Ovaj razgovor s Davorom Ivom Stierom vođen je u petak u njegovu uredu zastupnika HDZ-a u Saboru koji se nalazi odmah pokraj ureda Orsata Miljenića, zastupnika SDP-a. Obojica bi ih mogli vrlo brzo napustiti. Miljenić će najvjerojatnije na Pantovčak, a Stier u tko zna koji, ali svakako veći i značajniji. Vraća se u najvišu politiku nakon što je prije nekoliko godina napustio Plenkovićevu Vladu. Stier je favorit u utrci za jedno od četiri potpredsjednička mjesta u HDZ-u. Ako Andrej Plenković pobijedi Miru Kovača, bit će jedan od njegovih najglasnijih oponenata u samom vrhu stranke. A ako pobijedi Miro Kovač, tko zna, birat će funkcije. Nije ga teško zamisliti u fotelji predsjednika Sabora ili prvog potpredsjednika neke nove HDZ-ove Vlade.
“Što se tiče Milijana Brkića, on će sam odlučiti, ako to želi i kada želi to objaviti”, rekao mi je Stier mada je vjerojatno znao da će im se Brkić faktički pridružiti za samo dva dana, u nedjelju u udarnom večernjem terminu Nove TV. Brkićevim pristupanjem “trojnom paktu” Kovača, Penave i Stiera šanse za pobjedu pobunjenika u HDZ-u značajno su porasle.
Hoće li vam ova kampanja biti kratka ili prekratka?
- Sve mora biti demokratski, institucionalno i brzo. Dobro je da napokon, prvi put imamo prave izbore u kojima je jedan čovjek - jedan glas i da se ne bira samo jedan kandidat. Ne smijemo se predugo baviti sami sobom jer odmah nakon ovih izbora moramo svi staviti glave skupa da HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima.
Zašto se premijer Andrej Plenković ipak nije odlučio na manevar s rušenjem Vlade i raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora, o čemu se spekuliralo? Mogao je, recimo, iskoristiti glasanje o povjerenju ministrici Divjak. Da je tada pala Vlada, ne bi on bio kriv. Kao vjerojatni pobjednik i novi-stari premijer mogao bi izaći na izbore u HDZ-u kao favorit.
- Pravi trenutak za prijevremene izbore bio je 2017. nakon raskida koalicije s Mostom. O tome smo raspravljali na predsjedništvu stranke. Po mome mišljenju tada smo morali izaći na izbore, čak i u drugom krugu lokalnih izbora. Vrlo brzo bismo formirali novu Vladu i ne bismo morali ovisiti o Vrdoljaku, Ferenčaku, Milanu Bandiću ili o glasovima SDSS-a jer bi HDZ bio uvjerljiv pobjednik izbora. Međutim, prošlost više ne možemo promijeniti. Hrvatska sada predsjeda Europskom unijom i ova Vlada sada mora završiti svoj mandat, a onda vrlo skoro, nakon ljetne stanke, ići na redovne parlamentarne izbore.
Zašto se na kraju ipak niste kandidirali za predsjednika HDZ-a, kao što ste u početku najavljivali, nego samo za potpredsjednika?
- U izbornoj noći, za vrijeme predsjedničkih izbora, rekao sam da u prvom planu mora biti interes Hrvatske, u drugom interes stranke, a na zadnjem mjestu treba biti ego. Smatram da ova naša opcija za promjene nije smjela biti fragmentirana i zato sam donio takvu odluku. Puno predsjedničkih kandidata koji traže promjene oslabilo bi ovu opciju, a promjena je sada potrebna kako bi HDZ pobijedio na parlamentarnim izborima.
To znači da ste se vi povukli. Koje su, po vašem mišljenju, prednosti Mire Kovača u odnosu na vas? Po nekim anketama, imali ste višestruko veću potporu od Kovača?
