koriste i on i premijer u prenošenju svojih političkih poruka javnosti, nego govorim o suštini. A suština je reforma pravosuđa. Sada kada predsjednik Milanović o tome govori bez dlake na jeziku na svoj jedinstveni način, odjednom svi o tome pričaju i interesiraju se za stanje i ključna imenovanja u pravosuđu. Pa, ako je to prva etapa u reformi pravosuđa, neka bude. Bitno je da se stvar pokrene i Hrvatska oslobodi od HDZ-ove stranačke kontrole nad pravosuđem te korupcije koja ga je izgrizla do temelja, kao što nam ponovno pokazuju nedavni događaji u slučaju Mamić. Sve ankete koje Europska unija provodi o percepciji pravosuđa u državama članicama govore da hrvatski građani imaju najlošije mišljenje i najmanje povjerenja u svoje pravosuđe jer ga vide kao korumpirano i politički instrumentalizirano.

Ali, zar nije premijer Plenković ipak u pravu jer je činjenica da je, upravo tako nastupajući, predsjednik Milanović postao najsnažniji oporbeni glas, najjači protivnik vladajućem HDZ-u i najjači oporbeni faktor u zemlji?

- Ako premijer Plenković vidi HDZ kao zaštitnika korumpiranog i politički instrumentaliziranog pravosuđa kojemu ni vlastiti građani ne vjeruju, onda me ne čudi da predsjednika Milanovića vidi kao oporbu HDZ-u. Ustavna je dužnost predsjednika države da osigura funkcioniranje svih sastavnica vlasti na ustavan način, uključujući pravosuđa. Tada on nastupa ne kao stranačka oporba, nego kao ustavni pravobranitelj i oporba korupciji i stranačkoj kontroli nad pravosuđem. To ne radi za račun niti jedne stranke, već građana koji to od njega očekuju. Zato i ne čudi da građani imaju više povjerenja u predsjednika Milanovića nego u pravosuđe i smjer kojim ova Vlada vodi zemlju. Možda Plenković to vidi kao oponiranje njemu i HDZ-u jer se osjeća odgovornim za stanje u pravosuđu, a predsjednik Milanović mu vrlo izravno i artikulirano ukazuje na najveće probleme države i gdje očekuje jači angažman Vlade.

image
Joško Klisović
Damjan Tadic/Cropix

Ali taj predsjednikov stil je sada došao do razine ekscesa.

- Ja takav način prenošenja političkih poruka građanima ne prakticiram. Ali nije Milanović jedini. Sjetimo se samo kako je premijer Plenković zastupniku Bulju kazao da je panj. A znamo koja je konotacija toga. Ili, kad je predsjednik Sabora Jandroković zastupniku Grmoji rekao da je malo za njega reći da je smeće. Sjetimo se i Plenkovićeva fizičkog nasrtaja na zastupnika u Saboru. Dakle, naš politički prostor je odavno zagađen ovakvom retorikom i ovakvim stilom. To nije počelo s Milanovićem. To traje već prilično dugo, na moju veliku žalost. No, svatko bira svoj stil i birači će ga ocijeniti na izborima. Ono što je važno jest da se pokrenu suštinske reforme. Ako to bude posljedica trenutne retorike, od toga će biti veća korist nego šteta. Uljuđena javna komunikacija će, vjerujem, uslijediti nakon toga.

Čim ste istaknuli gradonačelničku kandidaturu, predsjednik HDZ-a pokušao vam je naći mane. Nakon vaše izjave da niste osobno poznavali Milana Bandića rekao je da smatra “bizarnim što se za zagrebačkoga gradonačelnika kandidira netko tko nije poznavao Bandića”. Može li upravo to što niste bili bliski s bivšim gradonačelnikom biti vaša prednost?

