Ivo Josipović: ‘Grmojina inicijativa ozbiljan je nasrtaj na Ustavom zajamčena ljudska prava‘

Bivši predsjednik Republike Hrvatske i profesor na Katedri za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta prof. dr. sc. Ivo Josipović za Globus je prokomentirao dvije kontroverzne inicijative. Prva je antipedofilski zakon kojim bi bile obuhvaćene i LGBT osobe, a druga obavezno cijepljenje protivkoronavirusa.

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja traži donošenje antipedofilskog zakona u koji bi uključio i LGBT osobe. Bi li takav zakon bio u skladu s Ustavom i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima kojih je Hrvatskapotpisnica?

- Stavljati u istu rečenicu pedofile i pripadnike LGBT zajednice, a posebno stavljati ih zajedno u kakav represivni zakon, ozbiljan je nasrtaj na Ustavom zajamčena ljudska prava. Biti pedofil kažnjivo je i nemoralno, biti LGBT osoba neutralno je i tim se osobama nema što predbacivati. LGBT osobe su građani kao i svi drugi i uživaju sva ustavna i međunarodnopravna jamstvaravnopravnosti.

Grmoja svoju inicijativu objašnjava željom da se djeca zaštite od LGBT propagande. Kako kao pravnik i političar komentirate takvo objašnjenje?

- Ne znam o kojoj to propagandi gospodin Grmoja govori. Danas svjedočimo samo o propagandi i govoru mržnje protiv LGBT osoba, i to je ono što treba sprečavati. Društvena vidljivost LGBT osoba dio je njihove ravnopravnosti i ne vidim to kao neku propagandu koju treba sprečavati. Kada bi tko i htio to učiniti, bio bi to čin protiv ravnopravnosti građana, što i kao pravnik i kao političar smatram pogrešnim. Siguran sam da se zakon kakav zagovara Grmoja danas u Hrvatskoj ne može dogoditi bez obzira na predrasude i nazadnjaštvo koji su značajno prisutni u našem društvu.

Sve više epidemiologa, imunologa i drugih stručnjaka predlaže da se uvede obavezno cijepljenje protiv covida-19. Može li se to pravno provesti, a da sve bude u skladu s Ustavom i zakonima? Je li nametanje cijepljenja kao obaveznog zadiranje u ljudska prava?

- Riječ je o pravno i politički osjetljivom pitanju. S jedne je strane slobodna volja svakog pojedinca, njegovo ljudsko pravo, pravo da sam odlučuje o svome tijelu, zdravlju i da slobodno misli, uključivši i skepsu i odbijanje cijepljenja, zbog neznanja, straha ili prihvaćanja kakve urotničke teorije. S druge strane, legitimno je pravo šire zajednice da se zaštiti od zaraze, bolesti i smrti. Da, obavezno cijepljenje, a i razna ograničenja koja se nameću u borbi protiv covida jesu ograničenje različitih ljudskih prava. Neka od njih su temeljna, predviđena Ustavom, a i međunarodnim instrumentima, posebice Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Ali isto tako treba znati da prava, pa ni ona temeljna, u pravilu nisu apsolutna. Ustav kaže da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila prava i slobode drugih, pravni poredak, javni moral ili zdravlje. Covid sasvim sigurno jest ozbiljna ugroza zdravlja, a odbijanjem cijepljenja ugrožavamo druge. Nadalje, potrebno je da reakcija na tu ugrozu bude razmjerna, a i da mjere budu donesene u primjerenoj proceduri, zakonom. Ne baš sretna ustavna formulacija sigurno će izazvati prijepore o tome treba li za obavezno cijepljenje zakon donijeti dvotrećinskom većinom.

Osobno, sklon sam tome ako se covid temeljem stanja zaraze interpretira kao velika prirodna nepogoda. Osjetljiva je procjena je li ugroza covidom dosegla takve razmjere da je potrebno zakonom uvesti obavezno cijepljenje i je li ta mjera razmjerna ugrozi. I do sada smo imali različita ograničenja radi zaštite od covida, ali ova bi, svakako, bilanajosjetljivija.

Postoje li drugi pravni načini da se ljude potakne da se cijepe?

- Naravno, ali tu smo zakazali. Mislim da se premalo, a i na krivi način radilo na informiranju i motivaciji cijepljenja, otklanjanju strahova, obrazlaganju rizika i argumentaciji korisnosti cijepljenja. Za to je najodgovornija Vlada. Ali i drugi, posebno mediji, mogli su više ibolje.

Je li s pravnog i moralnog aspekta, po vašem mišljenju, prihvatljivo da se osobama bez covidpotvrda zabrani dolazak u bolnice na specijalističke preglede ili, recimo, ulazak u trgovačke centre? Postaju li tako necijepljeni ljudi građani drugoga reda?

- Nije isto ograničavati pristup trgovačkim centrima, kinima ili koncertima u odnosu na bolnice. Mislim da se pristup liječenju nikako ne smije ograničavati. Potrebne su stroge mjere provjere i zaštite medicinskog osoblja i drugih pacijenata, ali nikako uskrata medicinske pomoći. Bolnice se moraju organizirati na odgovarajući način. S druge strane, sva druga ograničenja moguća su ako je to razmjerno ugrozi zdravlja drugih. Upravo zato što je riječ o osjetljivoj procjeni, a ne o matematičkoj formuli, važno je da se ograničenja urede zakonom.