- Svi oni koji nas podupiru poručivali su nam da se dogovorimo i da ne idemo s više kandidata. Miro Kovač ima sposobnost da okupi najširu moguću potporu. Inače, na novinarska pitanja o kandidaturi uvijek sam odgovarao da ću precizno odgovoriti kad za to dođe vrijeme. To sam i učinio. Ako mene članice i članovi HDZ-a izaberu za potpredsjednika, imat ću snažan legitimitet za jačanje demokršćanske dimenzije unutar stranke i za snažniju borbu protiv klijentelizma. To su moja dva prioriteta.
Mislite li da je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava dovoljno sazrio za politiku na nacionalnoj razini?
- Da. Kada smo se odlučili za kandidata za predsjednika koji dolazi iz svijeta vanjske politike, mislili smo da bi njegov zamjenik trebao biti netko tko je dobro upoznat s funkcioniranjem teritorijalnih organizacija, koji je gradonačelnik i koji poznaje teren. Ivan Penava jako je dobro prihvaćen ne samo u Vukovaru nego diljem Hrvatske.
Bi li Penava tako visoko kotirao da je gradonačelnik primjerice Kutine, a ne mitskog Vukovara?
- On ima jasna stajališta koja dobro artikulira, a to što je i gradonačelnik Vukovara, daje dodatnu težinu.
Imate li u svom timu još kandidata za potpredsjednike? Na čiju potporu računate?
- Naša opcija za promjene je pluralna, kao što je i HDZ pluralan. Ne smatramo da treba ići blokovski, jedan blok protiv dugog. Logika ovih izbora je da se ne biraju liste, nego svaki kandidat pojedinačno.
Ali vi ste baš istupili kao blok.
- Ne, mi smo izašli kao članovi HDZ-a koji su istaknuli kandidature i zajedno prezentirali svoju opciju za promjene.
Rekli ste da ćete se vas trojica uzajamno podupirati. To je već blok.
- Nije to blok jer mi nismo rekli da ćemo imati kandidate za popunjavanje križaljke sa svim funkcijama koje se biraju. Mi smo ponudili opciju koja je otvorena za svakog koji se vidi u platformi za promjene. Nismo željeli biti centrala koja to imenuje i odobrava.
Davor Ivo Stier
Što se, po vašem mišljenju, dogodilo s kandidaturom Tomislava Karamarka? Hoće, neće, hoće...?
- Svatko ima pravo istaknuti kandidaturu. Treba poštovati instituciju bivšeg predsjednika HDZ-a bez obzira na to slagali se s njim ili ne. Bivši su predsjednici dio naše institucionalne povijesti, i to treba respektirati.
Kada upozoravate na opasnost od klijentelizma, na koga tada mislite? Koliko ima klijentelizma u HDZ-u?
- O tome sam više puta govorio i pisao. Klijentelizam je fenomen koji se raširio u našem društvu. Bilo bi pogrešno identificirati ga s jednom osobom ili skupinom ili političkom strankom. Nažalost, klijentelizma ima svagdje. Ja smatram da HDZ mora borbu protiv klijentelizma postaviti kao svoj prioritet. Uspjeh u Hrvatskoj ne smije ovisiti o tome jeste li dobro povezani s političkim moćnicima. Pritom se ne postavljam moralistički, niti kao tužitelj niti kao sudac. Nužne su nam političke odluke i strukturne promjene koje će suziti prostor za klijentelizam. Moramo dovršiti tranziciju iz dogovorne ekonomije u tržišnu, umjesto ovog sadašnjeg klijentelističkog i ortačkog kapitalizma. Treba redefinirati što može i mora raditi država, a što treba prepustiti pojedincima, obiteljima ili tržištu. Na prostoru od Baltika do Jadrana Hrvatska je s 47 posto na samom vrhu po udjelu državnog sektora u BDP-u. To znači da je državni sektor i dalje dominantan u ekonomiji, a njega kontroliraju političari. To je prostor koji omogućuje bujanje klijentelizma.
Kako mislite voditi antiklijentelističku kampanju i istovremeno voditi stranku u kojoj su mnogi, blago i objektivno rečeno, navikli da se nakon izbora imaju pravo namiriti barem nekom dobrom državnom sinekurom?