- Da, smatram da je moja prednost što nisam umočen ni u što u našem gradu simbolizira bivši gradonačelnik. Nisam ga poznavao privatno, ali naravno da jesam kao javnu osobu. Jako sam dobro upoznat s njegovim načinom upravljanja gradom i političkom ostavštinom. Zato sam se i kandidirao da promijenim taj klijentelistički i koruptivni način vođenja Grada Zagreba. Ali ono što doista jest bizarno je to što predsjednik HDZ-a predlaže kao kandidata osobu koja je suodgovorna za stanje u kakvom se Grad danas nalazi. Osobu koja je sebi dopustila biti u vazalnom odnosu s bivšim gradonačelnikom. Sjećamo se kako ga je Bandić brzo i učinkovito disciplinirao, kako je i sam rekao, kao pravog SKOJ-evca. Davor Filipović dizao je ruku za Bandićeve zahtjeve, od proračuna do povećanja broja pročelnika u gradskoj upravi. Sada govori da ih ima previše i da ih ni New York nema toliko, a sam je digao ruku za sedam novih, pa im se broj povećao s 20 na 27. Danas bi zaustavljao prodaju Gredelja, Paromlina i Zagrepčanke, a sam je za to glasao u Bandićevu proračunu. Dizao je on ruku i za mnoge druge stvari koje danas kritizira - za preplaćenu Žičaru i blok Badel, a i za Bandićevo izvješće o tome što je napravljeno nakon potresa, a vidimo da nije ništa napravljeno. Ali je zato odbio glasati za prijedlog oporbe kojim je SDP tražio da se otpišu računi za struju stradalnicima od potresa koji žive u kontejnerima i time ih se izjednači u pravima s onima na Banovini ili kada je odbio zahtjev oporbe da Bandić podnese izvješće o likvidnosti Grada i problemima u podmirenju financijskih obveza Grada, a danas žustro kritizira stanje gradskih financija. Bizarno je da tako nevjerodostojnu osobu imenujete kandidatom za gradonačelnika. Tko bi njemu vjerovao? Tko bi za njega glasao, a da nije pod čvrstom HDZ-ovom stegom ili korisnik usluga klijentelističkih mreža naslonjenih na HDZ?

Kakav je Zagreb, po vašem mišljenju, Bandić ostavio nakon 20 godina vladavine?

- Ostavio je zapušten grad premrežen interesnim skupinama koje brinu samo o svom interesu, dok javni ostaje zanemaren. Grad nije samo porušen u potresu on je i vrlo zapušten, postali smo najzapuštenija prijestolnica EU. Komunalna infrastruktura u cijelom Zagrebu je u katastrofalnom stanju. Ljudi u nekim dijelovima grada nemaju vodovod i kanalizaciju, osam od devet mostova je opasno za promet, ulice više sliče na skup zakrpa nego na moderne ceste. Pedeset posto vode istekne iz cijevi jer su dotrajale. A tu vodu netko plaća. Naravno, plaćaju je građani. Ljudi više ne vjeruju da bez političke veze mogu riješiti bilo koji gradski problem ili profesionalno napredovati. Zajedno s građanima i svojim timom kažem: Dosta takvom vođenju Grada! Pretvorit ću Zagreb u modernu europsku metropolu, istrgnuti ga iz ruku interesnih i kriminalnih skupina te ga vratiti građanima. Vodit ću Grad Zagreb u partnerstvu i savezu s građanima. Kao zamjenik ministra, u Vladi sam vodio inicijativu “Partnerstvo za otvorenu vlast” koja je promicala transparentnost, borbu protiv korupcije, participativnost građana u donošenju odluka i uvođenje novih tehnologija u rad državnih službi. Dobili smo prvu nagradu u Europi za postignut napredak. Na ovim načelima vodit ću Grad.

Kakve šanse na ovim izborima ima Bandićeva zamjenica i nasljednica Jelena Pavičić Vukičević?

- Prema zadnjim anketama, njoj potpora raste. Očito je da mreža koju je Bandić ostavio iza sebe još uvijek funkcionira. Građani žele promjene, a ona predstavlja kontinuitet vlasti. Vjerna je braniteljica Bandićeve političke ostavštine i stoga simbol svega čega su se građani užasavali zadnjih desetak godina. Zato smatram da neće biti izabrana za gradonačelnicu.

Ispitivanja javnog mišljenja redovito pokazuju da je među SDP-ovim biračima najomiljeniji političar Milanović, da je drugi Peđa Grbin, a na trećem mjestu šefica strančice Glas Anka Mrak-Taritaš, sada vaša konkurentica u izbornoj utrci. Nepuna dva mjeseca prije izbora – na treće mjesto izbio je Tomislav Tomašević, a on nije samo vaš izravni konkurent nego izborni favorit. Je li to razlog za uzbunu u SDP-u?