- Jedna od mjera za koje sam se zalagao, koje su se djelomice ispunile promjenama Statuta HDZ-a, bila je promjena načina izbora stranačkog vodstva. Predsjednika, zamjenika i četiri potpredsjednika članstvo sada bira direktno po principu jedan član - jedan glas. Tako izabrani ljudi imaju legitimitet ali i obavezu gledati što birači od njega traže, dakle veći fokus staviti na opći nego na partikularni interes. Neće samo paziti što traži trenutni predsjednik kako bi i ubuduće bili na izbornim listama ili da bi dobili neku sinekuru. Ja ću se zalagati, ako budem izabran, da se ubuduće konzultira članstvo i oko toga tko bi trebao biti nositelj liste na izborima u nekoj izbornoj jedinici.
To bi bila neka vrsta predizbora?
- Da, za ključne ljude, barem za nositelje lista. To bi bio daljnji i značajni korak u unutarstranačkoj demokratizaciji. Ali mislim da moramo poslušati i glas građana koji su prikupljanjem potpisa za promjene izbornog zakona poslali poruku. To je tražio i Ustavni sud. Zato mislim da moramo napraviti novi izborni zakon koji bi unio i neke elemente većinskog sustava. To znači da se bira jedan zastupnik po izbornom okrugu tako da svaki građanin zna tko je njegov zastupnik, kome se može lako obratiti. Većinski sustav se može kombinirati s proporcionalnim u jedan mješoviti sustav tako da ostanu liste na državnoj razini. To bi bilo jačanje demokracije, bliži odnos građana sa svojim zastupnikom, ali ujedno i veća stabilnost političkog sustava.
Kad je zajedno s vama došao na čelo stranke, Plenković je rekao da će promijeniti HDZ da bi promijenio Hrvatsku. Možda je paradoksalno, ali meni se čini da je više promijenio Hrvatsku nego HDZ.
- Možda je bila prilika još 2016. promijeniti Statut i onda ići na ovaj demokratskiji način u unutarstranačke izbore, možda se to moglo 2017. nakon lokalnih izbora, ali sada je sve to prošlost. Odluke se u HDZ-u više ne smiju donositi u uskim krugovima oko predsjednika, a onda vršiti pritisak na županijske organizacije da podrže unaprijed donesene odluke. Promjena u HDZ-u podrazumijeva bolju komunikaciju i uvažavanje mišljenja članova i stranačkih tijela prije donošenja odluka.
Što vi, zapravo, najviše zamjerate Andreju Plenkoviću? Jeste li razgovarali u četiri oka prilikom davanja ostavke ili poslije? Koliko se Plenković promijenio na putu od Bruxellesa do Banskih dvora?
- Sa svima razgovaram i naravno da razgovaram i s Andrejom Plenkovićem. To nije često, ali nikada nismo prekinuli komunikaciju. Isto tako razgovaram i s onima koji su kritični prema njemu. Dijalog je preduvjet i apsolutno je potreban. S Plenkovićem sam uvijek imao i danas imam dobre odnose na ljudskoj razini, ali imali smo različite političke procjene. Ne koncipiram politiku kao suprotstavljanje na ljudskoj razini. Ja sam bio protiv koalicije s HNS-om. To za njega nije bilo nikakvo iznenađenje jer smo o tome razgovarali i prije formiranja Vlade. Različito smo procjenjivali i to tko nam je suparnik, a tko saveznik. Ovo vodstvo već gotovo tri godine vodi politiku u kojoj je ljude, određene građanske inicijative, koje se nalaze na prostoru državotvorne, demokršćanske, konzervativne, neki će reći i suverenističke politike, označavalo kao glavne suparnike. To je krivo. Naš glavni suparnik je SDP i lijevo-liberalne stranke. Kada odredite tko su vam saveznici, a tko suparnici, tada određujete i svoj politički identitet. Plenković i ja smo o tome imali različite procjene.
Kako komentirate promjene čak 14 ministara u Plenkovićevu mandatu? Veliki dio njih, baš iz HDZ-a, pao je na imovinskim karticama. Znate li da obični ljudi sumnjive imovinske kartice automatski povezuju sa sumnjivim porijeklom imovine?