- Ove ankete, u stvari, pokazuju odnose između predsjednika stranaka. A kada stavite mene u odnos s Ankom Mrak-Taritaš, birači, pogotovo SDP-ovi, glasat će za mene. I u odnosu s Tomaševićem, većina birača SDP-a glasat će za mene iako postoji dio protestnih glasova koji su bili tradicionalno SDP-ovi, a koji su na zadnjim izborima glasali za Možemo!. Poruku koju su nam poslali ozbiljno smo shvatili. Smatram da će oni prepoznati reforme u SDP-u koje je započeo predsjednik Grbin kad je raspustio tijela zagrebačke stranačke organizacije i raskrstio s njihovim lošim praksama koje su nas i odvele na put poraza na posljednjim izborima. U reformu smo krenuli iskreno te smo založili svoju političku budućnost u njezin uspjeh.

Koliko se, po vašoj procjeni, dosadašnjih SDP-ovih birača okrenulo Tomaševiću i njegovoj crveno-zelenoj koaliciji?

- Više nego što bih ja to volio, ali siguran sam da će se dobar dio njih vratiti SDP-u nakon što se uvjere da smo ih čuli i proveli ozbiljnu reformu.

Prije samo nekoliko mjeseci postojala je otvorena mogućnost da na ove izbore SDP i Možemo! izađu zajedno. Na čemu je puklo? Zašto dogovor nije postignut?

- SDP je tada stavio vlastite stranačke interese sa strane i prihvatio Tomaševića kao zajedničkog kandidata. Željeli smo osigurati brzu i nužnu smjenu sadašnje gradske vlasti i pokazati snagu i partnerstvo ljevice u Zagrebu. Da je Tomašević prihvatio dogovor sa SDP-om, mogli smo pobijediti već u prvom krugu. Danas to ankete jasno pokazuju. Mi smo ubrzali reformske procese u našoj stranci i proveli odluku Peđe Grbina da raspusti organe zagrebačke stranačke organizacije. Sada izlazimo na izbore s odgovornim ljudima koji su nositelji promjena u zagrebačkom SDP-u i u Gradu Zagrebu.

Hoće li vam i koliko štetiti samostalna kandidatura Anke Mrak-Taritaš?

- Neće. Prema anketama, naši birači se opredjeljuju za mene, a ne za nju. Nismo se dogovorili s Glasom o zajedničkom izlasku na izbore, ali rastali smo se u konstruktivnoj atmosferi. Važno je da se nismo razišli ni na jednom programskom pitanju.

image
Joško Klisović i Renato Petek
Damjan Tadic/Cropix

Na desnici je velika gužva i veliki broj kandidata.​ Tko među njima ima najveće šanse?

- Treba prvo vidjeti tko će od njih uspjeti skupiti 5000 potpisa za formalnu kandidaturu. Moglo bi doći do prelijevanja glasova, a svaki postotak će biti važan.

Kako komentirate najveće dosadašnje iznenađenje, respektabilnu potporu birača koju trenutno ima Vesna Škare-Ožbolt?

- To su rezultati prvih anketa koji će se promijeniti sada kad se kandidirala i Jelena Pavičić Vukičević.

S kim bi SDP nakon izbora mogao koalirati u zagrebačkoj Skupštini? Logično je pretpostaviti da će ipak doći do postizbornog dogovora s Možemo!. S kim biste još mogli u savez ako bude trebalo?

- Do takve situacije neće doći jer će SDP i Možemo! zajedno imati većinu u gradskoj Skupštini.

Kako bi, postanete li gradonačelnik Zagreba, izgledala vaša suradnja s premijerom Plenkovićem? Nakon ovog sukoba Milanovića s Plenkovićem, Vladom i HDZ-om takva suradnja bi mogla predstavljati veliki izazov.

- Kao gradonačelniku interes i dobrobit građana će mi biti prvi prioritet. Surađivat ću sa svakim tko mi može pomoći realizirati taj prioritet. U mnogim stvarima surađivat ću s premijerom, posebice glede obnove Zagreba jer smo po Zakonu o obnovi upućeni na takvu suradnju. Mi imamo cijelu povijest uspješne suradnje još dok smo zajedno radili u diplomaciji. Ako i njemu budu važni interesi i dobrobit Zagrepčana i Zagreba kao što su meni, vjerujem da će to biti konstruktivna suradnja.