- To je bit stvari koja se ponekad izgubi. Imovinske kartice su alat, neke zemlje ih ni nemaju. Bit stvari je da dužnosnici ne koriste svoj položaj za pogodovanje privatnom interesu, na štetu općeg dobra. Zato svaki dužnosnik mora biti u stanju objasniti odakle mu imovina. Tu je vrlo važna uloga Povjerenstva za sukob interesa. Ono je pokazalo da je nezavisno, doista ne ovisi niti o vladajućoj niti o glavnoj oporbenoj stranci. Svi mi u politici trebamo dati puno jaču potporu tom povjerenstvu i napravili bismo veliki korak u borbi protiv klijentelizma.
Davor Ivo Stier
Što kažete na istraživanja koja su se pojavila u medijima? Prema njima Plenković premoćno vodi.
- Anketa može biti korisna, ali samo kao alat koji pokazuje trendove i tendencije u politici. Samo jedno istraživanje može pokazati parcijalnu situaciju u nekom konkretnom trenutku. Puno važnije je usporediti tendencije.
Jeste li i vi sondirali teren?
- Bilo je različitih istraživanja, imao sam uvid u njih. Ona pokazuju da je borba protiv klijentelizma prioritet i među članovima HDZ-a te da članstvo traži promjene.
Mislite li da će članovi HDZ-a glasati za vas kao tim ili za pojedince među vama?
- I jedno i drugo. Na izbornom listiću kandidati su poredani abecednim redom jer kako u HDZ-u nema frakcije, nemamo ni liste. Međutim, poznato je koji su kandidati koji zagovaraju promjene.
Koliko su politički teške javne potpore Plenkoviću koje dolaze iz stranačkih ogranaka?
- To nije presudno, a neki kažu da im može biti i kontraproduktivno. Ne bih kritizirao one koji su Plenkoviću dali potporu, to je njihovo pravo i oni su i dalje naši stranački prijatelji.
Ima li onih koji su javno podržali Plenkovića a pokušavaju sjediti na dvije stolice? Nude li vam se dvostruki igrači?
- Naša opcija nije blok i zato je u taktičkoj prednosti jer je široko postavljena i otvorena. Ako je netko javno dao potporu Plenkoviću a kasnije shvatio da su promjene potrebne i sada ih podržava, i taj je dobrodošao.
Kako komentirate slučaj Ressler? Jeste li razgovarali s njim? Dojam javnosti je da je on svjetonazorski bliži vama nego Plenkoviću.
- Karlo Ressler i njegova supruga bili su moji studenti, bili su izvanredni i doista ih cijenim. Što se njega tiče, nismo bili u kontaktu prije njegovih izjava niti smo ih poslije komentirali. On ima pravo na svoje mišljenje, ima ga pravo javno artikulirati. Točno je, u političkom smislu dijelimo slična stajališta i svjetonazor.
Jeste li očekivali potporu dosadašnje predsjednice? Očekujete li možda potporu gospođe Kolinde Grabar-Kitarović nakon što preda Pantovčak Milanoviću?
- Ne bih Kolindu Grabar-Kitarović doveo u takvu poziciju da se mora opredjeljivati oko unutarstranačkih izbora. Kako bude vrijeme odmicalo, vjerujem da ćemo u stranci sve više cijeniti činjenicu da je ona bila prva članica HDZ-a nakon Franje Tuđmana koja je pobijedila na predsjedničkim izborima. Zato smatram da i ubuduće može pridonijeti HDZ-u, ali ne očekujem da ona to učini sada.
Vidite li je u budućnost u stranačkoj politici ili u izvršnoj vlasti, u Vladi?
- Nisam o tome s njom razgovarao. Rekla je javno da se sada želi posvetiti pravima žena i borbi protiv klimatskih promjena. Smatram da joj vrata HDZ-a moraju uvijek biti otvorena.
Što će se dogoditi ako, primjerice, pobijedi Plenković i opstane na čelu stranke, a Penava i vi dobijete izbore i postanete zamjenik predsjednika i potpredsjednik HDZ-a? Kako će funkcionirati takav najuži vrh stranke?
- Podržavam Miru Kovača i Ivana Penavu. Mi idemo na pobjedu. A nakon unutarstranačkih izbora treba sve glave staviti skupa, ujediniti stranku i pobijediti na parlamentarnim izborima.
Zajedno s onima koji izgube?
- U HDZ-u mora uvijek biti mjesta i za one konzervativnije i one koji su nešto liberalniji. Zagovaram ideju HDZ-a koji okuplja, jer jedino tako možemo imati većinsku potporu hrvatskih ljudi.
Ako se tako nešto dogodi i u Predsjedništvu i u Nacionalnom odboru HDZ-a, kakva će to biti kohabitacija s Plenkovićem? “Utvrdo” ili “umeko”? Može li vodstvo jedne velike stranke, k tome i vladajuće, uopće funkcionirati u takvim uvjetima?
- Ponavljam, ulazimo u ovu utrku da pobijedimo. A svi smo mi odgovorni prema stranci. Sada se sučeljavamo na konceptualnoj razini, ne na ljudskoj, i dalje ostajemo stranački prijatelji.
Ali i sami ste rekli da će u vrh stranke doći ljudi s izbornim legitimitetom. Teško će se moći, bez glasova protiv, donositi odluke kao do sada. Prijete li HDZ-u frakcionaški sukobi?
- Različitih strujanja je u HDZ-u bilo i s delegatskim sustavom. Devedesetih godina sukobi su bili puno žešći. Ovaj sustav izbora ne donosi više tenzija nego više slobode i demokracije, bolju reprezentaciju stavova i interesa članstva.
Karamarko je bio prvi predsjednik HDZ-a koji je napustio svoju funkciju a da potom nije izbačen iz stranke. Hoće li se takav civilizacijski pomak održati? Što će biti s Plenkovićem ako izgubi izbore, a što s vama i Kovačem ako ne uspijete?
- Ja očekujem pobjedu, ali imam apsolutni respekt prema bivšim predsjednicima. Ne smije biti nikakvog izbacivanja ili revanšizma. Nakon europskih izbora rekao sam da mi se ne sviđaju oni koji nakon pobjede frenetično plješću vođi dok je on moćan, a onda prvi vade noževe kad se on posklizne. Protiv toga ću se uvijek boriti.
Hoće li svi kandidati na ovim izborima imati ravnopravan tretman? Što očekujete od stranačke infrastrukture?
- Vjerujem da će i županijske i gradske organizacije HDZ-a, koje su presudne, omogućiti kontakt s našim članovima i da će svi imati jednake šanse.
S kim bi HDZ s vašim timom na čelu mogao koalirati na parlamentarnim izborima?
- Mi sasvim sigurno ne vidimo ljevicu i SDP kao partnere jer smo protiv velike koalicije. Naš je program usmjeren prema ljudima koji vode državotvornu, konzervativnu i demokršćansku politiku. Ponajprije želimo zaustaviti sadašnje sukobe HDZ-a s nekim iz tih opcija, otvoriti mostove dijaloga i mogućnost za suradnju.
Dakle, partnere vidite u Mostu, Škorinoj listi, Suverenistima...?
- Nije na meni da organiziram tu scenu. Oni moraju odlučiti u kojoj formi i na koji će se način predstaviti na parlamentarnim izborima. Ali, sasvim sigurno na njih ne gledamo kao na neprijatelje.
Hoće li takva desna koalicija biti veliko ili možda čak preveliko skretanje Hrvatske udesno?
- HDZ je uspijevao dobivati potporu ljudi koji su djelovali na takvom političkom prostoru koji vi nazivate desnim, a ja bih ga preciznije definirao kao konzervativan i demokršćanski. HDZ ih je uključivao i usmjeravao politiku tako da ne bude ekstremna, nego nacionalna, demokratska i proeuropska.