Između vas osobno i Tomislava Tomaševića, kao ni između platforme Možemo! i SDP-a, nema zle krvi; i jedni i drugi najavljujete poslijeizbornu suradnju. Ako bi Tomašević bio izabran za gradonačelnika i ako bi vam ponudio da mu budete zamjenik, dogradonačelnik, biste li prihvatili?

- Ne očekujem takav rasplet događaja. Očekujem da Tomašević izađe u javnost s imenima svojih kandidata za zamjenike kao što sam ja izašao.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim tijekom svoje kampanje koju vodite pod motom “Mirni čovjek Zagreba”?

- Ja jesam miran i staložen, ali u isto vrijeme i odlučan i ustrajan da promijenim stanje u Zagrebu. Zagreb je u dubokoj krizi, a u takvim vremenima vam ne trebaju uobičajeni hrvatski politički bukači jer besplodne buke je i previše u našem političkom prostoru. Trebaju vam ljudi koji mogu odoljeti pritiscima, stresu i panici te mirno i pribrano donositi najracionalnije i najkvalitetnije odluke za građane i za Grad. Svi koji su prolazili kroz neku kriznu situaciju u životu znaju o čemu govorim.

Ipak, imali ste nekoliko gafova. Mirela Holy govorila je o dotepencima, vi o Hercegovcima koji su do sada vodili Zagreb a sad će Zagrepčanin iz Hercegovačke ulice. I na kraju ta bizarna karta Hrvatske do Zemuna u stranačkom biltenu.

- Mirela Holy upozorila je na određene neprihvatljive devijacije da privilegirani ljudi koji ne žive u Zagrebu dobivaju povlaštenu informaciju o preostaloj dozi cjepiva u otvorenoj bočici koju treba potrošiti u sljedećih sat-dva. Čak uspijevaju u tom kratkom vremenu doći u Zagreb i cijepiti se preko reda, a u isto vrijeme u Zagrebu postoje redovi čekanja osoba prioritetnih za cijepljenje. A one moje riječi kako će sljedeći gradonačelnik biti iz Hercegovačke bile su samo pokušaj da na šaljivi način kažem da ću sljedeći gradonačelnik biti ja, a ne Bandić. Smatram da je to bilo potpuno jasno svima koji su me slušali, posebice nakon što sam govorio o doprinosu razvoju i identitetu grada svih građana koji su došli i žive u Zagrebu, a među kojima su i moji roditelji. Nepostojeća karta Hrvatske o kojoj govorite bila je samo gruba tehnička greška.

image
Joško Klisović
Darko Tomas/Cropix

Kako mijenjate sliku o sebi kao ponajprije čovjeku iz vanjske politike ili predsjedničkih kabineta?

- Osim što sam radio u diplomaciji i u javnom sektoru, radio sam i u realnom sektoru, i to u nekim od vodećih hrvatskih tvrtki - Transadriji i Atlantic Grupi. Vodio sam NGO, a bio sam i dekan privatnog fakulteta. Moje iskustvo je raznorodno i smatram da je splet tih raznih iskustava upravo ono što Zagrebu treba. Oko sebe sam okupio nestranačke, stručne i iskusne osobe kao kandidate za dogradonačelnike i najbliže suradnike. Moji zamjenici su upravo nestranački ljudi. Dina Vasić stručnjakinja je za financije, a Renato Petek profiliran je u području borbe protiv korupcije i klijentelizma.

Nakon 20 godina SDP prvi put izlazi samostalno na zagrebačke izbore. Što to znači za vašu stranku nakon debakla na parlamentarnim izborima?

- Na ovim izborima prezentirat ćemo novi SDP koji je shvatio poruku svojeg biračkog tijela da onako kako se radilo do sada, više ne može. Javlja mi se puno naših članova koji nude svoju pomoć. Ljudi su motivirani i žele konačno jednu konstruktivnu kampanju u kojoj se mogu dokazati. Izlazimo sami da testiramo kako nam stoje dionice na “političkoj burzi”. Do sada smo uvijek vukli partnere koji bi u predstavničkom tijelu formirali svoje klubove ili prešli nekome drugome. Sada smo i tu lekciju svladali. Dobar rezultat na ovim izborima bit će zalog za uspjeh i na sljedećim parlamentarnim izborima. Ovi izbori su naš prvi test.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 07:09