To je vaše mišljenje, ali što ako veći dio javnosti to doživi kao povratak na Karamarkovu Domoljubnu koaliciju? Koliko ozbiljnije skretanje HDZ-a udesno nosi sa sobom opasnost da izgubite politički centar, tzv. pristojnu i tihu građansku Hrvatsku bez koje nema pobjede na izborima?
- Ljude koji ne glasaju uvijek za istu stranku, koji su na umjerenim pozicijama i sebe ne doživljavaju kao ljevicu, a spremni su podržati Vladu HDZ-a, često gubimo upravo zbog percepcije korupcije i klijentelizma. Snažna borba protiv klijentelizma je poruka i takvim ljudima. U HDZ-u uvijek mora biti mjesta i za konzervativnije i za liberalnije. Nagnuti brod samo na jednu stranu bilo bi pogrešno. Mi ne želimo ići prema ekstremima, ali smatramo da ovaj brod sada treba staviti u ravnotežu.
Davor Ivo Stier
Znači li to da i vi mislite da je Plenković okrenuo HDZ ulijevo?
- Jasno je da se izgubila ravnoteža koju smo bili postigli 2016., kada smo pobijedili na parlamentarnim izborima. Vlada sada ovisi o potpori lijevo-liberalnih stranaka i zastupnika. Umjesto suparništva s ljevicom, već tri godine vodstvo stranke vodi politiku konfrontacije s ljudima i inicijativama koje su suverenističke, konzervativne ili demokršćanske. Takva nas je politika koštala loših rezultata na europskim izborima i poraz na predsjedničkima.
Kakav odnos možemo očekivati prema novoizabranom predsjedniku Zoranu Milanoviću?
- On je, sasvim sigurno, čovjek koji ne dijeli naše stavove i s kojim imamo različite političke i svjetonazorske poglede. Međutim, Ustav nas upućuje na suradnju oko državnih interesa. Ako sam mogao dobro surađivati s kolegama iz SDP-a u Europskom parlamentu, na primjer s Toninom Piculom oko politike prema BiH, vjerujem da je to moguće i u ovoj situaciji. U onim stvarima oko kojih se ne slažemo bit ćemo potpuno jasni i otvoreni, uvijek u okviru demokratske diskusije. Hrvat Hrvatu nikada ne smije biti neprijatelj.
Svi se pozivate na Tuđmana i želite vratiti stranku na njegove staze. I vi se pozivate na Tuđmana. “Vratiti dite materi”, kaže Milijan Brkić. Ali, zar se može uspoređivati HDZ otprije 20-30 godina s današnjim HDZ-om, ondašnji problemi s ovima sada? Mislite li da bi Tuđman išao u koalicije s nekim partnerima Tomislava Karamarka ili s nekim današnjim suverenistima i onima koji ih podržavaju?
- Svako vrijeme traži odgovore, da baš citiram predsjednika Tuđmana, “u tim i takvim okolnostima”. Ali važne komponente iz Tuđmanove doktrine mogu se primijeniti i danas. Tuđman je prema određenim ljudima i skupinama, koje su i tada bile marginalizirane i tretirane kao ekstremisti, imao drugačiji odnos od tadašnjeg “mainstreama”. Uključivao ih je u politički sustav, kao što je to učinio s tzv. neprijateljskom emigracijom. Imao je uistinu uključivu platformu i poslao jasne poruke već na prvom Općem saboru u Lisinskom, pa je zbog toga optužen da stvara “stranku opasnih namjera”. Međutim, on je okupljao i uključivao ljude, ali istodobno i oblikovao politiku koja nije bila ekstremna, nego nacionalna i demokratska, za nezavisnu državu koja će biti dio političkog Zapada. To je smjer koji možemo slijediti mi 2020. godine.
Može li se u skoroj budućnosti dogoditi splet političkih okolnosti, recimo da HDZ izgubi predstojeće parlamentarne izbore, pa da se na nekim novim izborima ipak kandidirate za šefa stranke?
- Kandidiram se sada za potpredsjednika HDZ-a i u ovom trenutku sam usredotočen isključivo na pobjedu 15. ožujka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....